Ukoliko Skupština sjutra ne izabere članove Sudskog savjeta, to će značiti da je zbog političkih interesa ugrožen evropski put Crne Gore i da ostaje na snazi dalji pravni, neustavni vakuum ovog organa vlasti, koji onemogućava suštinsku demokratizaciju društva.
To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, komentarišući kakve posljedice može uzrokovati ako poslanici sjutra ne izaberu četiri ugledna pravnika u Sudski savjet.
U parlamentu i dalje nema dvotrećinske podrške za izbor članova SS, te su male šanse da predloženi kandidati budu izabrani.
Profesori Pravnog fakulteta Nebojša Vučinić i Radoje Korać, kao i advokati Dragan Šoć i Fikret Kurgaš izabrani su 30. jula na Odboru za politički sistem za kandidate za Sudski savjet.
Da bi kandidati bili izabrani na sjutrašnjoj sjednici, potrebno je da dobiju najmanje 54 glasa poslanika. Spremnost da glasaju za četiri kandidata koja su dobila “zeleno svjetlo” na skupštinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu iskazali su - Demokratska partija socijalista (DPS), Građanski pokret (GP) URA, Socijalistička narodna partija (SNP), Socijaldemokratska partija (SDP) i stranke manjinskih naroda - koji imaju 46 poslanika. To znači da će im za izbor kandidata biti neophodna podrška DF-a ili Demokrata.
U slučaju da u prvom krugu ne bude potrebne većine, najranije mjesec nakon glasanja ići će se u drugi, u kom će za izbor biti neophodna tropetinska podrška - 49 glasova…
Vakuum koji onemogućava demokratizaciju
Teoretičar politike Predrag Zenović kazao je da je Sudski savjet institucija koja treba da obezbijedi nezavisnost, samostalnost, odgovornost i profesionalnost sudova i sudija.
Pojasnio je da se radi o tijelu koje u ovom sazivu ima četiri godine neustavnog rada, a predstavlja jedan od najvažnijeg elemenata sudske grane vlasti.
Zenović je istakao da je pravosudni sistem jedan od onih djelova političkog sistema –”sada već osnovano se sumnja, koji je proteklih decenija trpio nedozvoljen uticaj politike i kriminala”.
”I svaki pokušaj spasavanja zarobljene države nemoguć je bez nezavisnog, časnog i profesionalnog sudstva. Ukoliko se oni ne izaberu, to znači dalji pravni, neustavni vakuum ovog organa vlasti koji onemogućava suštinsku demokratizacija i evropeizaciju društva”, ocijenio je Zenović.
Pravna savjetnica u NVO Akcija za ljudska prava (HRA) Marija Vesković kazala je da je neophodno izabrati nove članove iz reda uglednih pravnika, podsjetivši da i dalje postoje tri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, koji su 11. jula ove godine, proglašenjem Savjeta od predsjednika države, ušli u treći mandat, jer Sudski savjet mora da radi u kontinuietu.
”Sad je samo pitanje koliko će i taj njihov treći mandat trajati. Podsjećam da su ta tri ugledna pravnika profesorica na Pravnom fakultetu Vesna Simović Zvicer, advokat Loro Markić i pravnik u penziji Dobrica Šljivančanin, na funkciji više od osam godina- od 2. jula 2014. godine, kada su izabrani”, kazala je Vesković.
Ona je naglasila da ako se ugledni pravnici ne izaberu ni u drugom krugu ili se ne izaberu sva četiri člana, Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu po zakonu raspisuje novi javni konkurs dva mjeseca nakon glasanja u Skupštini.
”Međutim, postavlja se pitanje ko bi se prijavio na taj novi konkurs imajući u vidu da izbor pravnika izgleda najmanje zavisi od samih kandidata”.
Vesković je kazala da su se prilikom glasanja o kandidatima na skupštinskom odboru tri poslanika Demokratskog fronta otvoreno izjasnila da neće glasati ni o jednom kandidatu dok Vlada ne potpiše Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
”Nakon što je došlo do potpisivanja tog ugovora i upućena inicijativa za vanrednu sjednicu, poslanici iz iste partije su izjavili da je cijela procedura sporna zbog toga što predlog za izbor članova SS nije mogao biti na dnevnom redu za vanrednu sjednicu jer je podnijet od neovlašćenih predlagača”.
