ZAVRŠENA rasprava o protokolima o pristupanju Švedske i Finske NATO-u

Jelušić: Švedska i Finska dobro odmjeravaju situaciju, nama ostaje rana od bombardovanja

"Agresija Rusije na Ukraijinu u Crnoj Gori podigla podrška članstvu u NATO na blizu 50 odsto", rekla je poslanica GP URA

20280 pregleda 18 komentar(a)
Foto: Printscreen YouTube
Foto: Printscreen YouTube
Ažurirano: 26.07.2022. 19:18h

U Skupštini je završena rasprava o protokolima o pristupanju Švedske i Finske NATO-u, koji treba da omogući tim državama da postanu članice Alijanse.

Vlada je 18. jula usvojila predloge zakona o potvrđivanju Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Kraljevine Švedske i Republike Finske, koje treba da usvoji Skupština.

Generalni direktor za NATO i politiku bezbjednosti u Ministarstvu vanjskih poslova Vladimir Vučinić kazao je da je glavni cilj donošenja ovih zakona sticanje formalno pravnih pretpostavki za upućivanje poziva Finskoj i Švedskoj da pristupe NATO-u.

"Naša namjera je da kao prijateljska država, i kao snažan zagovornik politike otvorenih vrata NATO-a, blagovremenim potvrđivanjem ovih protokola damo dodatni doprinos euroatlantskoj perspektivi Finske i Švedske, ali samim tim i dodatnoj stabilnosti euroatlantskog prostora", rekao je Vučinić.

Podsjetio je da je formalni poziv za pristupanje Finskoj i Švedskoj upućen tokom nedavnog samita u Madridu, a da su protokoli potpisani 5. jula.

"Članstvom će se izvršiti nadgradnja već visokog nivoa operabilnosti između NATO-a sa jedne, te Finske i Švedske sa druge strane", poručio je on.

On je dodao da nakon što bude okončana ratifikacija u svim zemljama NATO-ao generalni sekretar Alijanse će uputiti poziv Finskoj i Švedskoj da pristupe NATO-u.

Poslanik DPS-a Andrija Nikolić rekao je da malo koja tema kao ova sugeriše u kakvoj se bezbjednosnoj krizi nalazio današnji svijet.

Rekao je da se sada gledaju scene kakve nijesu viđene od Drugog svjetskog rata, scene masovnih progona, rušenja, ubijanja civila...

"A s druge strane imamo svojevrsnu spoljnopolitičku revoluciju čije je ključno obilježje krah koncepta neutralnosti. Upravo se na primjeru Švedske i Finske to najbolje vidi", rekao je Nikolić.

On je poručio da građani Crne Gore treba da znaju da Rusija ne vodi rat samo protiv Ukrajine, već protiv Zapada i cijelog demokaratskog svijeta.

"Niko u ovom sukobu nije ostao neutralan, počev od Švedske i Finske sa dugom tradicijom neutralnosti", kazao je Nikolić.

Poslanica Simonida Kordić (DF) rekla je da Crna Gora nema neku ključnu ulogu u slučaju pristupanja Švedske i Finske NATO-u.

"Možda bismo željeli da bude tako, ali sama njena veličina utiče na njen međunarodni uticaj”, rekla je Kordić.

Ona vjeruje da će Skupština usvojiti ove protokole, jer su odluku o učlanjenju donijeli parlamenti Švedske i Finske pa bi bilo neozbiljno da ih Crna Gora u tome koči.

"Slažem se, dramatično se mijenja bezbjednosna arhitektura svijeta. Ali promjena nije počela od ove godine, niti od rata u Ukrajini. Nažalost, scene koje gledamo u Ukrajini uopšte nijesu nove u ovom vijeku... Takve scene smo gledali u svojoj domovini devedesetih godina, nije to bilo tako davno. Gledali smo to u Siriji, Avganistanu, Libiji, Jemenu i dalje... Stanje sukoba je redovno stanje u svijetu danas i kakva je uticaj vojnih saveza na takve sukobe je tema koju možemo legitimno otvoriti i o kojoj treba pošteno razgovarati. Ne možemo preskakti dramatične činjenice, posebno koje se tiču naroda kojeg mi predstavljamo da bismo poduprli neki svoj politički stav", kazala je Kordić.

Ona je rekla da Crna Gora ima određene međunarodne obaveze i to mora da poštuje.

"S druge strane moramo biti jasni i pošteni u odnosu na ono što se dešavalo nama i ono što se dešavalo u cijelom svijetu".

Bezbjednosna arhitektura je, kako je dodala, počela da se mijenja 90-ih godina sa nestankom Varšavskog pakta i nestankom balansa između dva vojna bloka, a došlo je do redefinisanja ekonomskih odnosa i stvaranja neobičnih savezništava

Navela je primjer jačanja ekonomske saradnje između Njemačke i Rusije, nevjerovatne robne razmjene što je uticalo značajno na političke odnose. Isto se, kako je kazala, dešavalo i između Rusije i Kine, iako nije ranije postojala "prevelika ljubav" između njih.

"Sukob u Ukrajini izbacio je na površinu pitanje vojnog uticaja u odnosima u svijetu. Finska i Švedska su pronašle da bi u novonastalim okolnostima za njih bilo benefitno da budu dio NATO-a, a upravo je argumentacija koju čujemo iz tih zemalja argumentacija konstruktivnosti, odnosno da je to dobra opcija za njihovu bezbjednost", kazala je Kordić.

Dragan Ivanović (SNP) podsjetio je da je njegova partija bila za to da se o ulasku Crne Gore u NATO odlučuje na referendumu.

"Međutim, desilo se kako se desilo i Crna Gora je postala članica NATO-a. Mi smo i to prihvatili i pratimo šta se dešava u Evropi. Rat u Ukrajini poremetio je mnoge stvari u samoj Evropi i odrazio se pomalo i kod nas. Ovo što se dešava sa Švedskom i Finskom, mi kao članica NATO-a moramo da ratifikujemo protokole. Ta garancija bezbjednosti, posebno malih država, je kao garancija NATO-a i meni se čini da svi oni koji u ovom trenutku pokušavaju da pomognu Ukrajini, da joj čine štetu. Slanje naoružanja i na taj način pomagati, da li to u ovom momentu znači spas - to je već posebno pitanje o kojem ne bih želio da govorim", kazao je Ivanović.

U svakom slučaju, kako je dodao, u ovom trenutku Crna Gora kao članica NATO-a treba da ratifuikujemo ovaj ugovor.

"Ova skupština u ovom trenutku i ne može ništa drugo", rekao je Ivanović.

Miodrag Lekić (Demos) rekao je da mu je žao što ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić tu da ga pita kako je došao, kojom metodologijom, do kvalifikacije da je parlamentarne većina koja je pobijedila na parlamentranim izborima, proruska.

"Valjda ćemo negdje ovu kvalifikaciju raspraviti, koja me uopšte ne tangira, ali ima neku političku funkciju i to dosta tragikomičnu".

Rekao je da danas u Skupštini bez sumnje raspravljaju o nečemu što je i prijatan momenat.

"Mi, kao dio kluba, odlučujemo o Švedskoj i Finskoj, iako i ja i kolega Ivanović imamo neke rezerve na način kako je Crna Gora postala članica NATO-a imajući u vidu da je izostao referendum koji bi pomogao unutrašnjoj stabilnosti", naveo je Lekić.

Božena Jelušić (URA) rekla je da svi manje-više znaju da je ovo neka vrsta formalizacije, ali da odluku dvije države, koje su do sada bile vojno neutralne, da pristupe NATO-u, ne treba osporavati.

"Zašto dvije neutralne zemlje, da visokim ekonomskim proizvodom I najboljim performansama, ipak rješavaju da prekinu tu stratešku prednost? Zašto se dupslira ta granica od 1.300 kilometara između Finske I Rusije, ulaskom Finske u NATO? Očigledno je, makar po mom osjećanju, Rusija nametnula normalizaciju da jedna zemlja može svim zemljama okolo da diktira kako treba da se ponašaju. Više-manje to svaka velika sila pokuša. Meni se čini da u tom svjetlu treba gledati na odluku Finske i Švedske", rekla je Jelušić.

Dodala je da je agresija Rusije na Ukraijinu u Crnoj Gori podigla podrška članstvu u NATO na blizu 50 odsto, što je bilo nezamislivo kada su vođeni sporovi oko toga I kada je “najpoštenije bilo organizovati referendum”.

“Takođe negativan stav ima 37 odsto građana što je značajan pad tog pokazateljka i 13,4 neutralan”.

Jelušić je kazala da bi idealno bilo kada nijedan od ovakvih saveza ne bi morao da postoji.

"Neću zaboraviti nikada ono što Crnu Goru čini osjetljivom članstvo u NATO savezu. Na jednom mjestu se govorilo o tome kako je radni dan djece u Finskoj kratak, svega nekoliko sati pa onda idu kući. I jedna mlada Crnogorka je rekla: 'pa i nama je radni dan bio kratak, i mi smo zbog bombardovanja kratko bili u školi pa smo onda išli kući. Ta rana ostaje da nam smeta da sagledavamo realno politike u kojima se nalazimo. I sa njom se uvijek moramo suočavati. Naš je školski dan trajao kratko jer su naša djeca išla kući zbog sirena. Ali čini mi se da Švedska i Finska dobro odmjeravaju situaciju i svoju odluku da izađu iz sfere neutralnosti kao jedinu mogućnost da ne neki način pokažu da nije normalno da se sa jednog aspekta nameće voilja svih okolo".

Ivan Brajović (SD) rekao je da je rat u Ukrajini samo potvrdio koliko je značajna i dobra bila odluka da Crna Gora pristupi NATO-u.

On je kazao da u samo dvije države donijele odluku o učlanjenju u NATO na referendumu, Slovenija i Mađarska, samo zato što su imale ustavnu obavezu.

Adnan Striković (SDP) kazao je da danas, kada se i najrazvijenije države, koje su dugo bile vojno neutralne, donijele odluku da pristupe NATO-u, više nema mjesta preispitivanju da li je pristupanje Crne Gore Alijansi bilo ispravan potez.

"Jasno je šta se želi tim preispitivanjem, jasno ješta se želi postići time što se neće nazvati neki akt agresijom, nego se govori o sukobu u Ukrajini... Ali nije jasno da nekome treba objašnjavati zašto je politika DF-a proruska, da neko ko ne želi da agresiju nazovei pravim imenom, da neko ko se protivi sankcijama Rusiji, da treba nekome objašnjavati da li je politika takvog subjekta proruska", rekao je Striković.

Genci Nimanbegu (Albanska lista) kazao je da mu je drago čuti kolege koje su bojkotovali parlament i koji su tokom 2015. i 2016. podigle političku atomosferu do usijanja, sada ne smiju ništa javno da kažu protiv NATO-a.

"To potvrđuje ispravnost odluke da Crna Gora pristupi NATO-u i savezu država koje su bolje od nas".

Šef Delegacije Skupštine Crne Gore pri NATO-u Danilo Šaranović (Demokrate) rekao je da će ovi protokoli biti usvojeni i to je puni doprinos Crne Gore i ispunjavanje obaveze i prema građanima i prema njenoj budućnosti.

"Ta obaveza je da Crn Gora svoju budućnost i veže za budućnost savremenih, naprednih demokratija i naša je obaveza da na ovaj način jačamo partnerstva sa našim evropskim i euroatlantskim partnerima naročito u svjetlu nimalo zahvalnih globalnih kretanja", naveo je Šaranović.