Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Raško Konjević kazao je da nije dobio nikakvo pismo uhapšenog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petra Lazovića.
"I da je stiglo proslijedio bih ga nadležnim tužiocima. Nije posao potpredsjednika Vlada da se bavi provjerom navoda o kojima vas neko obavijesti", rekao je Konjević na konferenciji za novinare.
Kada je riječ o imenovanju glavnog inspektora ANB Artana Kurtija, kazao je da misli da je nanijeta velika šteta bezbjednosnom sektoru.
"Vidio sam, kao o rijetko kojem pitanju, dosta saglasnosti javnosti i od struktura koje vrlo često imaju različita mišljenja, dakle vidjeli ste 'osude' NVO sektora, različitih političkih struktura i dijela stručne javnosti. Drago mi je da su se moja upozorenja sa sjednice Vlade pokazala tačnim. Poruka da u sistemu bezbjednosti može da radi lice koje je pravosnažno osuđivano na zatvorske kazne za teška krivična djela je poraz sistema".
On je dodao da se ne može reformisati sistem, koji bez dileme ima anomalije, tako što na drugo mjesto u Agenciji dođe osoba koja je bila s druge strane zakona.
"Nije to stvar krivične odgovornosti, već stvar mogućnosti da li jedno takvo lice može da prođe bezbjednosnu provjeru. Ono ne može tu provjeru proći, ne samo kod nas. Ako mi nađete sličan primjer u bilo kojoj zemlji, a da je iole možemo nazvati demokratskom, ja bih volio da mi neko na takvu stvar ukaže".
Konjević je istakao da se nada da takvo imenovanje neće imati negativne posljedice u saradnji ANB-a sa partnerskim službama.
Na pitanje u vezi sa Temeljnim ugovorom, odgovorio je da su stranačke odluke donijete (SDP i DPS), ali da se nada da će u ovih nekoliko dana ekspertska komisija profunkcionisati.
"Imamo novi momenat da je članica koja je podnijela ostavku u komisiji dala ekspertsko mišljenje, mislim na direktoricu Akcije za ljudska prava, Teu Gorjanc Prelević. To je samo još jedna potvrda da primjedbe koje smo iznosili imaju pravni smisao. I naša pravna analiza je utemeljana na ono što je ranije Akcija za ljudska prava iznijela. U ovih pet-šest dana će biti konsultacija. Vjeruje da će komisija profunkcionisati, ako se to ne desi, odluke su donešene, ići će oidgovarajuće procedure koje su jedino moguće po Ustavu i zakonu. Mi smo jasno rekli da ako se ne uvaže primjedbe i ako to bude finalni tekst, što se nas tiče Vlada je izgubila povjerenje i da mislimo da se ova politička kriza može riješiti skraćenjem mandata, odnosno izborima", poručio je Konjević.
On je na pitanje da li je u redu da bude ministar u Vladi koju ne podržava, odgovorio da nije u redu biti premijer Vlade koja nema parlamentranu većinu.
"Premijer je najodgovorniji. Ne očekujem da će g. Abazović da izigrava, u političkom smislu, Zdravka Krivokapića kojeg smo svi kritikovali da vlada bez parlamentarne većine...Nećemo valjda uvoditi metod Zdravka Krivokapića da vlada šest ili sedam mjeseci bez parlamentarne većine? Demokratski princip je da ako vam neko uskrati povjerenje i to saopšti javno, da vi to provjerite shodno Ustavu, gdje premijeru na raspolaganju stoji institut povjerenja".
On je rekao da žele da daju šansu za barem dvije stvari - jedna je da ova komisjja profunkcioniše i da se dobije jedan nezavisni osvrt pravnih eksperata na tekst ugovora sa SPC.
"Drugi je da do završetka rada Skupštine u proljećnom zasjedanju, to je 31. avgusta, pokušamo da dođemo do izbora nekih od funkcija u pravosuđu, da barem poašlejmo poruku zbog čega je formirana ova Vlada, a to je da dođemo do većibne od 49 koja će odblokirati proces. Ako do toga ne dođemo, ne postoji elementrani osnov za dalji rad ove Vlade".
On je poručio da ako se ne skrati mandat Skupštini, a premijer ne bude želio da podnese ostavku, on neće biti više dio ove Vlade.
"Ja neću raditi ono što je radio neko drugi, da budem u Vladi kojoj se ne zna parlamentarna većina...Dajemo šansu da li možemo da izađemo iz ove krize, da dođemo do potrebne većine za izbor članova Sudskog savjeta, sudija Ustavnog suda. Najbolje bi bilo da što prije, ako nema dogovora, da se ide na izbore", kazao je Konjević.
Bonus video:
