I ASK treba da odgovara za propuste

Bojović je rekao “Vijestima” da je neophodno propisati kontrolne mehanizme koji bi osigurali da ASK ne djeluje vansistemski i van ikakve kontrole, u skladu sa devizom da i oni koji “nadziru” moraju biti “nadzirani”

9988 pregleda 5 komentar(a)
”I oni koji nadziru moraju biti nadzirani”: Bojović, Foto: Skupština Crne Gore
”I oni koji nadziru moraju biti nadzirani”: Bojović, Foto: Skupština Crne Gore

Jedan od važnijih ciljeva planiranih izmjena Zakona o sprečavanju korupcije je da se očuva nezavisnost u radu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), ali i da se propiše odgovornost ako rukovodstvo te institucije djeluje na pristrasan i selektivan način ili ako čini očigledne propuste u radu.

To je “Vijestima” kazao zamjenik predsjednika skupštinskog Odbora za antikorupciju i poslanik Demokratskog fronta (DF), Dragan Bojović.

On je juče, na sjednici tog skupštinskog tijela, najavio da bi do kraja godine trebalo da se završi predlog izmjena zakona. Podsjećajući da članovima Savjeta ASK-a mandat ističe krajem jula 2023. godine, i da će Skupština biti u obavezi da u martu ili aprilu raspiše konkurs za izbor novih, rekao je da bi bilo poželjno da se prije toga izmijeni zakon. Odbor je predložio formiranje radne grupe koja bi se bavila time.

Bojović je rekao “Vijestima” da je neophodno propisati kontrolne mehanizme koji bi osigurali da ASK ne djeluje vansistemski i van ikakve kontrole, u skladu sa devizom da i oni koji “nadziru” moraju biti “nadzirani”.

”Treba, recimo, razmotriti i eventualno podrobnije precizirati način podnošenja izvještaja ASK-a i šta se događa ako više godina zaredom ta institucija dobija negativnu ocjenu za rad od Skupštine”, naveo je.

Bojović objašnjava da postoje i brojna druga pitanja na koja se može djelovati, kao što je broj javnih funkcionera koji su dužni da podnose izvještaj ASK-u. Podsjeća da je, prema aktuelnom zakonu, to veliki broj, u koji su uvršteni čak i članovi školskih odbora. Tako je, prema njegovim riječima, ASK “zatrpan” izvještajima, čime se izmješta fokus sa suštinske prevencije korupcije.

”Tu je i eventuano pitanje mogućnosti drugostepene žalbe na odluku direktora/ice, odnosno nadležnog službenika ASK-a, koju dodatnu nadležnost bi mogao da ima Savjet ASK-a, jer i takvi predlozi postoje od civilnog sektora. Treba razmotriti i pitanje sastava komisije koja bira članove Savjeta, jer prema aktuelnom rješenju jednog člana delegira Sudski savjet, koji nelegalno funkcioniše od 2018. godine...”, istakao je Bojović.

Na svemu tome će se, dodaje, ako plenum usvoji predlog Odbora, intenzivno raditi narednih sedmica.