Ustavni sud Crne Gore mogao bi biti odblokiran posljednjeg dana ovog mjeseca ako poslanici 27. februara, kao što je planirano, budu izabrali bar troje sudija.
U Zakonu o Ustavnom sudu piše da on “obezbjeđuje poštovanje i primjenu Ustava Crne Gore”.
Sjednica Skupštine biće održana 27. februara, potvrdila je juče na Tviteru predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović.
Ustavni odbor juče je predložio Snežanu Armenko, Draganu Đuranović, Momirku Tešić i Faruka Resulbegovića za četiri upražnjena mjesta. Sudeći prema glasovima poslanika na Odboru, malo je izvjesno da bi Resulbegović mogao proći u prvom krugu jer nema podršku Demokratske partije socijalista (DPS) bez koje nema dvotrećinske većine.
Međutim, on bi u drugom krugu mogao dobiti većinu, jer je neophodna tropetinska većina (49 glasova). Izvori “Vijesti” kazali su da se očekuje da za njega glasaju poslanici Socijaldemokratske partije, Socijaldemokrate, Liberalne partije i albanskih partija, što je dovoljno da prođe u drugom krugu. Poslanik LP Andrija Popović bio je juče na Odboru uzdržan prilikom glasanja za Resulbegovića.
SDP je ranije najavio da će podržati Armenko, ali ne Tešić i Đuranović.
Zakonom o Ustavnom sudu propisano je da sudije Ustavnog suda polažu zakletvu pred Skupštinom i da ne mogu stupiti na funkciju prije toga. Praksa je da se zakletva polaže na sjednici neposredno nakon izbora.
Resulbegović je za četvrtog kandidata izabran preglasavanjem na Ustavnom odboru nakon što poslanici većine i opozicije nijesu uspjeli da se dogovore o tome ko bi bio predstavnik manjinskih naroda. U Zakonu o Ustavnom sudu naime piše da su “prilikom predlaganja kandidata predlagači dužni da vode računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i o rodno balansiranoj zastupljenosti”.
Kandidat albanskih stranaka je dobio podršku sedam članova Odbora iz aktuelne većine, dok su članovi iz DPS-a i Liberalne partije bili uzdržani. Bošnjačka stranka (BS) i Demokratska partija socijalista (DPS) protežirali su na kolegijumu predsjednice Skupštine šefa Suda za prekršaje u Bijelom Polju Aliju Beganovića.
Zbog takvog razvoja situacije oštro su reagovali iz BS-a, tvrdeći u saopštenju da će US biti ostavljen bez Bošnjaka, što je, kako tvrde, još jedna u nizu loših poruka koje parlamentarna većina od 30. avgusta 2020. godine šalje Bošnjacima u Crnoj Gori i da je to nastavak etničkog čišćenja institucija od Bošnjaka.
Do prije godinu u Ustavnom sudu bilo je dvoje sudija Bošnjaka, od kojih je jedan od njih nakon odlaska u penziju, Hamdija Šarkinović, angažovan i kao savjetnik lidera BS-a Ervina Ibrahimovića. On je, inače, potpredsjednik Vlade i ministar kapitalnih investicija.
Izbor sudije Bošnjaka važan je i zbog računice što će sudija sa manjinske kvote vjerovatno imati presudan glas prilikom odlučivanja.
Ustavni sud ima sedmoro sudija, od čega je trenutno troje aktivnih. Dvoje njih donosilo je u prethodnom periodu odluke koje su išle naruku bivšoj vlasti. Od troje za koje se očekuje da u Skupštini budu izabrani iz prve, Dragana Đuranović je članica DPS-a pa se očekuje da i nakon podnošenja ostavke, ostane lojalna stranci.
S druge strane, Tešić su podržale Demokrate, a Armenko Demkratski front, pa se vjeruje da one neće biti naklonjene opoziciji. To znači da je odnos snaga 3:3 i da sudija - manjinac ima zlatni glas, jer se u Ustavnom sudu odlučuje sa četiri glasa.
Podrška poslanika kandidatima
Kandidatkinje Snežana Armenko i Dragana Đuranović, shodno ranijem dogovoru predstavnika većine i opozicije, dobile su juče na Ustavnom odboru podršku svih 13 članova, dok je Tešić podržalo 12 poslanika, a jedan je bio uzdržan (Andrija Popović iz LP).
Predsjednica skupštinskog Ustavnog odbora Simonida Kordić rekla je novinarima u Skupštini da očekuje da će na plenarnoj sjednici Crna Gora dobiti funkcionalan Ustavni sud.
”Prema ovome što smo do sada vidjeli, tri kandidata su dobila podršku svih članova Odbora i očekujem da će se to reflektovati u dvotrećinskoj podršci na plenumu”, dodala je Kordić.
Ona je ocijenila da je ovo veoma dobra vijest za građane koji, iz različitih razloga i na različite načine, sa nestrpljenjem očekuju odluku o sudijama US.
”Činjenica je da Ustavni sud u prethodnom periodu nije mogao da funkcioniše jer nije imao kvorum i to je usporavalo i onemogućavalo zaštitu ustavnh prava građana”, rekla je Kordić.
Podsjetila je da je pred Ustavnim sudom niz inicijativa, između ostalog i ustavne žalbe na izborni proces, zbog čega ne mogu da se proglase izbori u nekoliko opština.
Kazala je da je to važno i zbog nastavka pregovora sa EU.
Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa pozdravila je juče odluku Ustavnog odbora da predloži listu od četiri kandidata za sudije Ustavnog suda. “Potpuno funkcionalan Ustavni sud ključan je kako bi se osigurao pristup pravdi i poštovanje temeljnih prava svih građana”, napisala je Popa na Tviteru.
Rukovoditeljka Ministarstva evropskih poslova, ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović kazala je da očekuje da će Crna Gora na sjednici Skupštine 27. februara dobiti funkcionalan Ustavni sud.
”Time ćemo poslati jasnu poruku evropskim partnerima da smo snažno opredijeljeni da intenziviramo počete reformske procese, kako u oblasti vladavine prava, tako i na svim drugim poljima i na taj način ubrzamo pristupanje EU”, rekla je Novaković Đurović.
Povezani članci
Ona je dodala da je uvjerena da će, nakon izbora preostalih sudija Ustavnog suda, Crna Gora krenuti sa ubrzanim ispunjavanjem obaveza iz pregovaračkog procesa, što će omogućiti početak privremenog zatvaranja pregovaračkih poglavlja u kojima je ostvarena unutrašnja spremnost.
Iz Evropske unije su više puta prethodnih mjeseci upozorili Crnu Goru na blokadu pregovora, ako se ne odblokira Ustavni sud.
Posebno oštra bila je ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon koja je nedavno rekla da je Crna Gora, od regionalnog lidera u integracijama postala rak-rana procesa.
Ostavka kad bude izabrana, penzija će čekati stav Suda
Dragana Đuranović je bila zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, a sa funkcije je smijenjena nakon promjene vlasti 2021. godine na predlog tadašnjeg ministra finansija Milojka Spajića. Tada je obrazloženo da je neprofesionalno obavljala ovu funkciju, da u svom radu nije štitila interese države i da je nesavjesno rukovodeći institucijom zaštitnika, u sporovima stvarala bespotrebne troškove koji su u velikim iznosima opterećivali budžet.
Upravni sud je poništio tu odluku, ali presuda još nije pravosnažna.
Đuranović je tri puta pokušavala da bude izabrana za sudiju Ustavnog suda. Na prethodnom saslušanju pred Ustavnim odborom iznenadila je izjavom da je članica DPS-a i da zakon ne zabranjuje da sudija bude član političke partije. Na posljednjem intervjuu pred Odborom najavila je da će vratiti člansku kartu DPS-a ako bude izabrana. Đuranović je juče oponovila “VIjestima” da će podnijeti ostavku ako bude izabrana za sudiju US.
U Zakonu o Ustavnom sudu piše da sudija ne smije učestvovati u političkim aktivnostima niti javno ispoljavati svoja politička uvjerenja. Ustavom je propisano takođe da oni ne mogu biti, kako se navodi, članovi političke organizacije.
Ona za nekoliko mjeseci stiče uslove za penziju navršavajući 64 godine. Na Odboru je rekla da je za nju diskriminatorna norma da žene idu u penziju sa toliko godina i nada se da će ta biti stavljena van pravnog prometa.
US još nije odlučio o ranijoj inicijativi sudija i tužilaca u vezi te odredbe zakona o penzionom osiguranju, koja je na čekanju do kompletiranja Ustavnog suda.
Tešić na testu za predsjednicu imala 85 bodova
Momirka Tešić je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru, koja se dva puta prijavljivala na konkurs za sudije Ustavnog suda. Na saslušanju pred Ustavnim odborom u julu prošle godine, poslanik Marko Milačić (Prava Crna Gora) problematizovao je to što je bila izuzeta iz predmeta u slučaju pomorske nesreće u Budvi, u kojoj je stradala policijska službenica Maja Šljivančanin, zbog sumnje u njenu nepristrasnost. Presudom Osnovnog suda u Kotoru, maloljetni M. S. je bio osuđen na najduže 120 sati društveno-korisnog rada. Prema informacijama “Vijesti”, prilikom konkurisanja za predsjednika Osnovnog suda u Kotoru, ona je bila nižerangirana.
Od 100 bodova ona je imala 85, dok je izabrani predsjednik Srđan Klikovac imao 99, a drugoplasirani Veljko Bulatović 97,5.
Armenko bila savjetnica u prvoj kancelariji zastupnika države u Strazburu
Snežana Armenko je bila sukinja Osnovnog suda u Podgorici, gdje je počela kao pripravnica, a zatim i savjetnica. Za sudiju Osnovnog suda u Podgorici birana je 28. 4. 2010. godine, gdje je bila do 3. 7. 2020. godine, kada je izabrana za zamjenicu zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
U njenoj biografiji se navodi da se posebno specijalizovala za oblast ljudskih prava, te da je bila prva sutkinja iz Crne Gore koja je upućena u Evropski sud za ljudska prava u Strazburu na stručno usavršavanje. U njenoj biograiji piše da je iskustvo koje je stekla kao savjetnik u Kancelariji zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom u Strazburu, kada je Kancelarija prvi put osnovana (2009), u velikoj su mjeri doprinijeli njenoj posvećenosti unapređenju zaštite ljudskih prava u Crnoj Gori.
Prvi šef kancelarije u Strazburu bio je Zoran Pažin, bivši sudija, ministar pravde, sada advokat i funkcioner DPS-a.
Od pripravnika do tužioca u ulcinjskom tužilaštvu
Faruk Resulbegović je u ulcinjsko Osnovno tužilaštvo izabran 2015. godine. Prethodno je u tom tužilaštvu bio pripravnik i savjetnik.
Više sagovornika “Vijesti” reklo je da DPS ne želi ulcinjskog tužioca u Ustavnom sudu i da vjerovatno nijesu spremni da pritisnu zeleni taster prilikom glasanja, jer je Resulbegović pokrenuo postupak protiv njihovih kolega u toj južnoj opštini zbog sumnje u partijsko zapošljavanje. Iz DPS-a nijesu odgovorili da li je tačno da neće da podrže kandidata za Ustavni sud Faruka Resulbegovića, zbog postupka koji je pokrenuo protiv bivšeg predsjednika Opštine Ulcinj Ljora Nrekića i četvorice njegovih saradnika.
DPS podržava Resulbegovića, ako se dogovore manjine, BS neće da potpiše inicijativu za sjednicu
Klub poslanika DPS-a najavio je da će podržati i četvrtog kandidata za sudiju Ustavnog suda, ukoliko se manjinske partije zajednički dogovore oko toga ko bi bio njihov predstavnik u ovoj instituciji.
Izuzev oštrih tonova u saopštenju, poslanici BS juče su i pratično pokazali da vjerovatno neće podržati izbor sudija. Oni naime nijesu bili spremni da potpišu inicijativu za saziv vanredne sjednice Skupštine, rekao je sagovornik.
Povezani članci
S obzriom na to da je vanredno zasjedanje, sjednicu može tražiti Vlada, predsjednik ili 25 poslanika.
DPS objašnjava da s obzriom na, kako navode, različite stavove između predstavnika albanskih partija i Bošnjačke stranke oko toga ko treba da bude manjinski kandidat, oni neće arbitrirati.
"U ovom slučaju već ćemo na plenumu podržati onog kandidata oko kog manjinske partije postignu zajednički dogovor i konsenzus," poručuju iz DPS-a, izražavajući zadovoljstvo kompromisom oko troje sudija koje će omogućiti punu funkcionalnost Ustavnog suda.
Bonus video:
