Državna izborna komisija (DIK) morala je da u slučaju predsjedničke kandidature lidera Pokreta Evropa sad Milojka Spajića odlučuje o dokazima i činjenicama, a ne da hipotetički nagađaju šta bi neki organ mogao ili trebao da uradi.
To je ocijenio dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić.
DIK nije u subotu utvrdila kandidaturu Spajića za predsjednika Crne Gore.
“Komisija je morala da odlučuje o dokazima i činjnicama, koje su dostavljene shodno Zakonu i koji su na pravnoj snazi u trenutku odlučivanja, a to su javne isprave kao dokazna sredstva”, napisao je Blažić na Fejsbuku.
On je kazao da je DIK morala da uradi to, a ne da hipotetički nagađaju šta bi neki organ mogao ili trebao da uradi i kako bi trebalo oduzimati državljanstvo zbog zakonske zabrane dvojnog dežavlajnstva ili eventualne zabrane dvojnog prebivališta.
Blažić je naglasio da u postupku odlučivanja DIK-a o kandidaturama za predsjednika ima dosta spornih stvari, kako u Ustavu tako i u zakonima, a posebno u načinu pribavljanja ocjene "dokaza" i odlučivanju Komisije.
Kako je rekao, Ustav jasno propisuje samo materijalno pravne uslove za kandidatuturu građana za predsjedničke izbore i to državljanstvo Crne Gore i prebivalište deset godina u posljednjih 15, i nijedan više uslov.
“Pri tome ustavotvorac nije dispozitivnom normom dao ovlašćenje zakonodavcu da uređuje dodatne uslove, već je propisao dostavljanje potrebne dokumentacije kandidatu u vidu javnih isprava”, rekao je Blažić.
Blažić je istakao da Ustav ne propisuje kao uslov "samo" crnogorsko državljanstvo, što znači da neko može imati i drugo državljanstvo i da ono nije ustavna smetnja za kandidaturu.
“Drugo je pitanje zakona o državljanstvu i mogućnosti da se oduzme crnogorsko državljanstvo onome ko ima i drugo državljanstvo, ali je to poseban upravni postupak koji vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova”, rekao je Blažić.
Kako je kazao, neko je državljanin sve dok se izvršnim (konačnim) rješenjem Minstarstva ne oduzme crnogorsko državljanstvo.
Blažić je istakao da je cenzus prebivališta kandidata u Crnoj Gori nužno od deset godina u posljednjih 15, što znači da neko može da ima prebivalište od 2008. do 2019. godine, a da od 2019. nema prebivalište, ali ispunjava uslov za kandidaturu.
“Poseban sistemski problem je partijska struktura DIK-a, što je potpuno neustavno jer je DIK državni, a ne partijski organ, samim tim se otvara pitanje konflikta interese i nužnosti izuzeća članova komisije iz "partija" da odlučiju o kandidatima svoje i drugih konkurentskih partija na izborima”, naveo je Blažić.
Kako je rekao, Komisija je morala da odlučuje o dokazima i činjenicama, koje su dostavljene shodno Zakonu i koji su na pravnoj snazi u trenutku odlučivanja, a to su javne isprave kao dokazna sredstva.
“A ne da hipotetički nagađaju šta bi neki organ mogao ili trebao da uradi i kako bi trebalo oduzimati državljanstvo zbog zakonske zabrane dvojnog državlajnstva ili eventualne zabrane dvojnog prebivalista”, rekao je Blažić.
On je objasnio da su to posebni upravni postupci koje vode resorna ministarstva, a koji nemaju veze sa izbornim postupkom, osim što odluka ministarstva može u nekim situacijama uticati na odluku o kandidaturi u izbornom postupku. “Posebna je priča prerkoračenje ovlšćenja DIK da traži podatke od inostranih oragana jer se zna kako se i kome pruža međunarodna pravna pomoć, a naročito kada se činjenice o kandidaturi utvrđuju dominantno na osnovu izdatih javnih isprava organa vlasti”, istakao je Blažić.
On je kazao da će posebno biti važno vidjeti obrazloženje DIK-a o odbijanju kandidature i koje ustavne i zakonske odredbe su bile povrijeđene da se kandidatura odbije.
Bonus video:
