Love vladu u zaustavnom vremenu: Đukanović u Londonu, "rogovi u vreći"

Mandić prihvatio zahtjev GP URA o paritetnoj podjeli vlade, sa “zlatnim glasom”, ali iz Abazovićeve partije nisu željeli da kažu da li su spremni za dogovor o vlasti. Za danas zakazan novi sastanak

48918 pregleda 58 komentar(a)
Većina bez dogovora, Foto: Luka Zekovic
Većina bez dogovora, Foto: Luka Zekovic

Tridesetoavgustovska većina pokušaće još danas, uoči isteka roka do kog bi predsjednik države Milo Đukanović trebalo da predloži mandatara, da se dogovori o konstituisanju nove vlasti i uvjeri ga da ima podršku da je izabere.

Do toga će pokušati da dođu na novom sastanku, zakazanom za 10 časova u Skupštini, ali je pitanje mogu li naći kompromis nakon sedam neuspješnih rundi pregovora, tokom kojih se nisu približili rješenju političke krize.

Šef države u petak je završio konsultacije o mandataru sa predstavnicima partija, i najizglednije je da će danas, kako su “Vijesti” pisale, tražiti skraćenje mandata parlamentu ako niko ne prikupi 41 glas za formiranje vlade. To bi državu približilo prijevremenim izborima.

Đukanović je trenutno u Londonu gdje će danas prisustvovati sahrani britanske kraljice Elizabete Druge koja je preminula 8. septembra.

Đukanović juče u Londonu odaje poštu Elizabeti Drugoj
Đukanović juče u Londonu odaje poštu Elizabeti Drugojfoto: Služba za informisanje predsjednika Crne Gore

Uoči sastanka sve oči uprte su u Građanski pokret (GP) URA, nakon što je pokretač razgovora i jedan od čelnika Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić juče saopštio da taj savez prihvata njihov zahtjev da buduća vlada bude uspostavljena na paritetnoj osnovi - da polovina članova bude iz redova GP URA, da drugu čine ostale partije, a da kandidat za mandatara Miodrag Lekić ima “zlatni glas”.

Predstavnici GP URA to su predlagali u četvrtak, na pretposljednjem sastanku (posljednjem na kom su učestvovali), navodeći da je ideja odbijena.

Tada su rekli da su spremni da odustanu od zahtjeva koji su bili ispostavili dan ranije - da sa Socijalističkom narodnom partijom (SNP) i manjinskim strankama dobiju sektor bezbjednosti i “kontrolni paket” vlade (jedno ministarstvo više od ostalih). Poručili su i da neće potpisati predlog za mandatara dok ne bude dogovora o svim ključnim funkcijama u potencijalnoj budućoj vlasti.

GP URA i Demokrate ćute

”Vijestima” iz GP URA nisu odgovorili hoće li doći na razgovore, da li su, nakon Mandićevih poruka, spremni na dogovor, te da li će potpisati predlog da Lekić bude mandatar.

Lider GP URA i premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, saopštio je u četvrtak da ne vidi više potrebu da pregovarački tim njegove partije ide na pregovore.

Mandić je juče u autorskom tekstu naveo da vjeruje da GP URA i CIVIS, koji su činili koaliciju “Crno na bijelo”, sad ne mogu biti protiv vlastitog predloga koji je DF prihvatio.

Iako su, kako je rekao, njihovi zahtjevi bili i u procesu dogovaranja najmanji, odlučili su da to što im prema broju glasova pripada, svedu na najnižu moguću mjeru i da dođu do minimalnog broja članova vlade koji bi omogućio da se ispune zahtjevi GP URA i CIVIS-a.

”Mi našu odgovornost izjednačavamo s vlastitom snagom, i ne plašimo se ni najmanje činjenice što će od DF-a veći broj članova vlade imati ne samo koalicija ‘Crno na bijelo’, nego i koalicija ‘Mir je naša nacija’. Naš cilj je da se Demokratska partija socijalista (DPS) ne vrati na vlast, da poraženi ne bude pobjednik, a pobjednik poraženi zbog neke fotelje ili nadležnosti. Mi na to ne pristajemo i zato smo donijeli ovakvu odluku”, istakao je Mandić.

Iz Demokrata, glavnog konstituenta koalicije “Mir je naša nacija”, “Vijestima” nisu odgovorili da li im je prihvatljiva paritetna podjela vlade sa “zlatnim glasom”, i ako nije - šta je njihov predlog. Ta stranka prethodno je pozvala GP URA da se vrati pregovorima, poručujući da neće pristati na ucjene.

Posljednji sastanak bivše većine održan je u petak, i nije donio pomak u pregovorima, niti su te stranke poslale šefu države potpise podrške predlogu da Lekić bude mandatar, što su bile ranije usaglasile.

Izuzev potpisivanja sporazuma, na predlog DF-a, kojim je predviđen izbor nove vlade i skupštinske administracije, stara većina tokom pregovora nije napravila ozbiljniji korak ka rješavanju krize vlasti, koja je kulminirala padom Abazovićeve Vlade prije mjesec u parlamentu.

Nova vlada bi, kako piše u dokumentu, ostala posvećena evropskim integracijama, regionalnoj saradnji, kao i poštovanju svih međunarodno preuzetih obaveza države.

Lider i poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić, saopštio je juče da je jedini realan, pošten i legitiman plan nakon rušenja Abazovićevog kabineta, obnova većine koja je pobijedila na izborima 30. avgusta 2020. godine i konačni dogovor sa GP URA “kad dobiju sve moguće pakete, sektore, fotelje i funkcije, koje bi svaki dobronamjerni lider prihvatio”.

”Taj plan je svakako daleko bolji od lakrdije koju je Abazović izgradio s DPS-om, i koju nastavlja ‘tehnički’ da izgrađuje, rušeći dogovor i sve objektivno očekivane i realne političke procese. Imamo današnji dan da vidimo gdje smo i da vidimo postoji li mnogo funkcija koje nisu malo za Abazovića, ili ćemo ići na izbore sa njime i kadrovima DPS-a i institucijama koje je DPS užurbano popunjavao i popunjava u političkom dogovoru sa GP URA...”, naveo je.

Izbori 60 do 100 dana nakon raspisivanja

Ako Đukanović zatraži skraćenje mandata parlamentu i ako poslanici to izglasaju (potreban takođe 41 glas), predsjednik će biti u obavezi da dan nakon stupanja te odluke na snagu, raspiše izbore.

Prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika, od raspisivanja do održavanja izbora ne može proteći manje od 60, ni više od 100 dana.

Većina partija koja je učestvovala u konsultacijama o mandataru, saopštila je da su vanredni izbori najbolje rješenje trenutnih političkih prilika, dok su predstavnici nekih ocijenili da bi voljeli da se nova većina konstituiše bez izbora.

Đukanović je prekjuče kazao da je država izvjesno pred skorim parlamentarnim izborima, i da bi bilo korisno kad bi oni bili organizovani u roku od dva do tri mjeseca.

”Da li će se ta većina, koja je stvorena nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta 2020. dogovoriti da formira još jednu, treću vladu za dvije godine, ili ćemo se odmah svi dogovoriti da je to bespotrebno i da treba da što prije dođemo do vanrednih parlamentarnih izbora - u ovom trenutku ne mogu da nagađam. Ali, izvjesno mogu da kažem, čak i kad bi se formirala treća vlada, bila bi kratkog daha”, naglasio je u intervjuu za Euronews Albania.

Lekić: Ako poslanici ne zaslužuju objašnjenje, zaslužuje javnost

Lider Demosa Miodrag Lekić rekao je “Vijestima”, u susret najavljenom sastanku, da svaki politički akter mora preuzeti odgovornost za svoje poteze.

Lekić
Lekićfoto: Luka Zeković

”Ako kolege i politički predstavnici 37 poslanika nisu dostojni odgovora i objašnjenja povodom jedne javne inicijative, zajednički diskutovane na sedam javnih sastanaka, onda valjda javnost, koja je pokazala prilično interesovanje za ovu političku inicijativu, zaslužuje određena, poželjno ozbiljna javna objašnjenja. Bez lične pretenzije uticaja na bilo koga - u svakom slučaju, svako i preuzima odgovornost za svoje postupke, a javnosti pripada sud o svemu”.

Mandić: Potpišite podršku Lekiću da bismo zatražili mandat

Mandić je u jučerašnjem autorskom tekstu naveo da vrijeme za dogovor ističe, i da nisu više u pitanju dani, nego sati.

”Procjenjujem da je važno da se zna da su svi poslanici DF-a, Demokratske Crne Gore, Radničke partije, Ujedinjene Crne Gore, Prave Crne Gore i Demosa spremni odmah da potpišu predlog da Lekić bude mandatar za sastav nove vlade. Očekujemo da se tim potpisima pridruže i potpisi GP URA, CIVIS-a i SNP-a, kako bi, kao što smo i najavili predsjedniku Crne Gore, sjutra (danas) zatražili mandat za sastav nove vlade”.

On je, obraćajući se kolegama iz GP URA, CIVIS-a i SNP-a, rekao da ne gubi nadu u dogovor.

”Jer vjerujem da svi znamo kolika je odgovornost na nama. Ne vjerujem da će se u ovom vremenu velikih promjena i još većih izazova neko pokazati nedostojnim predstavnikom naroda koji nas je glasao 2020. godine. Danas se pravi onaj važan izbor koji će suštinski obilježiti političko djelovanje svakoga od nas pojedinačno i odrediti budućnost naših političkih organizacija. Siguran sam da niko ne želi da bude prepoznat i prozvan kao čovjek koji nije zaslužio narodno povjerenje”.

Bonus video: