Nenajavljena posjeta predsjednika Mila Đukanovića Vaseljenskoj patrijaršiji njegov je pokušaj da dodatno istakne crkvenu problematiku u Crnoj Gori, kandidujući sebe kao subjekta koji bi to pitanje trebalo da riješi.
To je za “Vijesti” ocijenio srpski istoričar upućen u religijske teme Vladimir Veljković.
On je naveo da je prekjučerašnja iznenadna Đukanovićeva posjeta vaseljenskom patrijarhu Vartolomeju imala prvenstveno politički karakter i da je definitivno inspirisana rješavanjem crkvenog pitanja u Sjevernoj Makedoniji, tj. odlukom Carigrada da početkom maja prizna Ohridsku arhiepiskopiju za kanonsku crkvu.
Đukanović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, razgovarao s Vartolomejem o aktuelnom društveno-političkom trenutku u našoj zemlji, predstavljajući mu “dalje planove u vezi sa strateškim pravcem kojim se kreće Crna Gora od obnove državnosti”.
”U tom kontekstu, istakao je da je Crna Gora veoma ponosna na svoje hiljadugodišnje trajanje, kao i činjenicu da je njena moralna vertikala kontinuirana borba za državno dostojanstvo i slobodu. S tim u vezi, osvrnuo se i na duboke istorijske veze između majke crkve i crnogorske države”.
Vaseljenski patrijarh je, kako se navodi u saopštenju, ukazao da je dva puta imao priliku da boravi u Crnoj Gori, kojoj je uputio blagoslov za što skoriji prijem u Evropsku uniju i dalji prosperitet.
”On je podsjetio i na dugogodišnje prijateljstvo s mitropolitom Amfilohijem, posebno istakavši njegov doprinos realizaciji sabora na Kritu. Pomenuo je i ostale susrete koje je u međuvremenu imao s predstavnicima iz Crne Gore. Njegova svetost upoznao je predsjednika i sa skorom posjetom poglavara Ohridske arhiepiskopije Stefana”, piše u saopštenju.
Govoreći o tome što je, u razgovoru s Vartolomejem, šef države Vaseljensku patrijaršiju nazivao “majkom crkvom”, Veljković kaže da se u tome kriju Đukanovićeva očekivanja od Fanara (sjedište Vaseljenske patrijaršije) u vezi s pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori.
”Kakva su njegova očekivanja - ne bih ulazio u to. Mislim, prosto, da je i u kontekstu dešavanja u Sjevernoj Makedoniji, Đukanović želio da na neki način podsjeti patrijarha i na status pravoslavne crkve u Crnoj Gori, onako kako on to vidi. Vjerovatno je htio da naglasi tu problematiku, ali i da istakne sebe kao subjekta koji bi trebalo tu da se pita”, istakao je, dodajući da se iz Vartolomejevog evociranja uspomena na mitropolita Amfilohija - za kog je rekao da je bio dobar i obrazovan teolog - i podsjećanja da su nedavno kod njega bili đaci Cetinjske bogoslovije, može iščitati suzdržanost u odnosu na Đukanovića.
Sveštenik Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP), Gojko Perović, rekao je TV Vijesti da Đukanovićev sastanak na Fanaru, nema nikakvu dodirnu tačku s bilo kojom unutarcrkvenom temom - ni kad je u pitanju Crkva u Sjevernoj Makedoniji, ni kad je riječ o položaju Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori.
To tim prije što se, prema njegovim riječima, Đukanović u više navrata pokazao kao “nedobronamjeran prema Crkvi i sveštenstvu”.
”Riječ je o uobičajnom protokolu koji vaseljenski patrijarh ima prema svim državnicima... Ono sto se moglo vidjeti na snimcima i pročitati u saopštenjima, jasno govori da je predsjednik čuo od patrijarha konstatinopoljskog, da su ličnost i djelo blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija i recimo napredak i uspjeh Cetinjske bogoslovije, one teme kroz koje cijelo pravoslavlje sagledava Crnu Goru. A upravo su to adrese u Crnoj Gori koje je Đukanovićeva politika na sve načine nastojala da izopšti iz države i društva”, naglasio je Perović.
Crkveno pitanje u Crnoj Gori posebno je u fokusu javnosti od kraja 2019. kad je Đukanović, kao lider Demokratske partije socijalista, najavio obnovu “istorijski neupitne crnogorske pravoslavne crkve”.
Za poglavara Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihaila, Đukanovićeva posjeta Fanaru je korisna i ima, kako je rekao, istorijski značaj.
Na nju, prije svega, gleda u kontekstu mogućnosti razmatranja pitanja autokefalnosti CPC, koju Vaseljenska partijaršija ne priznaje.
”Treba se malo pozabaviti proučavanjem balkanske istorije. A vaseljenski patrijarh sigurno zna balkansku istoriju dobro... CPC računa da joj je majka crkva, kako se to govori u istočnom pravoslavlju, Carigradska patrijaršija, koja ima pravo da dodijeli autokefalnost svakoj pravoslavnoj crkvi”, kazao je on “Vijestima”.
Đukanović posjeta Carigradu imala je i privatni karakter - šef države je na Fanaru krstio unuka, za šta je dobio blagoslov od Vartolomeja.
Veljković ocjenjuje da se taj privatni čin može tumačiti i kao neka vrsta Đukanovićevog distanciranja od crkve u Crnoj Gori - i SPC i nekanonske CPC.
”Kao da se to krštenje nije moglo obaviti u SPC ili CPC... To pokazuje da je Đukanović po pitanju primanja svete tajne, pružio veće povjerenje i poštovanje Carigradskoj patrijaršiji”, zaključuje sagovornik.
Iako je Đukanović rekao Vartolomeju da je riječ o prvoj posjeti crnogorskog šefa države Vaseljenskoj patrijaršiji nakon 1899, kad je knjaz Nikola boravio u Istanbulu, Fanar je 2010. i 2012. posjetio tadašnji predsjednik Filip Vujanović.
CPC-u ne smeta krštenje na Fanaru
Upitan da li mu je sporno što je Đukanović krstio unuka u Carigradskoj patrijaršiji a ne u CPC, za čiju se obnovu zalaže, Mihailo odgovara da u tome ne vidi ništa problematično.
”Krštenje je sveta tajna. Bez njega ne bi bilo ni hrišćanstva. Što se tiče krštenja Đukanovićevog unuka u Fanaru, to nije nikakvo čudo. To je isto kao da se njegov unuk krstio u bilo kojoj istočno-pravoslavnoj crkvi - bila to rumunska, grčka, albanska, crnogorska, srpska... Krštenje je neponovljivo”, poručio je on.
Predsjednik letio uobičajeno, za porodicu se ne zna
Iz Đukanovićevog Kabineta “Vijestima” su na pitanja šta je bio motiv posjete Carigradu, zašto nije bila najavljena i da li je s Vartolomejem bilo razgovora o crkvenom problemu u Crnoj Gori - odgovorili da je Đukanović bio gost na 25. Euroazijskom ekonomskom forumu na poziv Marmara fondacije, i da je tom prilikom bio i u službenoj posjeti vaseljenskom patrijarhu.
Što se tiče sadržaja razgovora, kažu da je u saopštenju koje je usaglašeno s Vaseljenskom patrijaršijom sadržano sve što su dvije strane smatrale relevantnim.
Na pitanje da li je Đukanović do Istanbula letio Vladinim avionom, i ako jeste - da li su s njim letjeli članovi njegove porodice, ili su pak na krštenje predsjednikovog unuka došli komercijalnim letom ili na neki drugi način, iz kabineta je odgovoreno:
”Uobičajeno, koristio je avion koji je shodno Uputstvu o uslovima i načinu korišćenja aviona kojim raspolaže Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore, prvenstveno opredijeljen za upotrebu predsjednika države, parlamenta i Vlade”.
Bonus video:
