Ne nazire se dogovor za izglasavanje kandidata za sudije US: Deblokada ili još dublji ponor

Izglasavanje izmjena Zakona o predsjedniku, kao i neuspjeh izbora sudija US, predstavlja najgori scenario, opasno bi produbio pravno-političku krizu, ocijenio teoretičar politike Predrag Zenović

24796 pregleda 45 komentar(a)
Ustavni sud je u blokadi, Foto: Boris Pejović
Ustavni sud je u blokadi, Foto: Boris Pejović

U sadržaju javnih istupanja predstavnika političkih partija ne nazire se put izlaska iz krize i čini se da zaokupljene partikularnim interesima, partije ignorišu opasnost koja prijeti ustavno-političkom poretku Crne Gore.

To je “Vijestima” kazao teoretičar politike Predrag Zenović, komentarišući to što se još ne nazire dogovor stranaka povodom izglasavanja kandidata za sudije Ustavnog suda (US), koje je zakazano za 12. decembar.

Poslanici će nakon neuspjelog prvog pokušaja 21. oktobra, ponovo glasati za sudije US, a potrebna je tropetinska većina od 49 poslanika, što znači da je neophodan konsenzus vlasti i opozicije.

Dodatni rok za dogovor ostavljen je nakon sjednice kolegijuma Skupštine, na kojem je prihvaćen predlog DPS-a da se odgodi glasanje za sudije US koje je bilo predviđeno za 28. novembar, a da se u međuvremenu razgovara o zahtjevima kojima uslovljavaju svoju podršku izboru sudija. Ta partija traži da bude određen datum vanrednih parlamentarnih izbora i da se povuče Predlog zakona o predsjedniku

Zenović je ocijenio da je dobro da je ostavljen prostor da dođe do konsenzusa, ili makar dogovora u vezi sa tim kako izaći iz ustavno-pravne i institucionalne krize.

”Postoje optimalni i nešto realniji scenario - prvi po kojem bi bilo izabrano sve četvoro kandidata za sudije US i povukla se podrška izmjenama Zakonu o predsjedniku i drugi u kojem bi se pored neusvajanja tih zakonskih izmjena izabralo makar dvoje sudija.

Dobro da je ostavljen prostor da se dođe do  konsenzusa: Predrag Zenović
Dobro da je ostavljen prostor da se dođe do konsenzusa: Predrag Zenovićfoto: Privatna arhiva

Zenović je ocijenio da izglasavanje izmjena Zakona o predsjedniku, kao i neuspjeh izbora sudija US, predstavlja najgori scenario, koji je moguć, ali bi opasno produbio pravno-političku krizu.

Predsjednik poslaničkog kluba Demokrata, Boris Bogdanović, kazao je za “Vijesti” da je doprinos te partije, da se do 12. decembra postigne dogovor oko izbora sudija US, taj da ni sa čime ne ucjenjuju, ne uslovljava, ne trguje i da će glasati za sva četiri predložena kandidata:

”Iako nemaju bilo kakvog dodira sa našom partijom, jer smatramo da najviša sudska instanca mora biti odraz nezavisnosti i profesionalizma”.

Ustavni odbor predložio je da se za sudije US biraju Snežana Armenko, Ilija Vukčević, Jadranka Novaković i Jelena Ružičić.

Partije po starom

Bogdanović je rekao da među kandidatima nemaju svog kandidata, kao što nisu ni imali kandidate za članove Tužilačkog savjeta, već su i tada i sada birali one za koje smatraju da su profesionalci u svojoj oblasti.

”Kada se vodimo tim principom, onda dobijemo instituciju koja je nezavisna u radu i nepristrasna u odlučivanju, čemu svjedoči i rad Tužilačkog savjeta. Ako 12. ili bilo kog drugog datuma treba da biramo partijske sudije, umjesto profesionalaca, onda to nije kompromis, nego truli kompromis na štetu države i građana Crne Gore. I to neće moći. Na to ne pristajemo”, poručio je Bogdanović.

Nemamo svog kandidata: Boris Bogdanović
Nemamo svog kandidata: Boris Bogdanovićfoto: Boris Pejović

On je ocijenio da je do rješenja lako doći, te da je dovoljno da se samo javno saopšte koji kandidat ne zadovoljava kriterijume kompetentnosti i profesionalizma.

”Međutim, plašim se da ćemo od svih odgovora čuti samo jedan jedini: nije naš. E, tu praksu moramo da mijenjamo. Nema više izbora sudija ove ili one partije. Sada biramo narodne sudije”, istakao je Bogdanović.

Poslanik SNP-a Dragan Vukić, kazao je da su više puta javno pozivali i upozoravali da se sudije US moraju izabrati, da niko nema pravo da blokira institucije sistema i da uvodi državu u pravnu anarhiju.

