Izbornih "turista" sve više

Prebivalište od parlamentaranih izbora do oktobra promijenilo 16 hiljada ljudi sa pravom glasa

24569 pregleda 35 komentar(a)
Pravo glasa na lokalnim izborima ima 349,5 hiljada građana: Sa ranijih izbora, Foto: Luka Zeković
Pravo glasa na lokalnim izborima ima 349,5 hiljada građana: Sa ranijih izbora, Foto: Luka Zeković

U devet od 14 opština u kojima će 23. oktobra biti održani lokalni izbori, povećan je broj birača, od čega više od 16 hiljada samo na osnovu promjene prebivališta.

Prema posljednjim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) na lokalnim izborima pravo glasa ima 349,5 hiljada građana, što je skoro četiri hiljade više u odnosu na avgust 2020. kada su održani parlamentarn izbori.

Građani će odbornike birati u Podgorici, novoosnovanoj opštini Zeta, Bijelom Polju, Baru, Pljevljima, Rožajama, Budvi, Danilovgradu, Tivtu, Plavu, Kolašinu, Žabljaku, Plužinama i Šavniku.

U skoro svim tim opštinama MUP je evidentirao povećan broj stanovnika po osnovu promjene prebivališta, posebno u Šavniku, gdje su doselila 573 birača. Zbog sumnje u izborni inženjering i zloupotrebu biračkog prava, službenici MUP-a su dokumentaciju dostavili tužilaštvima u Nikšiću i Bijelom Polju.

V. d. direktor Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance u MUP-u Radovan Popović rekao je juče da se u Šavnik od 1. jula do sada doselilo 337 osoba i “da nema sumnje da je u pitanju izborni inženjering”. “Ako uzmemo u obzir stepen razvijenosti Šavnika, ove brojke i kod laika izazivaju sumnje”, kazao je Popović na konferenciji o lokalnim izborima koju je organizovao Centar za građanske slobode (CEGAS).

Rekao je da je najviše ljudi u Šavnik došlo iz opština u kojima su završeni izbori, od čega najviše iz Nikšića - oko 250.

Poručio je da MUP neće zatvarati oči pred ovim zloupotrebama iako zakonom nije zabranjena promjena prebivališta i da je terenska provjera predviđena za strance samo tokom prve promjene prebivališta.

U Šavniku je, prema novim podacima MUP-a 1.968 birača, što je 350 više nego na parlamentarnim izborima.

U Baru je registrovano 39.854 birača, 431 više nego na parlamentarnim izborima. Novoupisanih birača je 1.458.

U Budvi je registrovano 18.783 birača, 703 više nego u avgustu 2020. Promjenom prebivališta, u Budvi su biračko pravo stekla 1.633 građanina.

Broj birača u Danilovgradu je 13.179, što je u odnosu na izbore 2020. godine, 65 više. Ta opština je po osnovu promjene prebivališta dobila 861 novog birača.

Ukupan broj birača u Plavu je 9.364, što je 152 više u odnosu na parlamentarne izbore. Promjenom prebivališta, u taj grad su se doselila 322 birača.

U Podgorici ima 143.523 birača, što je 3.191 više nego na parlamentarnim izborima, dok je u Rožajama registrovano 22.806 birača, 271 više nego prije dvije godine. Po osnovu prijave prebivališta, pravo glasa u Rožajama dobilo je 605 građana.

U Tivtu ima 11.993 birača, 185 više nego u avgustu 2020. U tu opštinu se iz drugih doselilo 664 birača.

U novoformiranoj opštini Zeta ima 12.524 birača, 189 više nego u avgustu 2020.

U Zetu se iz drugih opština doselilo 676 birača.

U Bijelom Polju, Kolašinu, Pljevljima, Plužinama i na Žabljaku je manje birača.

Izvršna direktorica CEGAS-a Marija Popović Kalezić kazala je da treba razmišljati o tome na koji način riješiti problem rezidencijalnog uslova zbog brojnih zloupotreba biračkog prava.

Prema njenim rječima, veliki problemi su neizvedenost zakonskih rješenja i postojanje više zakona koji se tiču izbornog zakonodavstva, njihova neusaglašenost, pribjegavanje političkih elita da dođu do izmjena zakona u trenutku krize ne vodeći računa o urušavanju Ustava i zakona.

Vujović: Rješenje su izbori u jednom danu

Predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša kazao je na konferenciji CEGAS-a da je reforma izbornog zakondavstva na dugom štapu i da epilog ne može imati za ovaj izborni proces, a pitanje je može li ga imati i do redovnih predsjedničkih izbora.

Zlatko Vujović iz CeMI-ja kazao je da se problem seljenja birača može riješiti održavanjem svih lokalnih izbora u jednom danu. Podsjeća da su birački spiskovi veliki problem u Crnoj Gori, ali ne baš zbog onoga što ljudi često misle - duplih birača. “Toga nema. Postoji problem sa neažuriranom administracijom preminulih, dominantno van Crne Gore. Na primjer ako je neko na biračkom spisku Crne Gore, a preminuo je u SAD. Obaviješteni su organi u SAD, ali ne i u Crnoj Gori, osim ako to nije potrebno zbog ostavinskog postupka”.

Dodao je da je drugi bitan problem a to su nezakonito upisani birači na bazi nezakonito dobijenog dvojnog državljanstva, kojih ima puno.

Bonus video: