"Otvoreni Balkan" opet trese Crnu Goru: Jako naprijed s pola Vlade

Spoljnopolitički bilans Vlade gotovo jednako je poražavajući kao unutrašnji, ocjenjuje teoretičar politike Predrag Zenović. U analizi MEP-a istaknuto da je "Otvoreni Balkan" još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju

40922 pregleda 37 komentar(a)
Nastavlja se osipanje Abazovićevog kabineta, Foto: Boris Pejović
Nastavlja se osipanje Abazovićevog kabineta, Foto: Boris Pejović

Crna Gora ostala je bez smislene spoljne politike i spoljnopolitički bilans Vlade gotovo jednako je poražavajući kao i unutrašnji - evropske integracije stagniraju, a u očima Brisela ozbiljno je poljuljan kapacitet izvršne vlasti i društva da napreduju u tom procesu.

To je “Vijestima” kazao teoretičar politike Predrag Zenović, komentarišući činjenicu da je nakon ministarstava vanjskih poslova i odbrane, od juče “obezglavljeno” i Ministarstvo evropskih poslova (MEP), nakon što je čelnica tog resora i potpredsjednica Vlade u tehničkom mandatu Jovana Marović podnijela ostavke na te funkcije.

”Odgovornost za stanje u kojem se nalazimo nije samo na Vladi, ali je njihova obaveza da učine sve da se iz ove krize što prije izađe. Dogovor, nova Vlada, izbori - tim ili nekim drugim redom, ali što prije, budući da se kriza samo dodatno produbljuje”, poručio je.

Marovićeva je ostavke podnijela nakon što je Vladi dostavila analizu MEP-a o “Otvorenom Balkanu” (OB), u kojoj se upozorava na moguće negativne konsekvence potencijalnog ulaska Crne Gore u taj regionalni projekat.

Ona juče nije odgovarala na pozive i poruke “Vijesti”, a u objavi na Fejsbuku nije precizirala da li je zbog analize otišla iz Vlade i dala ostavku na funkciju potpredsjednice Građanskog porketa (GP) URA. Marovićeva je kritikovala trenutno stanje na političkoj sceni, rekavši da “ubrzanje evropskog puta” nije moguće u uslovima u kojima se partije preko medija međusobno prozivaju za nečinjenje, umjesto da se dogovore o ključnim pitanjima.

Temu OB-a aktuelizovao je prije tri dana potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, koji je saopštio da vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi. Premijer u tehničkom mandatu i lider GP URA Dritan Abazović, koji podržava projekat, rekao je juče da je Joković izjavu dao kao lider Socijalističke narodne partije (SNP).

U analizi MEP-a naglašava se da je OB još uvijek u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju.

U ključnim nalazima dokumenta piše, između ostalog, da projekat nema mapu puta, strategiju, institucionalni okvir, niti ugovor kojim se uspostavlja a koji garantuje ravnopravan odnos država.

Memorandumi i sporazumi, navodi se, počivaju na obećanju da je pravni okvir inicijative usklađen s pravnom tekovinom EU. Podsjeća se da je Srbija ratifikovala pet sporazuma, dok Albanija i Sjeverna Makedonija nisu nijedan, i da je još uvijek rano govoriti o bilo kakvim rezultatima inicijative. Dodaje se da je sporazum o saradnji u veterinarskoj, fitosanitarnoj i oblasti bezbjednosti hrane i hrane za životinje, najveći iskorak u odnosu na ostale regionalne inicijative.

Projekat, kako je istaknuto, počiva na odnosima harizmatičnih lidera, i ocjenjuje se da je evidentan disbalans u veličini ekonomija, kao i spoljno-trgovinskom obimu država, gdje jedna ima naročitu prednost, kako po obimu ekonomije, tako i spoljnotrgovinskim vezama van regiona, “što može predstavljati prednost na tržištu”.

U dokumentu piše da je uklanjanje svih granica rizičan potez imajući u vidu postojanje tzv. balkanske rute kojom se vrše različite kriminalne aktivnosti, i naglašava se da će to doprinijeti novom talasu migracija.

Marović
Marovićfoto: BORIS PEJOVIC

Naglašeno je i da će stvaranje novog tržišta uticati na položaj Luke Bar kao važne tačke za trgovinsku razmjenu između Srbije i trećih država, a u kontekstu najave da će Luka Drač biti od strateškog značaja za Srbiju i Sjevernu Makedoniju, kao i povezivanje Albanije preko Sjeverne Makedonije s Bugarskom.

Nedugo nakon što je juče postavljena na portal MEP-a (eu.me), analiza je uklonjena. Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, Marovićeva je neposredno prije ostavke naredila da se analiza postavi na sajt, a poziv da se ukloni navodno je stigao iz Vlade. Listu su, međutim, iz MEP-a nezvanično pojasnili da je dokument uklonjen zbog tehničkih problema i da će biti ponovo postavljen, što je kasnije i učinjeno na sajtu Vlade.

Govoreći o OB-u, Zenović je rekao da otvaranje tako krupnih pitanja, bez šireg konsenzusa, može samo dodatno produbiti jaz između političkih aktera i uvesti državu u još veću krizu.

”Nije odgovorno da Vlada, koja je u tehničkom mandatu, pa još manjinska, i sad već krnja, obavezuje državu međunarodnim sporazumom, iako bi, naravno, bio podložan ratifikaciji u Skupštini, a da se o tome nije povela šira društveno-politička debata i stvorio načelni konsenzus koji bi takav postupak učinio legitimnim. Posebno zabrinjava to što najava nije povučena nakon što je Ministarstvo objavilo negativan izvještaj o pristupanju regionalnoj inicijativi. Umjesto toga, bio je povučen tekst analize sa sajta Ministarstva, što dodatno sjenči transparentnost i kredibilitet Vlade”, istakao je.

Upitan kako tumači ključne nalaze dokumenta, Zenović odgovara da analiza polazi iz perspektive evropskih integracija kao ključnog spoljnopolitičkog cilja, podsjećajući da one obavezuju Crnu Goru da ugovore s trećim državama uskladi s tekovinama EU, što, kad je u pitanju OB, nije do kraja izvjesno.

Zenović
Zenovićfoto: Grad teatar

Dodaje da analiza problematizuje transparentnost inicijative, činjenicu da kao regionalni projekat nije podržana od svih država Zapadnog Balkana, da već postoji Balkanski proces u kojem učestvuje cijeli region, te da postoji saradnja u okviru Zajedničkog regionalnog tržišta i CEFTA.

”Nema dileme da je OB s političkog i ekonomskog stanovišta dobra stvar za region i da predstavlja stabilan most saradnje Beograda, Skoplja i Tirane, ali u ovoj fazi inicijative čini se da je više zaobilazna i nepredvidiva staza, nego prečica na putu Crne Gore ka EU”, konstatuje Zenović.

OB su u novembru 2019, pod neformalnim nazivom “mini Šengen”, pokrenuli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, s ciljem stvaranja zone slobodnog kretanja roba, usluga i ljudi na Zapadnom Balkanu.

Međutim, Crna Gora, Bosna i Hercegovina (BiH) i Kosovo nisu pristupili inicijativi, iako su dobijali pozive, pravdajući to različitim razlozima.

Dio crnogorske javnosti tvrdi da je OB loša zamjena za EU, da će udaljiti Crnu Goru od Brisela i da će je Vučić iskoristiti za jačanje uloge Srbije na Balkanu, dok pojedini ekonomisti ocjenjuju, između ostalog, da inicijativa omogućava preliberalan režim trgovine, koji zadire u crnogorske zakone.

Abazović je juče saopštio da nema “značajniji komentar” povodom ostavke Marovićeve, i dodao da misli da analiza MEP-a ima određene manjkavosti.

”Zahvalan sam za sve što je uradila kao potpredsjednica. Ne mislim da je kriva zbog sitacije u kojoj se Crna Gora nalazi u pogledu evropskih integracija... Razumijem je s kolegijalnog aspekta, a da li to ima veze sa analizom - po meni bi bilo bi neozbiljno da ima veze s tim... Moramo da imamo jasne podatke. Ne možete da radite analizu, a da ne kažete koliko je trgovinska razmjena porasla između tri članice te inicijative u zadnje tri godine”, kazao je on novinarima tokom posjete hidroelektrani “Piva”.

Marovićeva je, kako su “Vijesti” pisale, početkom jula nudila ostavku na funkcije u Vladi i partiji zbog pitanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), koji je izvršna vlast potom usvojila, da bi ga Abazović 3. avgusta potpisao s patrijarhom srpskim Porfirijem. Ona je na Kongresu GP URA u julu 2021. izabrana za potpredsjednicu te partije, u koju je ušla iz civilnog sektora.

Premijer tvrdi da o OB-u i dalje nije bilo riječi na Vladi.

”Šta će biti u nekom narednom periodu, vidjećemo. Mislim da ima mnogo političkih zloupotreba. Ako Berlinski proces kaže da treba da putujemo s ličnom kartom - svi smo za; ako OB kaže isto - jedan dio je za, jedan protiv”, dodao je.

Poslanik DPS-a Nikola Rakočević, ocijenio je da ostavka Marovićeve na funkciju u Vladi ne čudi. “Ona je uvijek imala jasne stavove povodom potrebe da Crna Gora bude naredna članica EU, i shvatila je da ova Vlada i Abazović rade sve da Crna Gora ne bude dio EU...”, kazao je na pres-konferenciji.

Iz Pokreta Evropa sad (PES) ocijenili su da ostavka Marović predstavlja “nastavak političkog haosa koji je izazvala pala 43. Vlada i skupštinska većina okupljena oko nje”. Poručuju da je jedino odgovorno rješenje vraćanje mandata građanima i organizovanje vanrednih izbora.

Potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Bojan Zeković, ocijenio je da je ostavka Marovićeve rezultat “kontinuiteta neslaganja s odlukama Vlade”, dodajući da je ona bila jedan od najkompetentnijih ministara.

Iz Socijaldemokrata (SD) su pozvali Abazovića da podnese ostavku, rekavši da se Vlada i GP URA “urušavaju kao kula od karata”. “Abazović mora biti svjestan da je državu i partiju doveo do tačke pucanja, te da je Marovićeva samo početak”, naveli su.

Lider i poslanik Force Genci Nimanbegu, saopštio je juče da Vlada u tehničkom mandatu nema mandat “da gura Crnu Goru ka OB-u”. To bi, prema njegovim riječima, bio korak unazad u evropskim integracijama i dobrim regionalnim odnosima.

”Bez dijaloga i bez pomirenja s prošlošću Zapadnog Balkana, nema OB-a, dijaloga koji nedostaje na Balkanu, a posebno u Crnoj Gori”, konstatovao je Nimanbegu.

MEP: Privredna komora da zaštiti konkurentnost ekonomije

U preporukama analize piše da bi Vlada trebalo da povjeri Privrednoj komori da prati razvoj OB-a i promptno priprema preporuke u vezi sa daljim koracima ka zaštiti konkurentnosti crnogorske ekonomije. Vladi se preporučuje da bi trebalo da unaprijedi mehanizme saradnje kroz već postojeće preuzete obaveze iz regionalnih inicijativa u oblasti ekonomije, pod okriljem EU, gdje je komponenta trgovine uređena CEFTA ugovorom.

”U okviru evropske integracije i dalje harmonizacije pravnih propisa s pravnom tekovinom EU, nadležni organ bi trebalo da obavlja monitoring i analizu usklađenosti pravnog okvira regionalnih inicijativa kojima bi Crna Gora pristupila, imajući u vidu obavezu Crne Gore da će morati, u skladu sa čl. 351 Konsolidovane verzije Ugovora o funkcionisanju EU a nakon pristupanja EU, da stavi van pravne snage sve ugovore sa trećim državama koji su inkompatibilni s pravnom tekovinom EU ili da uz suglasnost ugovornih strana izvrši neophodne izmjene”, navodi se u dokumentu.

U analizi je navedeno da odgovore na upit o OB-u nije dalo sedam ministarstava, tri su konstatovala da zbog nedostatka informacija ne mogu da dostave konačan stav o pristupanju toj inicijativi i da traže dodatne podatke, dok su iz jednog kazali kako nisu bili u prilici da se upoznaju sa svim detaljima inicijative.

Nastavak osipanja Vlade

Iz Vlade “Vijestima” nisu odgovorili na pitanja da li je tačno da je analiza MEP-a, kako su objavili neki mediji, uklonjena s dnevnog reda zajedničke sjednice komisija za politički sistem i ekonomsku politiku, kad bi Vlada na sjednici trebalo da raspravlja o ovom dokumentu, te ko će preuzeti koordiniranje MEP-om.

Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić (GP URA) preuzeli su prije mjesec, nakon pravno sporne smjene dvojice ministara iz SDP-a Ranka Krivokapića i Raška Konjevića, rukovođenje ministarstvima vanjskih poslova i odbrane.

Krivokapić, Konjević, Adžić i Abazović
Krivokapić, Konjević, Adžić i Abazovićfoto: Luka Zeković

Iz Vlade je, nakon razrješenja Krivokapića i Konjevića, otišao i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.

Abazović je juče, odgovarajući na pitanje novinara, kazao da nema informacije o tome da li će eventualno još neko od ministara podnijeti ostavku. Naveo je da ga niko o tome nije obavijestio. Njegovom kabinetu izglasano je nepovjerenje 20. avgusta.