”Partije koje ne glasaju za sudije Ustavnog suda i koje žele blokadu institucija sistema, ne žele evropski put Crne Gore i ne vide Crnu Goru kao dio porodice razvijenih naroda. Izgleda da je to bilo do sada lažno predstavljanje i ‘usta puna Evrope’ radi lične i partijske koristi, a ne u interesu opšteg dobra i građana Crne Gore”.

Iz Bošnjačke stranke (BS) su “Vijestima” saopštili da je Ustavni odbor, suprotno Ustavu, predložio kandidate za sudije, ne vodeći računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda što, kako navode, jasno propisuje član 79.

”Na taj način je neko svjesno želio da prekine dobru praksu koju smo do sada imali, a to je da među sudijama US budu i pripadnici manjinskih naroda. BS uvijek daje prednost dijalogu, na bazi kompromisa. Očekujemo i od drugih političkih aktera jednak pristup”.

Međunarodni pritisak (ne)će uroditi plodom

Odgovarajući na pitanje da li do izbora sudija US može doći pod pritiskom međunarodne zajednice, Zenović je ocijenio da obeshrabruju saznanja da domaće političke elite reaguju bolje na spoljni nego na unutrašnji impuls građana kao nosilaca suvereniteta kao najviše vlasti.

”Ako znamo da US štiti ljudska prava i osnovne slobode građana u postupku koji se pokreće ustavnom žalbom, onda je poražavajući taj odnos političkih elita prema građanima. Sa druge strane, poruka međunarodnih partnera je jasna, očekujem da političke elite pokažu zrelost i odgovornost i na sljedećoj sjednici raspletu čvor političkog sistema”.

Na postizanje konsenzusa za izbor sudija US da bi se odblokirala ta institucije, prethodnih dana je pozivano sa raznih međunarodnih adresa. Specijalni američki izaslanik za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar, kazao je da se Crna Gora mora hitno fokusirati na dvije stvari: izbor sudija US i organizovanje prijevremenih parlamentarnih izbora.

”Postoje neke partije koje guraju izmjene Zakona o predsjedniku, bez da postoji kvorum u US. Ako iko dovede u pitanje ustavnost tih izmjena, ne postoji tijelo koje može odlučiti da li je to urađeno dobro ili nije. Moramo se fokusirati na dvije stvari. Prva je da se hitno moraju popuniti te pozicije (u US) i da ne igraju igre kojima će se probati da zauzvrat dobiju političke ustupke da to urade. Drugo, mislim da Vladi treba novi mandat. To znači prijevremeni izbori…”, poručio je Eskobar.

Oana Kristina Popa
Oana Kristina Popafoto: Delegacija EU u CG

I šefica delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Oana Kristina Popa ponovila je 2. decembra da Unija sa zabrinutošću prati političku situaciju, pozivajući na dijalog oko ključnih prioriteta za izlazak iz institucionalne krize. Ranije su poruku da treba izabrati sudije US poslali iz Venecijanske komisije.

Bogdanović je ocijenio da je funkcionalnost US pitanje svih pitanja, što potvrđuju i svi međunarodni partneri.

Istakao je da je funkcionalnost US put za rješavanje svih otvorenih pitanja i da se, stoga, onaj ko ne glasa za izbor sudija US ne bori iskreno ni za svoje zahtjeve, već želi opstrukciju, institucionalni slom i dalju blokadu sistema.

”I potpuno je prirodno da u tom slučaju imamo reakciju naših međunarodnih partnera. Međutim, i do sada smo imali gravitacionu sposobnost da zajedno sa svojim unutrašnjim i spoljnim partnerima rješavamo sva otvorena pitanja. Biće tako i od sada”. Iz BS su ocijenili da aktuelna politička situacija zahtijeva znatno veću uključenost međunarodnih partnera:

”Veoma smo zabrinuti što nema dogovora oko ključnih pitanja, uprkos nikada jasnijim porukama od strane EU zvaničnika”.

Navode da će, imajući u vidu da posljednji izvještaj EK-a konstatuje stagnaciju na putu ka članstvu u EU, ukoliko brzo ne dođe do konkretnih pomaka, Crna Gora u tom slučaju krenuti putem nazadovanja na planu EU integracija. Poručili su da je BS spremna da bude dio rješenja, kako bi Crna Gora konačno krenula putem društvenog i političkog progresa, izašla iz institucionalne krize, jer je sve to preduslov za održavanje vanrednih parlamentarnih izbora.

”Međunarodna medijacija je u ovom trenutku nužnost, jer političke partije koje trenutno kontrolišu procese u Crnoj Gori, svjesne rejtinga u javnosti, svjesno bježe od skraćenja mandata Skupštini i na taj način dodatno komplikuju i onako složenu političku situaciju u državi”.

Stručne reference ne spore

U trci za sudije US su četiri kandidata, čije stručne reference nijedna partija ne spori, a koji se formalno ne vezuju ni za jednu stranku.

Kandidatkinja Snežana Armenko je zamjenica ombudsmana koja pokriva oblast pravosuđa. Karijeru je započela kao volonterka u Višem sudu u Podgorici, a nastavila kao pripravnica i stručna saradnica u Osnovnom sudu u Podgorici, te kao samostalni viši savjetnik u kancelariji zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava. U aprilu 2010. odlukom Sudskog savjeta izabrana je za sutkinju Osnovnog suda. Funkciju je obavljala 10 godina, nakon čega je Skupština izabrala za zamjenicu zaštitnice ljudskih prava i sloboda koju obavlja i danas. Prva je crnogorska sutkinja koja je obavljala rad u međunarodnoj sudskoj instituciji u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Tokom 2011. nakon sprovedenog konkursa Evropskog suda izabrana je da bude kao sudija upućena na rad u toj instituciji.

Kandidatkinja Jelena Ružičić je nakon položenog pravnog ispita zasnovala radni odnos u Osnovnom sudu u Nikšiću u svojstvu stručnog saradnika gdje je radila sve do 2006. godine, kada je izabrana za sutkinju Osnovnog suda. U februaru 2018. godine izabrana je za sutkinju Upravnog suda i tu funkciju i sada obavlja. Kao sutkinja Osnovnog suda u Nikšiću 2013. se prijavila na konkurs koji je raspisao Evropski sud za ljudska prava u Strazburu a na osnovu ugovora koji Crna Gora ima sa Savjetom Evrope i po osnovu kojeg upućuje crnogorske sudije na period od najviše dvije godine. Na zahtjev Evropskog suda za ljudska prava je u par navrata produžila svoj radni angažman. Tamo je radila na predstavkama koje nisu ispunjavale uslove prihvatljivosti, a kasnije je radila na ostalim predmetima uključujući izradu nacrta, odluka i presuda Evropskog suda.

Ustavni sud
foto: Luka Zeković

Kandidat Ilija Vukčević je profesionalno iskustvo započeo na Pravnom fakultetu u Podgorici gdje je radio kao asistent. Nakon nekoliko godina nastavio je kao docent na Pravnom fakultetu UDG-a, sve do prije dvije godine kada je završio akademsku karijeru. Radio je u državnoj administraciji, u sistemu Ministarstva finansija, gdje je godinu bio izvršni direktor Uprave za igre na sreću. Sudija časti je u okviru Privredne komore, radi kao konsultant na mnogim međunarodnim projektima, a trenutno je angažovan od Savjeta Evrope. Što se tiče nacionalnih projekata, radio je u oblasti analize prakse Ustavnog suda i usklađenosti sa praksom suda u Strazburu.

Kandidatkinja Jadranka Novaković je nakon pripravničkog staža, pet godina radila u Direkciji javnih prihoda. Nakon toga, osam godina bila je angažovana u Vrhovnom sudu kao stručni saradnik, prvo u Privrednom vijeću, a kasnije formiranjem Apelacionog suda prelazi u građansko vijeće, te nakon toga u Vijeće o odlučivanju po revizijama. Nakon Vrhovnog suda, 1. aprila 2008. internim oglasom prelazi u US. Tu je radila kao ustavno-sudski savjetnik za ocjenu ustavnosti Zakona i zakonitosti drugih normativnih akata. Kada su amandmanima na Ustav 2013. godine normirana vijeća za rad u Ustavnom sudu, ona je, kao najstariji savjetnik i neko ko je došao iz Vrhovnog suda, bila postavljena za rukovoditeljku Odjeljenja za ustavne žalbe.

U Ustavnom sudu ostalo troje sudija

U Ustavnom sudu je odlaskom u penziju sudije Miodraga Iličkovića sredinom septembra, ostalo samo troje od sedam sudija: predsjednik US Budimir Šćepanović, Desanka Lopičić i Milorad Gogić. Sud nema kvorum za odlučivanje.

Skupština je sudije US posljednji put birala 2013. godine, kada je dvotrećinskom većinom izabrala sedam novih sudija. Izabrani su Iličković, Gogić, Dragoljub Drašković, Mevlida Muratović i Hamdija Šarkinović. Drašković, Muratović i Šarkinović su se, u međuvremenu, penzionisali.

Na predlog predsjednika Filipa Vujanovića tada su za sudije US izabrani i Desanka Lopičić i Budimir Šćepanović.

Za Miličkovića se tada spekulisalo da je kadar SDP-a, a za Gogića da je bio blizak SNP-u.