Ukoliko Ustavni sud uskoro ne bi bio kompletiran i radio punim kapacitetom, to bi smanjilo mogućnost zaštite ljudskih prava jer bi se povećao broj ustavnih žalbi - kojima se štite ta osnovna prava garantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.
To proizilazi iz izjava jučerašnjih kandidata za sudije Ustavnog suda, koji su saslušani pred Ustavnim odborom Skupštine. U Parlamentu je u toku procedura za izbor četvoro sudija, za šta se na konkurs javilo 19 kandidata.
”Postoji opasnost, u ovom trenutku nije realna, ali ako se institucionalna kriza nastavi, može doći do toga da se radi o nedjelotvornom pravnom sredstvu”, rekao je juče predsjednik Udruženja pravnika i jedan od kandidata za sudiju Ustavnog suda Branislav Radulović.
On je time, između ostalog, odgovorio na pitanje poslanika da li ustavna žalba može prerasti u nedjelotvoran pravni lijek.
Sve što traje duže od tri godine, postavlja se pitanje u kom obimu i koja prava su zaštićena, dodao je Radulović.
On je izrazio očekivanje da će se Sud kompletirati i da će, kako je rekao, uspjeti da povrati institucionalni autoritet i društvenu poziciju.
Kazao je da bi pored izbora četvoro sudija trebalo uvesti i elektronske sjednice i povećati broj savjetnika sa 34 na 54.
Radulović je iznio podatak da je u US 3.800 neriješenih predmeta, od čega su 96 odsto ustavne žalbe. “To je je direktna zaštita ljudskih prava”, rekao je.
Kandidat za sudiju je komentarisao aktuelnu situaciju oko izmjena zakona, kojima su odloženi lokalni izbori u više opština. Rekao je da je “zakašnjela pravda, opasna pravda”, aludirajući da Sud nije blagovremeno donio odluku o propisu koji dio javnosti osporava.
”Apsolutno će biti uskraćena jedna komponenta zaštitnog mehanizma jer kad se iscrpe sve prethodne mogućnosti prema izbornim komisijama, žalbama, prigovorima i tako dalje, onda je posljednja instanca Ustavni sud. Ta komponenta će biti isključena ako se dese. S druge strane, ljudi mogu pred sudovima tražiti naknadu za povredu suvereniteta u tom smislu, pa da država prati štetu, jer tu je odgovornost na vama kao poslanicima – da država plati štetu, jer je uskratila pravo građana da se zaštiti njihovo pravo u odnosu na izbore i biračko pravo”, naveo je.
Poslanik Andrija Popović (Liberalna partija) podsjetio je na posljednje neformalne informacije da je Rusija milione eura uložila u partije iz različitih država, navodeći da je na tom spisku i Demokratski front.
Zapitao je Radulovića koji je i član Senata državne revizorske institucije, da li je tokom revizija finansijskih izvještaja partija otkrio tragove tog novca.
Odgovor je bio da DRI radi reviziju raspolaganja državnim novcem, a da je to o čemu govori poslanik posao Državnog tužilaštva i Agencije za sprečavanje korupcije.
Nekadašnji savjetnik predsjednika države i premijera Jovan Kojičić je na pitanje da li vidi nešto problematično u donošenju takozvanih zetskih zakona, odnosno u osamostaljivanju Opštine Zeta usred izbornog procesa rekao:
”Ja mislim da prekrajanje izborne volje i stvaranje takvih zakona u toku izbornog procesa povređuje prava ljudi i to se ne bi trebalo dešavati. U toku izbornog procesa mijenjati ono što se zove načelo pravne sigurnosti, jednakosti, apsolutno ne bih dao glas za to, to je za mene kršenje prava. Ne mislim da je to u skladu s Ustavom.”
Akcija za ljudska prava pozvala je juče Ustavni odbor da hitno sprovede intervjue i Skupštini predloži kandidate za Ustavni sud kako bi se, kako su naveli, o njima glasalo već na sjednici 3. oktobra.
Oni su u saopštenju podsjetili da prekid u radu tog suda zbog nedostatka kvoruma onemogućava zaštitu izbornih prava i drugih ljudskih prava.
Odlaskom sudije Miodraga Iličkovića u penziju Sud je od sedam zakonom propisanih sudija ostao na tri, jer je prethodno još troje sudija penzionisano, a Skupština nije izabrala nove.
”Blokada znači da je onemogućeno odlučivanje o žalbama u vezi s izborom za koje je Ustavni sud nadležan od momenta raspisivanja izbora (žalbe birača, kandidata i podnosilaca izbornih lista u vezi s kandidaturama, biračkih spiskova, pa sve do rezultata izbora protiv rješenja Državne izborne komisije). Onemogućeno je odlučivanje o 250 inicijativa i predloga za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, kao i odlučivanje o sukobima nadležnosti, itd. Ozbiljno je ugroženo odlučivanje o skoro 3000 ustavnih žalbi za zaštitu ljudskih prava, koliko ih je neriješeno u Ustavnom sudu, jer je za donošenje odluka o njima trenutno neophodno da postoji konsenzus preostalih troje sudija, a poznato je da je konsenzus sudija u tročlanom vijeću u dosadašnjoj praksi često izostajao (u nedostatku konsenzusa, odlučuje opšta sjednica s najmanje četvoro sudija, a četvrtog sudije u sudu više nema)”, navodi HRA u saopštenju.
Oni su podsjetili na više raspisanih oglasa i proceduru koja traje od kraja 2021. godine, tokom koje nisu izabrane sudije u Skupštini. “Ovo je opravdano omogućilo zaključke o tome da sebični partijski interesi ugrožavaju zaštitu ljudskih prava nemjerljivom broju građana”, navodi HRA.
Ustavni odbor je od 19 kandidata do danas saslušao šestoro. Sjednica se nastavlja u srijedu kada bi pred poslanicima trebalo da se pojave Dragana Đuranović (bivša zaštitinica imovinskog interesa države) i Sulejman Guči (advokat).
Bonus video:
