Najave restriktivnih mjera Crnoj Gori zbog institucionalne krize juče su izostale, nakon sjednice Savjeta za vanjsku politiku Savjeta Evropske unije (EU), a nezvanični izvor “Vijesti” iz Brisela rekao je da je izvještaj o posjeti Podgorici bio pozitivan i da se vrlo kratko raspravljalo na tu temu.
Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku Žozep Borelj na konferenciji za novinare u Briselu govorio je o situaciji u Ukrajini, Iranu i odnosima između Srbije i Kosova.
Crnu Goru nije pomenuo, a ona je bila na dnevnom redu sjednice pod stavkom tekuća pitanja, pored Irana, Jermenije, Avganistana, Venecuele i Etiopije.
Borelj je krajem prošle godine prvi pomenuo moguće sankcije Crnoj Gori u vidu uskraćivanja finansijske pomoći.To se nije desilo, ali su njegovi izaslanici slovenačka ministarka vanjskih poslova Tanja Fajon i njen austrijski kolega Aleksander Šalenberg, 22. decembra u Podgorici upozorili na mogućnost prekida pristupnih pregovora ako se ne odblokira Ustavni sud.
Fajon je Podgoricu posjetila i 15. januara i najavila da će se juče u Briselu razgovarati o tome šta su potencijalne mjere koje EU može preduzeti prema Crnoj Gori.
”Austrijski i slovenački ministri ukratko su izvijestili Savjet o njihovoj nedavnoj misiji u Podgorici. Izvještaj je bio pozitivan, govorili su o korisnoj misiji i sastancima, s pozitivnim razvojem,” rekao je nezvanični izvor iz EU.
Fajon je juče u izjavi novinarima ponovila da postoji velika opasnost da se zaustave pristupni pregovori Crne Gore sa EU. Ona je novinarima nakon sastanka u Briselu rekla da Crna Gora ostaje rak-rana, od zemlje koja je bila najuspješnija na putu ka EU sada postaje zemlja koja je problem.
”Obavezali smo se da ćemo dalje pomagati Crnoj Gori. Posredstvom svih kanala komuniciramo sa predstavnicima političkih partija i poručujemo im da je ovo šesti pokušaj koji mora da uspije, inače će Crna Gora skrenuti sa evropskog puta”, naglasila je Fajon.
Ona je podsjetila da je u toku procedura za imenovanje sudija Ustavnog suda i da je to jedno od ključnih pitanja koje Crna Gora mora ispuniti.
”U razgovoru je postojala opšta saglasnost da se mora nastaviti ovaj pritisak na Crnu Goru i da Ustavni sud mora nastaviti sa radom... Ovo ključno glasanje moglo bi se dogoditi početkom februara, predsjednički izbori su u martu, vjerovatno i prijevremeni parlamentarni izbori, pa Crna Gora ostaje jedna takva rak-rana od zemlje koja je bila najuspješnija na putu ka Evropskoj uniji, sada do zemlje koja postaje problem, pa smo se obavezali da ćemo i dalje pomoći Crnoj Gori”, rekla je Fajon.
Savjetnik premijera za spoljnu politiku Đorđe Radulović rekao je sinoć “Vijestima” da je EU posjetom ministara Fajon i Šalenberga pokazala da blisko prati procese u Crnoj Gori.
“Na tome zahvalni, jer je posvećenost zajedničkoj evropskoj budućnosti dvosmjeran proces. Misija specijalnih izaslanika se pokazala uspješnom, imajući u vidu da je dogovoreno na sastancima i ispoštovano, kao i da je u relativno kratkom vremenskom periodu koji je uključivao i novogodišnje i božićne praznike, ponovo pokrenut proces odabira sudija Ustavnog suda”, naveo je on.
Činjenica da je Crna Gora bila na agendi Savjeta za vanjske poslove, kako dodaje, šalje poruku svim političkim subjektima u Skupštini da shvate ozbiljnost institucionalne krize i da iz šestog pokušaja ovog puta zaista i odaberu preostale sudije.
”Jasno je da nas EU posmatra u cjelini, kao državu, bez obzira na to ko je vlast a ko opozicija, stoga bi izostanak uspjeha ili izbjegavanje dogovora o Ustavnom sudu, cijelu državu i društvo gurnulo u još dublju institucionalnu krizu. Dobronamjerna upozorenja i pažnju evropskih zvaničnika moramo shvatiti ozbiljno, “ rekao je Radulović.
Pred Ustavnim odborom su u toku saslušanja kandidata koji su se javili na konkurs za izbor četvoro sudija Ustavnog suda koji je u blokadi od septembra prošle godine, jer od sedam, ima troje sudija i nema kvorum za donošenje odluka.
Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman rekao je novinarima da je prilikom njegove posljednje posjete Crnoj Gori prenio poruku o važnosti rješavanja ustavne krize i potrebi što bržeg imenovanja sudija Ustavnog suda da bi cijeli proces krenuo ka normalizaciji političke situacije.
Savjetnik premijera Đorđe Radulović izrazio je nadu i uvjerenost da do prekida pregovora sa EU neće doći.
"Takođe ne dijelim stav da bi se Crna Gora može svrstati u istu ravan sa drugim ponekad problematičnim zemljama u regionu, jer mi nemamo problem sa strateškim opredjeljenjem koje je jasno i na svim adresama ponovljeno i potvrdjeno, već institucionalnom krizom koja je produkt političke blokade. I Brisel i graćjani ovih dana imaju priliku da uživo prate proceduru izbora sudija u Skupštini. Opravdani pritisak i lupa domaće i inostrane javnosti su naš saveznik da ćemo do dostojnih vršilaca ustavnosudske funkcije doći na bazi njihove kompetencije i biografija. Nadam se da će sve političke partije na taj ispravan način razumjeti današnje poruke naših evropskih partnera,” rekao je.
Gordan Grlić Radaman je kazao da se Crna Gora nalazi u višemjesečnoj političkoj, ustavnoj, institucionalnoj krizi.
”Stalo nam je do stabilne Crne Gore koja se jasno mora odrediti i usmjeriti prema evropskim vrijednostima i čvrsto stajati na evropskom putu, jer je činjenica da u posljednjih tri, četiri godine nije došlo do bilo kakvih pomaka na evropskom putu, osim otvaranja posljednjeg poglavlja za vrijeme hrvatskog predsjedavanja”, rekao je on.
Između Crne Gore i EU pregovori su počeli 29. juna 2012. godine. U tom periodu, Crna Gora je otvorila sva poglavlja, 33, a privremeno zatvorila samo tri. Evropska komisija je 2020. godine usvojila revidiranu metodologiju pristupanja, koju je prihvatila Crna Gora. Prema novoj metodologiji, ako se ne ispune prelazna mjerila za ključna poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe i vladavinu prava, nijedno drugo poglavlje neće moći da se zatvori.
"Ne može se prekinuti nešto što je prekinuto"
Predsjednik Kluba poslanika Demokratskog fronta (DF) Slaven Radunović za “Vijesti” je rekao da nešto što je već prekinuto na neformalni način 2017. godine ne može da bude dodatno prekinuto.
Podsjetio je da od tada nijedno poglavlje nije zatvoreno.
"Mi treba svi da se potrudimo da situacija krene uzlaznom putanjom, da riješimo problem sa institucijama da stabilizujemo vladu i onda će i taj put ka EU biti izvjesniji. A što se tiče EU, ona će nastaviti da pritiska sve činioce u Crnoj Gori s potpunim pravom iz razloga što su reforme u Crnoj Gori strašno usporene, posebno u odnosu na očekivanja kakva smo imali nakon 30. avgusta 2020”, rekao je Radunović.
Izbori urgentno potrebni
Potpredsjednica Socijaldemokrata Milica Lekić ocijenila je da sama činjenica da se Crna Gora juče našla na dnevnom redu Savjeta EU kao “problem”, dovoljno govori o pravcu u kojem je krenula.
”Nije sve bilo idealno ni ranije, jer da jeste ne bismo pregovarali preko 10 godina, ali nezamislivo je bilo da od evropskih zvaničnika dobijamo ovako otvorene poruke kako od lidera postajemo ‘rak-rana’ i problem. Kada uzmete u obzir način na koji funkcioniše diplomatija, odnosno činjenicu da se poruke po pravilu saopštavaju umjereno, a zatim pogledate poruke nama da ‘stagniramo’, da će se ‘stopirati pregovori’, da smo na ‘ivici kolapsa’ jasno vam je da su pregovori suštinski već stopirani. Drugim riječima, ova vlada, koja je formirana da odblokira EU proces, otvoreno je odustala od ključnog strateškog pravca Crne Gore, koji podržava 80 odsto građana, a to je EU. I zato je ona apsolutno nelegitimna i zato su nam izbori urgentno potrebni”, poručila je.
Bonus video:
