sto dana kabineta dritana abazovića

Ima li reformi sa stihijskom i raštimovanom Vladom

Djeluje da Vlada stvorena na zloupotrebi izborne volje prosto ne može funkcionisati, smatra Stefan Đukić. Potrošeno značajno vrijeme na reorganizacije i smjene, koje su umnogome kontroverzne, kaže Milena Muk

27153 pregleda 33 komentar(a)
Premijer Abazović i ministri na konferenciji za medije povodom sto dana Vlade, Foto: Boris Pejović
Premijer Abazović i ministri na konferenciji za medije povodom sto dana Vlade, Foto: Boris Pejović

Manjinska Vlada Dritana Abazovića za 100 dana pokazala spremnost za donošenje antikriznih mjera kroz smanjivanje dažbina i pružila je nesumnjivu političku podršku radu tužilaštva, ali nije ispunila ciljeve zbog kojih je sastavljena, ocijenili su sagovornici “Vijesti”.

Ističu, međutim, da Vlada nije izvela nijedan krupan reformski zahvat i umjesto toga pokazala je nezajažljivu partitokratiju, trošeči značajno vrijeme na kontroverzne organizacije i smjene kadrova.

Manjinska Vlada izabrana je 28. aprila, a čine je Građanski pokret URA, Socijaldemokratska partija (SDP), Socijalistička narodna partija (SNP), CIVIS i stranke manjinskih naroda. Parlamentarnu podršku Vladi, bez učešća u njoj, davao je DPS sve dok premijer nije potpisao temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) kada je, sa SDP-om, SD-om, Liberalnom partijom i Demokratskom unijom Albanaca (DUA) podnio Skupštini inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi.

”Nastavak borbe protiv korupcije i kriminala - u 100 dana imate tektonske poremećaje”: Abazović sa ministrima
”Nastavak borbe protiv korupcije i kriminala - u 100 dana imate tektonske poremećaje”: Abazović sa ministrimafoto: BORIS PEJOVIC

Premijer je juče na konferenciji za medije povodom 100 dana rada njegovog kabineta saopštio da su svi politički prioriteti 43. Vlade završeni u tom periodu ili su pred samim krajem.

Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa Milena Muk ocijenila je da nije ostvaren prvi projektovani cilj da će Vlada trajati u ovom sastavu barem do predsjedničkih izbora, što dovodi u pitanje postizanje svih drugih ciljeva i održivost i dosadašnjih poteza.

”Iako je bila proklamovana kao Vlada pomirenja, i više nego očigledno je da do njega nije došlo. Tako nešto je uostalom i bilo teško očekivati, budući da su u Vladi male partije sa ograničenom podrškom među biračkim tijelom”, kazala je Muk za “Vijesti”.

Građanski aktivista Stefan Đukić ocijenio je da u prvih 100 dana manjinske vlade nije viđeno previše toga, “ali se dobilo ono što se moglo očekivati”.

”Vlada koja nije proizašla iz izborne volje, čiji konstituenti ne dijele dobar dio vrijednosti, niti imaju zajedničke ciljeve je maltene u svemu djelovala raštimovano, neusaglašeno, pogubljeno. Treba imati razumijevanja da je momenat u kom su došli u poziciju odlučivanja nezgodan i težak, ali sami su tražili loptu u svom igralištu tako da nemaju pravo da lamentiraju nad okolnostima”, ocijenio je Đukić.

On je naglasio da se među pozitivne aspekte moraju ubrojiti spremnost na donošenje antikriznih mjera kroz smanjivanje dažbina, nesumnjiva politička podrška radu tužilaštva “što bi moglo dovesti do povratka povjerenja u tužilački i sudski sistem te veću transparentnost kroz prenose sjednica vlade”.

Dobili smo ono što se moglo očekivati od Vlade koja nije rezultat izborne volje: Đukić
Dobili smo ono što se moglo očekivati od Vlade koja nije rezultat izborne volje: Đukićfoto: Privatna arhiva

Muk je istakla da je, kao što su iz IA i upozoravali, ova Vlada potrošila značajno vrijeme na reorganizacije i smjene, “koje su umnogome kontroverzne i suprotne svim standardima dobrog upravljanja”.

”Sve i da su bile najbolje, negativno bi se odrazile na efikasnost u tako kratkom vremenu, a svakog dana svjedočimo povratku kontroverznih rukovodilaca, od čega je najsvježiji primjer imenovanje Alije Košute za predsjednika Upravnog odbora Fonda PIO”.

Muk je naglasila da postavljenje osobe osuđivane za vršenje krivičnih djela za generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) takođe je poslalo izuzetno lošu poruku, naročito kada je u pitanju cjelokupna reforma bezbjednosnog sektora, čiji bi jedan od stubova upravo trebalo da bude ovaj inspektor. Vlada je nedavno imenovala pravnika Artana Kurtija za glavnog inspektora ANB-a, iako je, kako pokazuju podaci koje je on naveo u ustavnoj žalbi tražeći brisanje osuda iz kaznene evidencije, kao maloljetnik osuđivan na deset mjeseci maloljetničkog zatvora i kao punoljetna osoba na jedinstvenu kaznu od deset mjeseci zatvora.

I Đukić kao najgori aspekt Vlade navodi njenu nezajažljivu partitokratiju, besomučno zapošljavanje partijskih kadrova bez iskustva i kvalifikacija, od kojih su, kako je ocijenio, mnogi dokazani kao loši menadžeri, loši radnici, a najgori među njima čak i procesuirani za ozbiljna krivična djela.

