Politički dogovori o nosiocima najvažnijih pravosudnih funkcija ne mogu se izbjeći jer su propisani Ustavom, ali oni koji učestvuju u tome moraju pokazati da žele da izaberu najkvalitetnije kandidate, a ne one koje preporučuju “veze” i partijska podobnost.
Tako sagovornice “Vijesti” tumače to što i za mandata nove vlasti, koja obećava nezavisno sudstvo i tužilaštvo, izbori u pravosuđu protiču u sjenci optužbi za zakulisne međupartijske dogovore.
Oni se sad vode o kandidatima za sudije Ustavnog suda (US), članove Sudskog savjeta (SS) i Vrhovnog državnog tužioca (VDT), dok su prošle godine vodili o kandidatima za članove Tužilačkog savjeta (TS), onemogućavajući nekoliko mjeseci kompletiranje sastava tog tijela.
Dok dio partija najavljuje podršku “deblokadi” pravosuđa, druge tvrde da su procedure koju su u toku u parlamentu obesmišljene, jer su budući članovi nekih tijela unaprijed određeni.
Stranačkom trgovinom odavno se dogovaraju pozicije u pravosuđu, pa su, između ostalog, na funkcije u US i SS birani ne samo oni koji imaju veze sa partijama ili koji blisko sarađuju sa njima, već i oni sa partijskim knjižicama.
Praksa kojom su na važne pozicije umjesto profesionalaca dolazili politički obojeni ljudi, dominantno je oblikovala pravosuđe za vrijeme trodecenijske vladavine Demokratske partije socijalista (DPS). Umjesto nezavisnosti i profesionalizma, okoštali kadrovi sa partijskim vezama ušli su u zonu zloupotreba, koje trenutno istražuje Specijalno državno tužilaštvo (SDT).
Advokatica Andrijana Razić ocjenjuje da su “fingiranja zakonskih procedura” najbolji mehanizam da se ostvari neposredan upliv neprimjerenog uticaja politike u pravosuđe.
Opštepoznato je, kaže, da je za dolazak na bilo koju značajniju državnu funkciju u Crnoj Gori primarno da nekog preporučuje neka “veza”, a ne dokazani rezultati rada i profesionalna biografija. Ta činjenica je, dodaje, do sada umnogome otežavala onima koji imaju stvarni integritet i stručnost da se “probiju” na pozicije koje bi im po zaslugama pripadale.
”I ne samo to, nego smo svjedoci da su decenijama, prije svega u pravosuđu, egzistirali jedni te isti ljudi kojima praktično doskoro niko nije htio niti smio da ‘stane na crtu’, pa čak ni u vidu prijavljivanja na iste konkurse, gdje bi ih po referencama sasvim sigurno ‘preskočili’”, ističe Razić za “Vijesti”.
Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić kaže da između partijske trgovine, tj. “raspodijele plijena” i društvenog dogovora utemeljenog u principima, postoji ozbiljna razlika.
Principijelni društveni dogovor, objašnjava, znači da su partije razgovarale o kandidatima, razmotrile ih, cijenile prema određenim kriterijumima, i da su, onome ko se istakao prema rezultatima, pružile većinsku podršku. Takav dogovor, navodi, nije neprincipijelan jer je napravljen u najboljoj volji da se izabere onaj ko može da postigne najbolji učinak, od čega svi zavisimo.
”Donosioci odluka moraju da nam dokažu da su pokušali da izaberu najkvalitetnijeg za svaku poziciju i da daju ubjedljive argumente. Zbir takvih progresivnih u narednim godinama bi doveo do iskoraka u pravosuđu, od kojih zavisi napredak u pregovorima. Ako izaberu ‘mlaka’ rješenja ili samo partijski podobne koji se ne ističu znanjem, sposobnostima i integritetom, takvi neće imati kapaciteta da snažno povuku institucije naprijed, a to je sada hitno potrebno. Posebno u svjetlu sloma sudskog sistema”, naglašava ona za “Vijesti”.
Taj slom najbolje ilustruju nedavna hapšenja bivše dugogodišnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koju SDT sumnjiči da je, kao član kriminalne organizacije, počinila krivično djelo protivzakoniti uticaj, i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića, koga SDT sumnjiči da je u stečajnim postupcima nezakonito oštetio deset kompanija.
Bajramspahić kaže da je isključivi preduslov za izbore u pravosudna tijela da se radi o pravnim autoritetima kojima su slovo i duh zakona ispred svih ostalih obilježja, kao i da se radi o pojedincima koji će odbiti poslušnost svemu i svakome u korist vladavine prava i pravde.
Kandidati, podvlači, ne smiju da pripadaju onima koji su ih glasali, predložili, podržali, već treba da budu izabrani baš zato što nisu “savitljivi”.
”Činjenje ikakvih usluga i ustupaka ikome, da bi glasali za imenovanja u pravosuđu, skandalozno je i predstavlja zloupotrebu službene dužnosti. Da ne govorimo o tome koliko je strašno da akteri koji traže usluge nemaju svijest o značaju pravosuđa i neophodnosti funkcionalnog pravnog sistema, da im treba druga motivacija da rješavaju gorući društveni problem. To najbolje govori koliko smo malo napredovali i koliko su nedovoljne kvalitativne promjene u sistemu upravljanja”, navodi ona.
Do kraja mjeseca očekuje se izbor jednog sudije US i uglednih pravnika u SS, dok o kandidatu za VDT-a još nije postignut kompromis.
Za izbore u sve tri ključne institucije potrebna je dvotrećinska, odnosno tropetinska podrška poslanika.
Razić kaže da je činjenica da Ustav i zakoni propisuju da je za izbor dijela nosilaca pravosudnih funkcija neophodan široki konsenzus političkih subjekata, i da se to ne može izbjeći. Ona stoga navodi da ne misli ni da apriori treba pretpostavljati da će neko personalno rješenje oko kojeg se “dogovore” partije nužno biti loše. Potvrda za to su, dodaje, i skorašnje personalne izmjene u tužilačkoj organizaciji.
”Ti ljudi još nisu diskreditivali sebe u postupanju i ponašanju, i po meni zasada dobrim dijelom opravdavaju ukazano im povjerenje. Iskreno se nadam da će se takav rezultat postići i s ovim izborima na pravosudne funkcije koje očekujemo u narednom periodu”, poručila je.
Da promjene nužno nisu loše, smatra i Bajramspahić, koja kaže da je, u moru loših vijesti, dosadašnji rad novog TS-a zasad pozitivan i primjer svima ostalima kako da se prave iskoraci i odupire tome da ih bilo ko svojata.
”Partije su prolazne, a pravosuđe je temelj uređenog društva. Novi čelnici pravosuđa treba da razumiju to i da se otrgnu od svakog uticaja, a bez sumnje, postoji neskrivena želja svih da ih kontrolišu i zloupotrebljavaju”, zaključuje sagovornica.
Razić: Svaka vlast hoće da stavi šapu na sudstvo i tužilaštvo
Navodeći da svaka vlast prirodno teži za kontrolom glavnih poluga moći u državi, Razić kaže da je pravosuđe glavna personifikacija te moći.
”Iz tog poriva nužno proizilazi tendencija izvršne vlasti da, koliko god je to moguće, pod svoju ‘šapu’ stavi prije svega sudstvo i tužilaštvo. To nije nikakav kuriozitet u ponašanju naših političara - ni ovih sadašnjih, ni onih prethodnih - iako se može slobodno reći da je taj mehanizam prilično usavršen na ovim prostorima. O tome najbolje svjedoče ova nedavna hapšenja dugogodišnjih čelnika pravosuđa, kao i brojne druge afere kojima svjedočimo decenijama unazad”.
Osam kandidata za jedno sudijsko mjesto u US
Osam kandidata javilo se na majski oglas za jedno mjesto u US.
To su Alija Beganović, Tatjana Bulatović, Elvis Duraković, Dragana Đuranović, Jovan Kojičić, Zdenka Perović, Branislav Radulović i Momirka Tešić.
Ustavni odbor Skupštine formirao je juče Komisiju koja će utvrditi da li su prijave kandidata u skladu sa uslovima koji propisuje konkurs.
Pred Ustavnim odborom u toku su tri procedure za izbor četvoro (od ukupno sedam) sudija US.
Kako su “Vijesti” juče objavile, najizglednije šanse da do kraja mjeseca bude izabran za sudiju US, ima predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović.
Bonus video:
