Demokrate: Laličić sama konstatovala da Zakon o registrima prebivališta i boravišta zahtijeva temeljnu izmjenu

"Evidencije prebivališta moraju odgovarati stvarnom mjestu nastanjenja građana, s obzirom da se na prebivalištu temelji niz prava propisanih posebnim propisima", kazali su iz te partije.

5395 pregleda 3 komentar(a)
Foto: Demokratska Crna Gora
Foto: Demokratska Crna Gora

Demokratska Crna Gora reagovala je na autorski tekst poslanice Demokratske partije socijalista (DPS), Jovanke Laličić, u kojem je upitala zbog čega se u ovom trenutku aktuelizuje priča o prebivalištu, rekavši da je Laličić sama konstatovala da postojeći Zakona o registrima prebivališta i boravišta zahtijeva temeljnu izmjenu.

"Poslanica Laličić "muku muči“ da dokuči zbog čega su poslanici Demokrata u skupštinsku proceduru dostavili Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta, a ne vidi da je odgovor dala sama", istakle su Demokrate.

Navode da sama konstatuje da postojeći zakon zahtijeva temeljnu izmjenu počev od izmjene naziva zakona, predmeta zakona, jasnog uređenja svih situacija iz dosadašnje prakse.

"Istina, zaboravlja da saopšti da je predlog tog i takvog zakona utvrdila i skupštini dostavila Vlada na čijem se čelu nalazio Milo Đukanović, da bi taj predlog Skupština Crne Gore na sjednici održanoj u mjesecu julu 2015. godine usvojila isključivo glasovima poslanika DPS-a, SDP-a i Pozitivne Crne Gore, pri čemu nije usvojen nijedan amandman poslanika opozicije", navodi se u saopštenju Demokratske Crne Gore.

A potom Laličić, kako dodaju, svojim besmislenim i netačnim ocjenama pokušava zaštititi jedan takav zakon od nezanatnih ali u ovom trenutku kranje neophodnih izmjena koje su predložili poslanici Demokrata.

"Naime, evidencije prebivališta moraju odgovarati stvarnom mjestu nastanjenja građana, s obzirom da se na prebivalištu temelji niz prava propisanih posebnim propisima", kazali su iz te partije.

Navode da prema sada važećem zakonu, utvrđivanje prebivališta po službenoj dužnosti Ministarstvo će pokrenuti samo u slučaju ako je crnogorski državljanin nastanjen u Crnoj Gori, a nije podnio prijavu prebivališta.

Takvo zakonsko rješenje, kako kažu, ne može doprinijeti tačnosti podataka sadržanih u registrima prebivališta i boravišta.

"Evidenciju toliko značajnu za ostvarivanje ne samo biračkog prava, već i mnogih drugih prava čije je ostvarivanje vezano za podatak o prebivalištu i tačnoj adresi stanovanja", navodi se u saopštenju.

Nakon što je, kako dodaju, Ustavni sud Crne Gore Odlukom donesenom dana 06.11.2020. godine ukinuo odredbu Zakona o izboru odbornika i poslanika kojom je bilo propisano da pravo da bira i bude biran za odbornika ima birač koji ima prebivalište u opštini najmanje šest mjeseci prije dana održavanja izbora došlo je do fiktivne prijave prebivališta od strane pojedinih lica u opštini u kojoj se održavaju lokalni izbori, sa evidentnom namjerom da na osnovu takvog prijavljenog prebivališta budu upisani u birački spisak i protivpravno glasaju na tim izborima, pri čemu policija nije imala na zakonu zasnovana ovlašćenja za efikasno sprječavanje takvih pojava.

Naznačeno protivpravno postupanje, eskaliralo je, kako kažu, u susret izborima za odbornike u skupštinama četrnaest jedinica lokalne samouprave u Crnoj Gori, održanim 23.10.2022. godine, i u pojedinim opštinama, posebno u Opštini Šavnik, poprimilo društveno zabrinjavajući pojavu, čime se dovodi u pitanje zakonitost izbornog procesa i dodatno povećava nepovjerenje građana u rezultate izbora.

U prvom kvartalu 2023. godine održaće se, navode oni, redovni izbori za odbornike u Skupštini opštine Tuzi.

Poručuju da u cilju stvaranja normativnih pretpostavki da birači svoje biračko pravo ostvaruju prema stvarnom mjestu njihovog nastanjenja, i sprječavanja izraženih negativnih pojava fiktivnih promjena prebivališta, iz opštine u opštinu u kojoj se održavaju izbori, podnesen je predlog navedenog zakona.

Predloženi zakon, kako navode, sadrži mehanizme zaštite i sprječavanja navedenih protivpravnih postupanja, u funkciji je otklanjanja nedostataka nastalih primjenom sada važećeg zakona, i ni u kom vidu ne predstavlja ograničenje Ustavom zajamčenih sloboda kretanja i nastanjivanja.

"Sa druge strane, način uređenja ostalih veoma značajnih pitanja iz predmeta ovog zakona može samo biti rezultat parlamentarnog dijaloga u radu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva", zaključuje se u saopštenju.

Bonus video: