"jedna od najboljih odluka koju je država donijela"

Petogodišnjica članstva u NATO: Crna Gora bi bila najranjivija u regionu

”Možete da zamislite kakva bi situacija sada bila u našoj zemlji i koliko bi jak bio uticaj kako Moskve, tako i Beograda, da se odreknemo svoje evro-atlantske budućnosti"

30499 pregleda 75 komentar(a)
Garčević, Foto: BORIS PEJOVIC
Garčević, Foto: BORIS PEJOVIC

Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu i bivši nacionalni koordinator za NATO, Vesko Garčević, ocijenio je povodom petogodišnjice članstva Crne Gore u NATO, da je, u kontekstu aktuelnih dešavanja, članstvo u Alijansi jedna od najboljih odluka koju je Crna Gora donijela u svojoj modernoj istoriji.

Crna Gora je 5. juna 2017. godine zvanično postala punopravna članica Alijanse, na ceremoniji koja je održana u Stejt departmentu. Dva dana kasnije, 7. juna, crnogorska zastava podignuta je ispred sjedišta NATO-a u Briselu.

Garčević je za “Vijesti” kazao da vrijeme nesigurnosti i nestabilnosti najžešće pogađa male zemlje, navodeći da bi Crna Gora sigurno bila jedna od najranjivijih tački u regionu, ako je Ukrajina, druga država po veličini u Evropi, mogla da bude žrtva agresije.

”Možete da zamislite kakva bi situacija sada bila u našoj zemlji i koliko bi jak bio uticaj kako Moskve, tako i Beograda, da se odreknemo svoje evro-atlantske budućnosti. Uprkos članstvu u Savezu i pregovorima za članstvo u EU, prethodna Vlada je dovela u pitanje naše savezništvo sa Briselom. Onda možete da pretpostavite šta bi se dogodilo da je situacija drugačija”, kazao je Garčević.

On je istakao da je članstvo u Alijansi faktor odvraćanja u odnosu na namjere da se “na primjer, preko ‘srpskog svijeta’ i Srpske pravoslavne crkve (SPC), Crna Gora stavi pod kontrolu Beograda i vrati ‘tamo gdje joj je mjesto’”.

”Imajući ovo u vidu, nakon pet godina, smatram da je članstvo u NATO jedna od najboljih odluka koju je Crna Gora donijela u njenoj modernoj istoriji”, kazao je Garčević.

On je ocijenio da je ruska invazija na Ukrajinu vratila NATO u centar zbivanja, ne samo u Evropi.

”Na samitu u Lisabonu, kada je usvojena nova strategija Alijanse za 21. vijek, preovladalo je mišljenje da je konvencionalni rat u Evropi stvar prošlosti. Moskva je učinila sve da nas podsjeti da to nije tačno”.

Garčević je kazao da je NATO dobio na značaju ne samo zato što Moskva želi da prebaci odgovornost na Alijansu zbog svoje brutalne agresije, već i zato što su neutralne države Evrope shvatile da model neutralnosti koji je do sada postojao na kontinentu ne može da odgovori novim bezbjednosnim izazovima.

”Sa odlukom Švedske i Finske da zatraže članstvo, odlukom ostalih neutralnih država EU i Švajcarske da uvedu potpune sankcije Rusiji, one su prestale da budu neutralne u ovom sukobu”.

On je istakao da je Švajcarska prvi put u svojoj istoriji zatvorila nebo za letove civilnih aviona neke druge države, a da je, na drugoj strani, “neutralnost” Srbije i Bjelorusije očito u cilju podrške Rusiji.

”Ovo ističem kako bih ukazao da bi se Crna Gora u ovom slučaju morala izjasniti i zauzeti jasan stav u odnosu na politiku EU, čak i da se nijesmo priključili Savezu”, istakao je Garčević.

NATO započeo pomorsku vojnu vježbu u Baltičkom moru

NATO je počeo pomorsku vojnu vježbu u Baltičkom moru, na kojoj će učestvovati 16 zemalja, uključujući dvije koje imaju aspiracije da se pridruže alijansi, Finsku i Švedsku.

Kako prenosi Slobodna Evropa, vježba će trajati 12 dana, a u njoj će učestvovati više od sedam hiljada mornara, pilota i marinaca.

Vježba BALTOPS, koju će predvoditi SAD se održava od 1972. godine, i ne radi se o odgovoru na bilo koju specifičnu prijetnju.

Iz NATO saveza je, ipak, poručeno da “pošto će i Švedska i Finska učestvovati, NATO će iskoristiti šansu da pojača svoju otpornost i snagu u nepredvidljivom svijetu”, zajedno sa dvije nordijske zemlje.

Finska i Švedska su imale dugu istoriju neutralne vojne politike, prije nego što su u maju njihove vlade odlučile da apliciraju za članstvo u NATO, što je direktna posljedica ruske invazije na Ukrajinu.