poruka sa Samita za demokratiju u jugoistočnoj Evropi

Obaveza svake države Zapadnog Balkana je da doprinese da što prije dođe do mira u Ukrajini

"Obaveza svake države Zapadnog Balkana je i da se odbrani teritorijalni integritet Ukrajine i svake druge nezavisne države u svijetu i da se pošalje poruka da rat ni u kom slučaju ne može da bude sredstvo koje je prihvatljivo u 21. vijeku", rekao je premijer Crne Gore Dritan Abazović

1223 pregleda 0 komentar(a)
Sa samita, Foto: PR Centar
Sa samita, Foto: PR Centar

Obaveza svake države Zapadnog Balkana je da doprinese da što prije dođe do mira u Ukrajini, a na putu ka Evropskoj uniji (EU) najvažnije je da region sarađuje, poručeno je na Samitu za demokratiju u jugoistočnoj Evropi "Rat u Evropi: Uticaj na Balkan", koji je organizovao Međunarodni republikanski institut (IRI), prenosi PR centar.

Predsjednica Kosova, Vjosa Osmani, rekla je da rat u Ukrajini ugrožava čitavu sigurnosnu arhitekturu na našem kontinentu.

"Iz tog razloga, upravo je ispravno okupiti se i poslati jasnu poruku ne samo Rusiji, već i svima onima koji stoje uz Rusiju. Dozvolite da izrazim jasan stav Republike Kosova i naroda Kosova, a to je osuda agresije Rusije na Ukrajinu i puna solidarnost sa ljudima i narodom Ukrajine. Kao što je bilo na Balkanu devedesetih, želim da kažem da će mir pobijediti rat i da će demokratija pobijediti autokratiju“, navela je Osmani.

Prema njenim riječima, jako je važno da sve zapadnobalkanske zemlje u potpunosti budu usklađene sa sankcijama Evropske unije (EU) i drugim akcijama koje preduzimaju partneri.

"Kosovo, Crna Gora i još neke zemlje Zapadnog Balkana su bile među prvima koje su usvojile sankcije i koje su jasno izrazile svoju poziciju. Nažalost, nisu nam se pridružile sve države regiona. Zbog toga, želim da pozovem EU da pošalje jasan signal onima koji još uvijek nisu usvojili sankcije Rusiji i koji joj pomažu i nude kiseonik ruskom ratu protiv Ukrajine", istakla je Osmani.

Predsjednik Vlade Crne Gore, Dritan Abazović, ocijenio je da je izuzetno važno da region sarađuje.

"Naš glavni cilj je puno učlanjenje u EU svih država koje pretenduju da budu dio velike evropske porodice. Na tom putu, treba da pomažemo jedni drugima. Jedini način kako to možemo da postignemo je uz veću saradnju i povećanje ukupnog povjerenja", naveo je Abazović.

Smatra da je dugo ovaj region trpio raznorazne posljedice neodgovornih politika koje su, kako je kazao, bile u prethodnom periodu.

"Mislim da je konačno došao trenutak da krenemo drugačije – da svoj fokus usmjerimo umjesto na svađalačku politiku na saradnju, umjesto na ono što je bila neslavna prošlost na nešto što bi mogla da bude slavna budućnost. Agresija Rusije na Ukrajinu veliki je podsjetnik za zemlje Zapadnog Balkana. Mi smo prošli kroz ratna dešavanja. Prošli smo kroz ogromnu humanitarnu katastrofu. Prošli smo kroz agresije i znamo šta znače ratni zločini", kazao je Abazović.

S toga je, kako je istakao, obaveza više svake države Zapadnog Balkana da doprinese da se što prije dođe do mira, da se sačuvaju univerzalne vrijednosti i da se odbrane demokratske tekovine.

"Obaveza svake države Zapadnog Balkana je i da se odbrani teritorijalni integritet Ukrajine i svake druge nezavisne države u svijetu i da se pošalje poruka da rat ni u kom slučaju ne može da bude sredstvo koje je prihvatljivo u 21. vijeku", rekao je Abazović.

Zamjenik premijera i ministar za evropske poslove Sjeverne Makedonije Bojan Maričić, rekao je da je ruska agresija na Ukrajinu gurnula sve države regiona na poziciju u kojoj mogu izraziti stav i biti glasne vezane za dešavanja u Ukrajini.

"Ova situacija je motivisala i natjerala EU da iznova uspostavi neku vrstu politike ka Ukrajini i ka Zapadnom Balkanu. Evropski projekat je još uvijek projekat mira, demokratije i stabilnosti, osim toga što je projekat za prosperitet i demokratski razvoj“, naveo je Maričić.

Ocijenio je da je vrijeme da EU pokaže liderstvo u Ukrajini, ali i na Zapadnom Balkanu.

"Mislim da je pravo vrijeme da počnemo pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, jer ti pristupni pregovori su zasluženi i već zakašnjeli“, smatra Maričić.

Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana, Miroslav Lajčak, rekao je da region Zapadnog Balkana nije sam, navodeći da EU uz njega kad su u pitanju izbjeglice, ekonomski i socijalni uticaji na ono što se dešava u Ukrajini.

"Proces proširenja je ponovo postao živ kao rezultat dešavanja kojima svjedočimo. Pristupanje EU zasniva se na zajedničkim vrijednostima. Jako je važno da zemlje regiona imaju zajedničke vrijednosti, da ih dijele sa nama, jer region više ne može da čeka i ne može više boraviti između dvije stvarnosti. Jedini je odgovor da se ubrza puno članstvo u EU", istakao je Lajčak.

Specijalni izaslanik Velike Britanije za Zapadni Balkan, Stjuart Pič, rekao je da ruska nelegalna agresija na Ukrajinu neisprovociran varvarski čin.

"Moramo biti mobilni i spremni za reakcije. Moramo živjeti svoje vrijednosti, a ne samo govoriti o njima, jer niko ne može biti miran u regionu kada su u pitanju posljedice ruske agresije na Ukrajinu", naveo je Pič.

Smatra da je potrebno nastaviti da se izgrađuje kapaciteti zemalja u regionu, kroz vladavinu prava i kroz snažnu politiku i na taj način izgraditi otpornost u pravcu suočavanja sa situacijom u kojoj smo se našli.

"Rusija ima destruktivne namjere prema regionu, ali Vlada Ujedinjenog Kraljevstva stoji rame uz rame sa vama na vašem evroatlantskom putu kako bismo ljudima regiona omogućili bolju budućnost", rekao je Pič.

Regionalni direktor za Evropu u Međunarodnom republikanskom institutu (IRI), Pol Mekarti, kazao je da su se okupili na skupu da porazgovaraju na način koji će uključivati važne lidere, ali i istraživače i političke lidere i novinare iz čitavog regiona.

"Nema dovoljno sastanaka koji uključuju svih šest država Zapadnog Balkana. Jako mi je drago što vidimo partnere i razgovorima koje ćemo danas imati", naveo je Mekarti.

Na pitanje novinara kako gleda na inicijativu "Otvoreni Balkan", Lajčak je rekao da EU podržava svaku inicijativu koja je inkluzivna i koja se zasniva na evropskim vrijednostima.

"Mislimo da je potrebno da se ubrza proces formiranja zajedničkog regionalnog tržišta. Želimo da funkcionišu postojeće inicijative kao što su RCC i CEFTA“, kazao je Lajčak.

Odgovarajući na isto pitanje, Abazović je kazao da sve što vodi većoj regionalnoj saradnji je za njega prihvatljivo.

"Naš cilj je punopravno članstvo EU. To je naš jedini spoljnopolitički cilj. Nikakva zamjena za to nas ne interesuje, ali sve što možemo da upotrijebimo kao mehanizam da bi taj cilj postigli što prije, za nas je nešto što je privatljivo", rekao je Abazović.