šef diplomatije u parlamentu

Krivokapić odgovara na pitanja o "Otvorenom Balkanu", Vladimiru Božoviću...

Poslanika DPS-a Nikolu Janovića interesuje kakve će aktivnosti ministar preduzeti povodom popunjavanja diplomatsko-konzularne mreže Crne Gore

4424 pregleda 5 komentar(a)
Krivokapić, Foto: Boris Pejović
Krivokapić, Foto: Boris Pejović

Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić odgovaraće danas u parlamentu, nakon Premijerskog sata, na devet poslaničkih pitanja.

Poslanica Demokrata Tamara Vujović pitaće Krivokapića da li dijeli mišljenje premijera Dritana Abazovića da o inicijativi Open Balkan nema nijednog argumenta protiv i da je ona, kako je kazao ”manje granica, manje šverca֞.

Vujović, između ostalog, interesuje da li Krivokapić misli da bi Crna Gora pristupanjem toj inicijativi skrenula fokus i na neki način se udaljila od puta i ispunjavanja kriterijuma i mjerila na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji (EU).

Poslanica Demokratskog fronta Jelena Božović upitaće Krivokapića kada će Vlada povući odluku o protjerivanju Vladimira Božovića.

Poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikolu Janovića interesuje kakve će aktivnosti Krivokapić preduzeti povodom popunjavanja diplomatsko-konzularne mreže Crne Gore, sa obzirom na to da “zahvaljujući politici prethodne Vlade u oblasti vanjskih poslova Crna Gora, kao članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU, ima samo devet aktivnih ambasadora u svijetu”.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković pitaće kakav je stav Krivokapića prema najavljenoj Abazovićevoj posjeti Srbiji, koja će se realizovati 29. juna, kakav je danas odnos Crne Gore i Srbije i kakva su njegova očekivanja od posjete.

Povodom najave Vlade da će u vezi sa inicijativom Otvoreni Balkan biti formirana radna grupa u kojoj bi predstavnici više ministarstava procjenjivali usklađenost te inicijative, Vuković će pitati ko će sačinjavati radnu grupu, po kojim kriterijumima će se birati njeni članovi, odnosno koje kompetencije će morati da zadovoljavaju.

Ona će pitati Krivokapića kada će javnost Crne Gore moći da se upozna sa nalazima radne grupe budući da je stvorena konfuzija oko tog pitanja.

Poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić upitaće Krivokapića na koje probleme je mislio kada je rekao da Crna Gora zna i najbolje razumije ukrajinski narod, jer ima sličnih problema sa velikim susjedom - Srbijom, istorijski kao Ukrajina sada sa Rusijom, s obzirom na to da su, kako je istakao Milačić, građani Crne Gore i Srbije uvijek bili u dobrim odnosima.

Imajući u vidu to da je Krivokapić od stupanja na dužnost imao intenzivnu diplomatsku aktivnost, poslanik Socijaldemokratske partije Adnan Striković pitaće kakav je njegov utisak nakon brojnih susreta sa zvaničnicima EU i NATO-a, posebno vezano za poziciju Crne Gore u procesu evropskih integracija i njene pozicije u Alijansi.

Striković će pitati Krivokapića da li vjeruje da je Vlada dovoljno svjesna prilike koja se ukazala Crnoj Gori kroz uvođenje “brze trake” na evropskom putu i time mogućnosti da postane prva naredna članica Unije, što su, kako je naveo Striković, u više navrata nagovijestili visoki zvaničnici EU.

Poslanika Liberalne partije Andriju Popovića interesuje šta će 43. Vlada preduzeti u cilju poboljšanja statusa crnogorske dijaspore koju je, kako je istakao, prethodna Vlada dovela u nezavidan i nikada gori položaj.

On će upitati Krivokapića da li razmišlja o konačnom rješavanju statusa iseljenika poput ostalih demokratskih evropskih država, a koje bi podrazumijevalo državljanstvo i pravo glasa po rođenju i porijeklu, zastupljenost dijaspore u crnogorskom parlamentu, pravo glasa u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore u svijetu, pravo iseljenika da biraju Savjet za saradnju sa dijasporom, kao i uspostavljanje ministarstva dijaspore u okviru Vlade.

Poslanika Demokratskog fronta Dragana Bojovića interesuje kojim pravnim aktom Crne Gore je propisano da se Ministarstvo vanjskih poslova bavi pitanjima crkvene autonomije i crkvene autokefalije.

Bojović je naveo da se Krivokapić 14. i 15. maja ove godine u Berlinu, u odvojenim susretima sa šefovima diplomatija dvije zemlje, intenzivno bavio upravo tim pitanjima, i time, kako je kazao, nastupio više kao svešteno lice ili teolog, nego kao ministar vanjskih poslova.