”Pored toga, ciljevi zbog kojih je vlada navodno sastavljena - izbora Sudskog savjeta, vrhovnog državnog tužioca, popunjavanja Ustavnog suda ne djeluju dostižnim. Uz sve to, neustavno odlaganje lokalnih izbora je jedan od najopasnijih presedana ikad zabilježenih u našem parlamentu. Djeluje da Vlada stvorena na zloupotrebi izborne volje prosto ne može funkcionisati te su pred nama dva puta - njena transformacija ili novi izbori. Mislim da smo bliži ovom prvom”, naglasio je Đukić.

Muk je ocijenila da u ravni javnih politika, nije viđen nijedan krupan reformski zahvat - od takozvanog zakona o porijeklu imovine, koji je još na čekanju, do izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacija, koji je nova Vlada čak i povukla iz skupštinske procedure uz obrazloženje da su potrebna unapređenja, ali ne i kakva.

Iako proklamovana kao Vlada pomirenja, do njega nije došlo: Milena Muk
Iako proklamovana kao Vlada pomirenja, do njega nije došlo: Milena Mukfoto: Privatna Arhiva/ Balša Rakočević

Abazović je juče, komentarišući pitanje reforme javne uprave, naveo da je cilj da građani od 1. januara 2024. imaju elektronske servise, 13 njih, koji će im omogućiti da završavaju obaveze bez odlaska na šaltere.

Ističući da je jedini manji pomak u tom smislu bio rad na Zakonu o Vladi, Muk je kazala da iako utvrđeni nacrt nije loš, izostanak međuresorne koordinacije u fazi prije nacrta dovodi u pitanje prohodnost nekih pozitivnih rješenja.

”U prvom redu ograničenja tokom tehničkog mandata i postavljanja gornje granice za broj ministarstava kako bi se stalo na put stihijskim reorganizacijama. Izvjesno je zbog toga da ćemo i sljedeći tehnički mandat i novu Vladu čekati sa starim praksama prebacivanja odgovornosti između starih i novih i traženju izgovora za izostanak rezultata u administrativnim prilagođavanjima”, kazala je Muk.

Abazović je naveo da je prvi prioritet iz ekspozea 43. Vlade bio nastavak beskompromisne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, potom obnova i prilagođavanje pregovaračke strukture, stvaranje povoljnog ambijenta za nove investicije, nastavak započetih ekonomskih reformi, regulisanje ugovornog odnosa s vjerskim zajednicama, sagledavanje regionalnih inicijativa, jačanje lokalnih samouprava, priprema i realizacija ljetnje turističke sezone...

”Nastavak borbe protiv korupcije i kriminala - u 100 dana imate tektonske poremećaje u pozitivnom smislu. Imate najveću zapljenu cigareta u Evropi. Imate procese protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda (Vesne Medenice) i predsjednika Privrednog suda (Blaža) Jovanića, slučajeve (Petra) Lazovića i (Ljuba) Milovića, hapšeni su ljudi u privrednim društvima... Stvorili smo ambijent da Tužilaštvo u tandemu (Maja) Jovanović - (Vladimir) Novović ostvari rezultate”, rekao je Abazović.

Naveo je da je ostvarena velika dinamika u promjeni pregovaračka strukture, da su stigle nove investicije, da turistička sezona “ide dobro”, kao i da se krenulo u izgradnju klinike u Podgorici i da su takve investicije predviđene u Beranama, Cetinju, Risnu. Istakao je da je regionalna saradnja - na najvišem mogućem nivou i da bankarski sektor nikad nije bio likvidniji.

Podsjetio je da je u srijedu regulisan odnos s jednom vjerskom zajednicom, odnosno da je potpisan Temeljni ugovor između Vlade i Srpske pravoslavne crkve (SPC).

”Spremni smo da to uradimo i s Crnogorskom pravoslavnom crkvom (CPC). Ne postoji restrikcija da krenemo i ka tim aktivnostima”, rekao je premijer.

“Vlada ne blokira evropski put, već raščišćava stvari”

Premijer je rekao i da Crna Gora treba da uhvati voz da do kraja godine dobije završna mjerila u pregovorima s EU.

”Svako ko nas gura u destabilizaciju, ne želi da Crna Gora dobije završna mjerila. Vlada ne blokira evropski put, već raščišćava stvari da bi to bio jedini put. Ne postoji bilo kakva restrikcija da se to sad poboljša. Skupština će imati punu podršku Vlade da se izaberu čelnici pravosuđa. Da idemo iznad brojke od 54 poslanika. Biće interesantno vidjeti da li će neke strukture tome da se suprotstave”.

“Partijsko zapošljavanje najgore lice Vlade”

Bivši ministar ekonomskog razvoja i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović napisao je na Tviteru da pored pokazanog neznanja i nesnalaženja u mnogim oblastima, prije svega ekonomskim, možda i najgore lice sadašnje Vlade je nastavak “bestidnog partijskog zapošljavanja, i to često istaknutih DPS kadrova - u javnosti prepoznatih po zloupotrebi položaja u ranijem periodu”.

On je, između ostalih, naveo primjer Alije Košute koji je obavljao više javnih funkcija, a pažnju javnosti je privukao 2019. godine kada je kao direktor Uprave za inspekcijske poslove od države dobio stambeni kredit od 40.000 eura uprkos tome što je u imovinskom kartonu prijavio tri stana i dvije kuće.

Milatović je podsjetio da su u državnu upravu vraćeni i Zoran Đurišić, Nataša Pešić, Vladan Vučelić, Damir Davidović...