Vesković je istakla da je činjenica da, prema članu 128 Poslovnika Skupštine, podnosioci inicijative za vanredno zasjedanje mogu predložiti da se na dnevnom redu nađu samo oni akti čiji su predlagači, odnosno, u konkretnom slučaju Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu:
”Međutim, pitanje je zašto upravo članovi Odbora onda nijesu zajednički podnijeli ovu inicijativu, ako je svima bio cilj deblokada pravosudnih institucija, kako su izjavljivali”.
I Vlada nosi dio odgovornosti ukoliko se ne pronađe politički konsenzus oko važnih pravosudnih funkcija
Odgovarajući na pitanje da li će ovo značiti da Vlada nije ispunila glavni cilj zbog kojeg je formirana, Zenović je kazao da je Vlada pravosudna imenovanja zacrtala kao jedan od političkih ciljeva u ime parlamentarne većine koja joj daje podršku.
”Iako su ova imenovanja u ingerenciji Skupštine, i Vlada nosi dio odgovornosti ukoliko se ne pronađe politički konsenzus oko važnih pravosudnih funkcija i ne odmrzne taj važan segment političkog sistema”, kazao je Zenović.
Vesković je istakla da je predsjednik Vlade prije više od tri mjeseca izajvio da će jedan od ključnih prioriteta nove Vlade biti vladavina prava i s tim u vezi, neophodna imenovanja u pravosuđu.
”Međutim, izgleda da posle svega to ipak nije ključni prioritet, pogotovo jer URA, stranka koja je dala i premijera i četiri ministra, nije glasala ni za jednog od 16 kandidata za sudije Ustavnog suda, a za izbor dva kandidata je nedostajao samo jedan glas. Propuštanje da se izaberu te sudije je neposredno ugrozilo i funkcionisanje Ustavnog suda i predstojeće lokalne izbore”, kazala je Vesković.
Ona napominje da, za razliku od Sudskog savjeta ili pozicije Vrhovnog državnog tužioca, u Ustavnom sudu nije moguće obezbijediti kontinuitet rada preko održavanja v.d. stanja.
”Naime, sudijama Ustavnog suda može biti produžen mandat samo ako je do prestanka funkcije došlo zbog isteka mandata, u skladu sa članom 15 Zakona o Ustavnom sudu, što ovdje nije slučaj. Sudiji (Miodragu) Iličkoviću po sili zakona mora prestati funkcija 13. septembra zbog ispunjavanja uslova za starosnu penziju, a ne zbog isteka mandata koji bi mu, da ne ispunjava ove uslove, trajao do 2025. godine. Zbog toga je sasvim izvjesno da će, ako se izbor makar jednog sudije Ustavnog suda ne završi u roku od mjesec dana, taj sud obustaviti svoj rad”.
Ne postoji nijedan razlog da se izbor članova SS prolongira
Zenović je ocijenio da odgađanjem izbora i odsustvom istinskih napora da se oko kandidata nađe konsenzus, politički akteri stavljaju partijski iznad državnih i opštedruštvenih ciljeva partije i “ deligitimišu sebe kao aktere evropskih integracija”.
Istakao je da su imenovanja uglednih pravnika u SS značajan korak u evropskoj agendi Crne Gore i da ne postoji ni jedan razlog, pa ni budućnost ove Vlade, da se taj proces dodatno prolongira.
”Predloženi kandidati, ako sam dobro razumio, imaju potrebnu većinu, i uz razumijevanje opozicije mogu lako biti ključ za ovaj problem. Jedino što se predloženom može zamjeriti je, smatram, nedostatak rodno balansirane zastupljenosti, ali to je drugi problem sa kojim se na tom putu emancipacije, kao država i društvo moramo suočavati”, ocijenio je Zenović.
Vesković je kazala da su ključna imenovanja u pravosuđu, koja su previše dugo na čekanju, od velikog značaja za ispunjavanje privremenih mjerila.
”Mada, čak ni to nije sve što je potrebno da bi se stiglo do završnih mjerila za poglavlja 23 i 24. Trenutna Vlada ne ispunjava sopstvene osnovne političke i normativne ciljeve postavljene u programu rada u pogledu ispunjavanja privremenih mjerila, sa ciljem dobijanja završnih mjerila za poglavlja 23 i 24 i u pogledu dogovora o izboru nosilaca najviših pravosudnih funkcija -VDT, članova SS iz reda uglednih pravnika, sudija Ustavnog suda”, kazala je Vesković.
Podsjetila je da je Evropska komisija prošle godine u svom izvještaju po prvi put istakla da u oblasti pravosuđa nije bilo napretka i da još uvijek ne postoji “odlučna politička posvećenost potrebna za deblokiranje važnih segmenata ključnih pravosudnih reformi”, navodeći da će ta ocjena, kako izgleda, biti ponovljena i ove godine.
” Kada je riječ o imenovanju u ključnim pravosudnim institucijama, na vrhu tužilaštva i u Sudskom savjetu i dalje imamo v.d. stanje, dok Ustavnom sudu prijeti potpuna blokada, a građani trpe zbog političkih dogovora koji očigledno zapostavljaju javni interes”, kazala je Vesković.
Partijske odluke uoči glasanja
Iz Demokratskog fronta, Demokrata i Ujedinjene Crne Gore su “Vijestima” ranije saopštili da će odluku o glasanju za članove SS donijeti na stranačkim organima, uoči glasanja.
Lider i poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić kazao je ranije da smatra da pitanje Sudskog savjeta treba odgoditi do formiranja nove parlamentarne većine i rješavanja sudbine “odlazeće Vlade”.
Predsjednik DEMOS-a Miodrag Lekić istakao je da je prije glasanja u parlamentu, neophodno razjasniti nepotrebno stvorenu situaciju o legitimnosti predloga za izbor članova Sudskog savjeta.
Istakao je da treba izabrati ono rješenje koje zbog formalnih propusta neće kasnije biti osporeno na sudskim instancama.
“Ukoliko se do sjednice parlamenta pomenuto pitanje razjasni na ustavno i pravno valjan način, DEMOS će glasati za članove Sudskog savjeta prema kriterijumima koje zastupa naša stranka”, rekao je Lekić.
Rješenju nije doprinijela ni ova, ni prethodne dvije vlade
Marija Vesković je kazala da je izbor novih članova Sudskog savjeta na čekanju već četiri godine, od 2. jula 2018. godine, kada im je prestao četvorogodišnji mandat.
Neposredno pred prestanak mandata, kako je navela, stupile su na snagu izmjene zakona o Sudskom savjetu i sudijama kojima je, na preporuku Venecijanske komisije, ovim članovima produžen mandat.
”Venecijanska komisija je smatrala da je to neophodno rješenje da bi se obezbijedio kontinuitet rada Sudskog savjeta, ali je takvo rješenje očigledno zloupotrijebljeno u praksi. Na sjednici Skupštine koja je održana 5. jula 2018. godine niko od predloženih kandidata, o kojima se pojedinačno glasalo, nije dobio neophodnu dvotrećinsku, odnosno tropetinsku većinu”.
Ona je ocijenila da se kompromisno rješenje koje je trebalo da obezbijedi da se prebrodi period od nekoliko mjeseci do novog konkursa i novog glasanja pretvorilo u sredstvo za blokadu i političke dogovore o osobama koje će se naći u Sudskom savjetu, što traje više od četiri godine.
”Rješavanju tog problema nije doprinijela ni ova Vlada, ali nijesu ni prethodne dvije vlade. Više niko i ne vjeruje da će problem biti riješen i da će oni koji imaju obavezu da institucije učine funkcionalnim to zaista i uraditi”, ocijenila je Vesković.
Bonus video:
