Skupštinski Ustavni odbor već bi u ponedjeljak mogao da utvrdi kandidate za Ustavni sud, nakon što su se poslanici vlasti i opozicije sinoć dogovorili oko izbora troje pravnika. To su zamjenica ombudsmana Snežana Armenko, sutkinja kotorskog Osnovnog suda Momirka Tešić i bivša zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Dragana Đuranović.
U međuvremenu će, kako je i zvanično potvrđeno iz Skupštine, pokušati da postignu saglasnost i oko četvrtog. To bi trebalo da bude Alija Beganović ili Faruk Resulbegović. Prvi je predsjednik Suda za prekršaje u Bijelom Polju, a drugi osnovni tužilac u Ulcinju.
”Do sjednice Ustavnog odbora biće uložen maksimalan napor da se postigne saglasnost i potrebna većina za izbor i četvrtog kandidata,” navodi se u izjavi predsjednice parlamenta Danijele Đurović.
Izborom sudija u Skupštini, rad Ustavnog suda mogao bi se odblokirati za 20-ak dana, tako što bi predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić vjerovatno za ponedjeljak mogla zakazati sjednicu tog tijela - koje treba da utvrdi predlog kandidata. O njima će se zatim odlučivati na plenumu, sa 54 glasa poslanika, a što je propisano Ustavom Crne Gore. Ako ne bude podrške, odlučivaće se u drugom krugu gdje je za izbor potrebno 49 glasova.
S obzirom na to da 1. marta počinje redovno zasjedanje Skupštine, planira se podnošenje zahtjeva za vanredno - koje se zatim najranije može održati za 15 dana.
Prema Ustavu, vanredno zasjedanje saziva se na zahtjev predsjednika države, Vlade ili najmanje trećine poslanika, u vremenu ne kraćem od 15 dana od podnošenja zahtjeva. Skupštinski Poslovnik predviđa da podnosilac zahtjeva može za dnevni red predložiti samo predloge čiji je autor, pa bi to značilo da bi se opet moglo ući u zonu njegovog kršenja - kao ljetos u slučaju kada se glasalo za članove Sudskog savjeta.
Poslanici Socijaldemokratske partije najvjerovatnije, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, neće podržati izbor Tešić i Đuranović. To, međutim, neće uticati na izbor ukoliko DPS bude glasao za kandidate a što se očekuje, jer je jedna od kandidatkinja - Đuranović, bila njihov predlog.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, Tešić su predložili poslanici Demokrata, a Armenko Demokratski front. Odluka da li će u Sud otići Beganović ili Resulbegović zavisi od toga da li će prevagnuti uticaj Bošnjačke stranke ili poslanika albanske manjine, te samog lidera GP URA Dritana Abazovića - koji protežiraju Resulbegovića.
Dragana Đuranović je bila zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, a na konkursima za sudiju Ustavnog suda javljala se tri puta. Na prethodnom saslušanju pred Ustavnim odborom šokirala je izjavom da je članica DPS-a i da zakon ne zabranjuje da sudija bude član političke partije. Na posljednjem intervjuu pred Odborom najavila je da će vratiti člansku kartu DPS-a ako bude izabrana.
Đuranović stiče krajem godine pravo na penziju, ali vjeruje da će se “kontradiktorne sudske odluke” po tom pitanju riješiti. Rekla je da je za nju diskriminatorna norma da žene idu u penziju sa 64, a muškarci sa 66 godina i nada se da će ta norma biti stavljena van pravnog prometa.
Tešić je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru i ona se dva puta prijavljivala na konkurs za sudije Ustavnog suda. Na saslušanju pred Ustavnim odborom u julu prošle godine, poslanik Marko Milačić (Prava Crna Gora) problematizovao je to što je bila izuzeta iz predmeta u slučaju pomorske nesreće u Budvi, u kojoj je stradala policijska službenica Maja Šljivančanin, zbog sumnje u njenu nepristrasnost. Presudom Osnovnog suda u Kotoru, maloljetni M.S. je bio osuđen na najduže 120 sati društveno-korisnog rada.
Prema informacijama “Vijesti”, prilikom konkurisanja za predsjednika Osnovnog suda u Kotoru, ona je bila niže rangirana.
Armenko je bila sukinja Osnovnog suda u Podgorici. U njenoj biografiji se navodi da se posebno specijalizovala za oblast ljudskih prava, te da je bila prva sutkinja iz Crne Gore koja je upućena u Evropski sud za ljudska prava u Strazburu na stručno usavršavanje. Bila je i savjetnica u Kancelariji zastupnika države pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Sinoćnjem sastanku su, osim predsjednice parlamenta Danijele Đurović, prisustvovali šefovi klubova i članovi Ustavnog odbora - Miloš Konatar i Suada Zoronjić (URA), Dragan Ivanović (SNP), Danijel Živković, Luiđ Škrelja, Suzana Pribilović, Vesna Pavićević (DPS). Zatim Slaven Radunović, Simonida Kordić, Branka Bošnjak i Jovanka Bogavac (PZP), Boris Bogdanović i Momo Koprivica (Demokrate), Ivan Brajović (SD), Genci Nimanbegu (Forca) i Draginja Vuksanović Stanković (SDP).
Novinar Danilo Ajković kaže da je ključno pitanje s kojim kvalifikacijama će buduće sudije ući u Ustavni sud.
”Jer nagomilan broj ustavnih žalbi, ali i predmeta iz oblasti normativne kontrole, ne ostavlja prostor da se biraju kandidati koji će u hodu učiti tako složen posao, ili ozbiljne predmete prepuštati ustavnosudskim savjetnicima,” navodi on.
Ajković, koji godinama prati pravosuđe, kaže za “Vijesti” da su se poslanici bavili pitanjem nacionalnosti kandidata, zaboravljajući da taj kriterijum ne smije nipošto da ide ispred stručnosti. Umjesto, dodaje, da su se potrudili da u prethodnom periodu zakonom razrade kriterijume koji su neophodni za izbor sudija Ustavnog suda, odnosno da detaljnije definišu šta se podrazumijeva pod pojmom “istaknuti pravnik”.
Izvršna direktorica CEGAS-a Marija Popović Kalezić rekla je da je izbor sudija mučan, samim tim što se u Skupštini odvija po principu “naših” i “vaših”, ne razumijevajući profesionalnost, integritet i nezavisnost sudske vlasti.
”Pitanja koja smo imali prilike slušati tokom intervjuisanja sudija od strane parlamentaraca, unižavaju struku i stvaraju, najblaže rečeno, neprimjeren pristup... U izbore ne smijemo ići bez postojanja Ustavnog suda.
Novinare i snimatelje ostavili da se smrzavaju ispred Vile Gorica
Novinari i snimatelji više redakcija čekali su ishod skoro petočasovnog sastanka napolju, ispred Vile Gorica, u kojoj je održan. Zbog čega su poslanici razgovor o izboru sudija premjestili iz Skupštine u Vilu Gorica, niko nije objasnio.
Nezvanični sagovornik, učesnik dijaloga, rekao je da su “pobjegli” od novinara kako bi izbjegli izjave koje bi ugrozile dogovor. I sastanak parlamentarne većine iz istih razloga je, kako je rečeno, prije dva dana održan u kabinetu predsjednice Skupštine umjesto u Bijelom salonu - kao što je to bila dosadašnja praksa.
Bonus video:
