Radulović: Nije rješenje da se bira jedan, dva ili tri, već četiri sudije Ustavnog suda

On je rekao je da Ustavni sud nije dio pravosuđa, već je "sui generis" organ i odlučuje odlukama

21232 pregleda 28 komentar(a)
Radulović, Foto: Screenshot/YouTube/Skuština Crne Gore
Radulović, Foto: Screenshot/YouTube/Skuština Crne Gore
Ažurirano: 26.07.2022. 16:01h

Kandidat za sudiju Ustavnog suda Branislav Radulović rekao je da nije dobro imati krnje i institucije u v.d. stanju, ali nije rješenje da se bira jedan, dva ili tri, već četiri sudije Ustavnog suda.

On je, na sjednici Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore na čijem dnevnom redu su konsultativna saslušanja kandidata za izbor sudije Ustavnog suda, pojašnjavajući poziciju i ulogu Ustavnog suda, rekao je da Ustavni sud nije dio pravosuđa, već je "sui generis" organ i odlučuje odlukama.

Radulović je predsjednik Udruženja pravnika i član Senata Državne revizorske institucije (DRI).

Govoreći o blokadi Ustavnog suda, zbog penzionisanja jednog broja sudija, kazao je da je to tačno, ali ne i do kraja.

Podsjetio je da je izmjenama Ustava iz 2013. godine predviđeno da ne sudi sjednica Ustavnog suda, sedam sudija već tri sudije, tako da i za slučaj da sudija Miodrag Iličković 14. septembra ode u penziju a parlament ne ispuni obavezu, što bi bilo jako loše, US bi nastavio da radi u okviru svojih kompetencija koje se odnosi na ustavnu žalbu.

"Ali desio bi se ozbiljan problem, da odlučuje o izbornim sporovima i nastala bi totalna blokada sistema, jer bez legitimnih i legalnih izbora nema konstituisanja vlasti", upozorio je Radulović u uvodnom izlaganju.

Podsjetio je da je Ustavni sud u ranijim godinama imao između 120 i 150 predmeta, a u trenutku kada je pokrenut postupak izbora sudija, prije dvije godine imao je oko 1.800 predmeta.

"Na današnji dan, kako su mediji objavili, ima preko 3.000 predmeta, a kada se završi ovaj postupak imaće četiri hiljade predmeta. Od toga su 92 odsto ustavne žalbe. Ako nemamo kompletan Ustavni sud nema dva vijeća, znači hiljadu predmeta po sudiji. I sada se postavlja pitanje da li je ustavna žalba djelotvorno pravno sredstvo. Jeste. Ali je pitanje ko će u Ustavno sudu iznijeti težinu tog posla", naveo je Radulović.

Govoreći o odnosu Skupštine i Ustavnog suda, kazao je da procesni aspekti moraju biti uređeni zakonom o Skupštini. "Želio bih da vas zamolim, da u nekoj perspektivi izrade zakona o Skupštini, termin 'javno saslušanje' zamijenite sa 'obavlja razgovor' ili 'intervju'. Termin javno saslušanje nije primjeren niti sa stanovišta vas kao poslanika, niti sa stanovišta kandidata za sudija Ustavnog suda. Tim prije, što je Ustavni sud onaj koji saslušava ono što su odluke poslanika", rekao je Radulović.

On je skrenu pažnju na, kako je kazao, "atrofiju u radu Ustavnog suda", a to je da on nema samo kontrolnu funkciju, već i preventivnu i savjetodavnu koju ne obavlja.

"Mislim da je primarno ovdje otvoriti to pitanje, jer Ustavni sud ima obavezu da obavještava parlament o uočenim pojavama neustavnosti. Kada je to Ustavni sud to uradio? On mora biti proaktivan i u službi ustavnosti i ne mislim da je najbolji potez staviti predmet u škaf", smatra Radulović.

Govoreći o finansiranju Ustavnog suda, rekao je da on ima samo 965 hiljada eura, 34 savjetnika i tamo nema mjesta za sedam sudija, posljednji sprat prokišnjava, a restitucijom se ta zgrada mora vratiti.

Podsjetio je da je Zakonom o prijestonici, predviđeno da Ustavni sud bude na Cetinju.

Kazao je da ako bude u prilicu zalagaće se da se ispoštuje Zakon ili da se promijeni.

Odgovarajući na pitanja Vladimira Martinovića (Demokrate) , Radulović je podsjetio da se usvaja zakon o Sudskom savjetu i da bi neko bio član definiše se da najmanje deset godina ne smije imati bilo kakav oblik političkog angažmana.

"To je možda teško opredjeljenje, ali generalno se slažem, jer moramo da pravimo distancu između profesije, struke i politike...Ako je za članove Sudskog savjeta predviđeno deset godina, onda bi išao da 15 godina ne budete u aktivnom političkom životu za sudije Ustavnog suda", kazao je Radulović.

Kazao je da Ustavni sud ima neke nadležnosti koje su direktna kolizija.

"Vi treba da sudite o tome da li je predsjednik države prekršio Ustav i treba da sudite da li je politička organizacija prekršila Ustav i možete čak i da je zabranite. Smatram da bi trebalo mijenjati Zakon o Ustavnom sudu baš zbog toga što poslanik danas podnese ostavku a sjutra postane nezavisan zamrzavate funkcije pa se onda opet vratiti u politčki proces. Prije 15 godina 7 mjeseci i dava dana sam izašao iz ovog doma, nemam nikakvu namjeru da se vraćam u politički proces i zato sam danas tu".

Na pitanje da li izjavu predsjednika države Mila Đukanovića vidi kao pritisak na pravosuđe, Radulović je odgovorio da je na strani kolega, ali i da treba voditi računa o prezumpciji nevinosti.

"Ali, isti tako malo sam začuđen zašto nije reagovalo Udruženje tužilaca...U svoje ime moram da kažem da ću između političara i kolega uvijek stati na stranu svojih kolega i u ovom slučaju doživite to kao vrlo snažnu solidarnost sa onim što su saopštile kolege iz tužilaštva".

On je rekao da su konstatacije Martinovića na račun Ustavnog suda, da je među najgorim u Evropi i da je pod političkim uticajem, jako teške, ali ako je percepcija javnosti i približna poručio je da se ne ide na opciju krnjeg Ustavnog suda, već da to bude Ustavni sud sa četiri nove sudije.

Radulović je rekao da nije dobro ako on treba da uči tužioce šta da rade ako im neko prijeti.

"Siguran sam da su naši tužioci kvalifikovani da se štite od svake prijetnje...Za slučaj da je bilo ko učinio bilo kakvu prijetnju to je krivično djelo. Vodimo računa o prezumpciji nevinosti, mediji moraju da povedu računa, bilo je slučajeva da su neki ljudi doživjeli golgotu i nikada nijesu mogli da naprave satisfakciju bez obzira na velike sudske sporove"

Kazao je da mu je predsjednik Italije Serđo Matarela idol i u ljudskom i profesionalnom smislu. Podsjetio je da je Matarela vodio ustavnu reformu i ubijen mu je brat jer je porodica odbila da bude pod uticajem mafije.

Sumnjivo jer Radulović "previše dobro zvuči"

Jovanka Bogavac (PzP) rekla je da Radulović "previše dobro zvuči" i da joj je tu "nešto sumnjivo".

Ona je pitala da li je njegova kandidatura rezultat nekog političkog pritiska ili kombinatorike, jer se naprasno pojavio, nije se javljao na ranije oglase.

Bogavac je pitala i da li je Radulović siguran u to da je izmjenama Zakona o stečaju, na kojima je radio, spriječio da se fingiraju izbori stečajnih upravnika.

Radulović je odgovorio da nije moguće fingiranje, ako se radi zakonito.

On je rekao da je tokom svog izlaganja citirao Matarelu kada je rekao "ovo nije moj izbor".

"Vrlo sam obaviješten. Nijesam neko ko se može nagovoriti da radi nešto što ne želi. Moja želja i namjera ovdje je da uz 20 lkandidata budem 21. pa možda i da vam oteža poziciju da ne možete da kažete da baš nijeste imali kandidata", kazao je Radulović.

Dodao je da "odgovara njegovoj ćerki koja je student prava" jer ona ima dvije mogućnosti – da napusti ovu zemlju ili da živi u njoj.

"Zato nijesam idealan kandidat, već sam vrlo zabrinut kandidat... Ja sam ustavni patriota, smatram da institucije moraju da funkcionišu", naveo je Radulović.

Ustavni sud jedna od rijetkih institucija koja ima lošu komunikaciju

Odgovarajući na pitanja Jovanke Laličić (DPS), Radulović je kazao da je zagovornik koncepta 49, a to je deblokada institucija sistema, ali prije 49 postoji cifra od 54 i da je sada potrošeno previše vremena da bi se neke stvari riješile.

"Šta bih sve promijenio? Za početak da ima sedam sudija koji će početi da rade", naveo je Radulović.

Istakao je i da je Ustavni sud jedna od rijetkih institucija koja ima jako lošu komunikaciju posljednjih godina.

Suada Zoronjić (GP URA) pitala je koji značaj i kakva karakter ima izuzeće mišljenja sudije Ustavnog suda.

Radulović je odgovorio da izuzeto mišljenje postoji samo u praksi Ustavnog suda i ono daje slobodu sudiji Ustavnog suda da se objavi u Službenom lisu i onda ga može pročitati Ustavni odbor, akademska zajednica, javnost...

"U Ustavnom sudu ne možete da se branite iza većine, da kažete ja sam glasao protiv ili sam bio uzdržam. Primorani ste da branite svoj dignitet i da ga javno saopštite i onda to što saopštite opet ide na sud javnosti".

Odgovarajući na komentar Luiđa Škrelje (DPS), podsjetio je da su imali različito mišljenje na Administrativnom odboru 2018. kada je smatrao da nije zakonito skinuti imunitet poslanicima Nebojši Medojeviću i Milanu Kneževiću.

"Nije baš bilo prijatno kako se poslanik nalazi u marici".

Škrelja je pitao imaju li tužioci pravo da prijete i dodao da nije bilo reakcija iz te branše na prijetnje poslanicima, bilo da dolaze sa jedne ili druge strane.

Radulovića je pitao kakav je njegov stav o temeljnom ugovoru sa SPC i da li smatra da je sjednica Skupštine 28. decembra 2021. na kojoj su izglasane izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti neustavna, a zbog čega je DPS ponio inicijativu Ustavnom sudu.

Radulović je odgovorio da predmet ocjene ustavnosti može biti akt, a ne sjednica.

"Koliko mi je poznato, URA je pokrenula postupak ocjene ustavnosti samo u onom dijelu koji se odnosi na kulturna dobra i da je to potpisala poslanica Božena Jelušić. Zakon nije napadnut u cjelosti i ne znam šta radi Ustavni sud zašto to ne završi".

Što se tiče Temeljnog ugovora, kazao je da pojam "temeljni ugovor" može postojati samo sa Vatikanom jer je međudržavni i išao je na ratifikaciju u Skupštinu.

"Ugovor sa SPC neće ići na ratifikaciju i Vlada ima puni ustavni mandat da zaključi ugovor. Da li treba da se zaključi ugovor? Da, apsolutno. Da li sa svim vjerskim organizacija, da, zato što to piše u zakonu...Mislim da smo postali isuviše involvirani u taj proces bez razumijevanja".

On je dodao da mu je žao što nije bilo dovoljno društvenog dijaloga na tu temu i skrenuo pažnju na član 7, ukazujući da treba pročitati dokument CANU da li se ugovorima mogu regulisati svojinsko-pravni odnosi ili je to uređeno Zakonom o svojinsko-pravnim odnosima.

"Izvršna vlast treba da povede računa o tome. I još jedna stvar, oko koje postoji puno saglasaje među pravnicima je javno-pravna ovlašćenja".

Dodao je da će Temeljni ugovor stupiti na snagu kad ga potpišu obje strane.

"Da li to može da bude predmet Ustavnog suda. Može kad postane opšti akt, pa da ga neko napadne, da postoji inicijativa, ali znajući ažurnost Ustavnog suda...", kazao je Radulović.