Da li će predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović danas biti razriješena, trebalo bi da se zna nakon sastanka “stare parlamentarne većine”, koji će biti održan neposredno uoči sjednice na kojoj će poslanici odlučivati o eventualnim promjenama na čelu zakonodavnog doma.
Sastanak je, nakon nedavnog pada Vlade Dritana Abazovića, a s ciljem “reseta” odnosa unutar koalicija koje su prije dvije godine pobijedile na izborima, inicirao jedan od lidera Demokratskog fronta (DF), Andrija Mandić.
Većina konstituenata pobjedničkih koalicija najavila je učešće u razgovorima, dok su Demokrate Alekse Bečića poručile da će odlučiti da li će na sastanak doći “prije ili nakon razrješenja Đurović”.
Uspjeh dijaloga, međutim, upitan je zato što ta stranka uslovljava “resetovanje” odnosa razrješenjem šefice parlamenta, dok iz Socijalističke narodne partije (SNP), čija je Đurović funkcionerka, navode da im je to neprihvatljivo.
”Vijestima” juče iz dva najveća parlamentarna subjekta, Demokratske partije socijalista (DPS) i DF-a, nisu mogli da kažu kako će se danas odrediti prema pitanju razrješenja Đurović. Od glasova jednog ili drugog subjekta, zavisiće da li će do toga i doći.
Listu su iz DPS-a nezvanično rekli da još nisu odlučili kako će glasati, dok iz DF-a ponovo nisu mogli da saopšte da li će povući predlog za razješenje, s obzirom na to da pokušavaju da okupe “staru većinu”.
Iz tog saveza nezvanično su rekli da je “više opcija u igri”, i da će se nakon razgovora “stare većine” sve znati.
Za smjenu Đurović potrebni su glasovi većine od ukupnog broja prisutnih poslanika.
Lider i poslanik Liberalne partije (LP) Andrija Popović, preksinoć je za TVCG kazao da “postoje nagovještaji” da će inicijativa za razrješenje biti povučena.
To bi moglo da se desi u slučaju da broj njenih potpisnika padne ispod 27, koliko je inače potebno da se zahtijeva sazivanje vanredne sjednice.
Predlog za smjenu Đurović podnio je 31 poslanik DF-a, Demokrata, Demosa, Radničke partije, Prave i Ujedinjene Crne Gore.
Povod za to je vanredna sjednica parlamenta održana 16. avgusta, za koju je DF tvrdio da je nezakonito sazvana, a na čijem dnevnom redu su bili izbor članova Sudskog savjeta i izmjene dva zakona na osnovu kojih je Zeta postala samostalna opština.
Đurović takođe zamjeraju što je na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost glasala za smjenu načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadnog generala Milutina Đurovića.
Podršku smjeni predsjednice parlamenta zasad su, osim Demokrata, najavile i Socijaldemorkate (SD), dok se ostale partije ne izjašnjavaju.
U slučaju razrješenja Đurović, Skupština, prema Poslovniku, mora na istoj a najkasnije na narednoj sjednici, da krene s postupkom izbora novog šefa parlamenta.
Do tada, dužnost predsjednika vrši potpredsjednik iz kluba s najvećim brojem poslanika.
Pošto Skupština trenutno ima samo jednu potpredsjednicu, Branku Bošnjak (Pokret za promjene), to znači da bi ona upravljala parlamentom ako Đurović bude smijenjena.
Đurović je za predsjednicu izabrana 28. aprila, a prije nje na toj poziciji se nalazio Aleksa Bečić, koji je, zbog konstituisanja većine koja je izabrala Abazovićevu Vladu, smijenjen 7. februara.
Mandić je tražio sastanak partija sat prije početka sjednice paralmenta, odnosno u 11 časova, jer im je, kako smatra, to vrijeme dovoljno za dogovor.
Politički savez na čijem je čelu pokušao je da obnovi odnose među pobjednicima izbora i uoči izglasavanja nepovjerenja Vladi, koja je oborena u noći između 19. i 20. avgusta.
Za formiranje nove vlasti zasad u Skupštini ne postoji potrebna većina. Demokrate tvrde da neće sa DPS-om, DF takođe, dok Građanski pokret URA i SNP neće s Demokratama.
S druge strane, ni DPS s bivšim dugogodišnjim koalicionim partnerima nema 41 glas za izbor nove vlade.
Lekić: Dogovor ili kraj karnevala provincijskog nadgornjavanja
Lider i poslanik Demosa Miodrag Lekić kazao je da je današnji sastanak potrebno “učiniti javnim”.
Ističe da partije na to obavezuje respekt prema građanima, kao i preuzimanje javne odgovornosti za ishod sastanka.
”Naime, sastanak treba da javno i definitivno pokaže da li izabrana parlamentarna većina, nakon mnogih neodgovornih eksperimenata - između ostalog s dvije neuspješne vlade - može da uradi ono što je trebalo na početku. To je da ozbiljnim dogovorom, duhom saradnje i konsenzusa, kompetentnim i reformskim vođenjem državnih poslova, realizuje izbornu volju građana i afirmiše novu sliku politike čiji je jedini cilj opšte dobro građana. Ili da karnevalom provincijskog nadgornjavnja i manipulacija, politikom rvanja u blatu, preuzme odgovornost za negativan ishod”.
U drugom slučaju, navodi Lekić, treba objaviti definitivni kraj izabrane parlamentarne većine, “kao novi, ovoga puta i finalni poklon DPS-u i njihovim saradnicima”.
”Koji su zajedno odgovorni za stvoreni sistem propale ekonomije, endemske korupcije, kontrolisanih pravosudnih institucija i ukupne kriminalizacije crnogorskog društva”.
Bonus video:
