Đukanović: Obaviću razgovor i sa tradicionalnim partnerima kako bismo pripremili kandidaturu

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da će obaviti razgovor i sa tradicionalnim koalicionim partnerima Demokratske partije socijalista (DPS), kako bi pripremili kandidaturu tako da ona sa svih strana bude podržana u cilju postizanja maksimalno mogućeg rezultata na predsjedničkim izborima.

On je to kazao nakon učešća na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, ponavljajući da će odluku o predsjedničkom kandidatu donijeti "veoma brzo".

"Ona bi vjerovatno već bila donešena da ja nijesam ovdje gdje sam. Sjutra je moja zvanična posjeta Bugarskoj. Nakon što se vratim, nemam prečeg posla nego da obavimo taj dio završnih aktivnosti na određivanju kandidata za predsjedničke izbore, u DPS-u", rekao je on.

Dodao je i da griješi svako ko sada u proceduri određivanja kandidata u DPS-u, pokušava da pronađe razlog za pokazivanje svoje veće važnosti.

"Svako ko danas spočitava DPS-u kako oklijeva sa određivanjem kandidata da bi vidio ko će biti protivkandidat, griješi. Nema ništa od toga. Prosto, mi smo i na ovim izborima kao i na onim prije pet godina do kraja ozbiljno, pažljivo sagledavali sve aspekte te izborne utakmice trudeći se uvijek da damo kandidata koji će imati najviše šansi da pobijedi na tim izborima", navodi Đukanović.

Komentarišući ostale kandidature, kazao je da se možemo ljutiti na MUP ili DIK, ali da to nema nikakvog smisla, te da moramo na svakom konkretnom pitanju pokazivati svoju iskrenu namjeru da uspostavljamo pouzdaniju vladavinu prava u Crnoj Gori.

"To znači da bespogovorno poštujemo Ustav, bespogovorno poštujemo zakone koji su na snazi a ne da ih poštujemo do trenutka dok ne diraju naše interese, a kad dirnu naše interese onda se trudimo da pronađemo razloge i da opravdamo izuzetak. To nije dobar prilog unapređenju vladavine prava, to nije dobar prilog demokratskom razvoju naše zemlje", izjavio je Đukanović.

Naglašava i da što se njega tiče, i kao predsjednik države i kao predsjednik vladajuće partije nikada neće poseći za takvim rezonovanjem.

"Vidjeli ste to uostalom i u nekoliko slučajeva koji su se događali tokom prethodnih mjeseci kada smo imali, rekao bih, sistematske atake i na pravni sistem Crne Gore, na ustav Crne Gore, sistematske atake ne ono što je dostignuti nivo harmonizacije crnogorskog pravnog sistema sa evropskim akijem", kazao je Đukanović.

Smatra da moramo poštovati zakone koje smo donijeli, ustavne nadležnosti državnih organa da odlučuju o pitanjima za koja su ovlašćena.

"Danas licitirati sa tim ima li nadležnosti DIK u izbornom postupku? A o čemu drugom ona može imati nadležnost nego o izbornom postupku. Ona je ta koja sudi da li će kandidatura svakog od kandidata biti usklađena sa pravnim sistemom Crne Gore. Ako nijesu, moramo da pogledamo šta smo pogriješili kao potencijalni kandidati, a ne da se odmah obrušavamo na državu, da zaboravljamo na svoje zalaganje za vladavinu prava i da se priklanjamo onom rezonovanju vladavina prava, da, dotle dok ne dira u moj interes", rekao je on.

Poručuje da misli da to nije dobar prilog odgovornoj politici Crne Gore i da vjeruje da na taj način svako od nas svojim postupcima sebe najbolje legitimiše pred crnogorskom javnošću.

"Ko ne vidi da je ZB teritorija na kojoj se razvija master plan ruske agresije, nije u stanju da geopolitički razmišlja"

Đukanović je kazao i da smatra da ko danas ne vidi da je Zapadni Balkan teritorija na kojoj se razvija master plan ruske agresije na evropsko jedinstvo i na evropski sistem vrijednosti, "taj nije u stanju da geopolitički razmišlja".

On je ukazao na značaj Minhenske bezbjednosne konferencije, te da okolnost da je to tradicija koja traje već duže od pola vijeka govori da je s razlogom postala platforma broj jedan na kojoj se razgovara o najvažnijim političkim i bezbjednosnim pitanjima Evrope i svijeta.

Zato je, kaže, zadovoljan da Crna Gora u kontinuitetu ima svoje mjesto na toj konferenciji.

"Tako je bilo nakon obnove nezavisnosti kada smo ovdje željeli da učinimo Crnu Goru kao novu nezavisnu državu vidljivom, tako je bilo kada smo promovisali svoju ambiciju da budemo dio NATO-a, tako je danas kada se Evropa opet suočava sa ratom na svojoj teritoriji, sa nesumnjivim refleksijama na kvalitet stabilnosti na ZB, zato smo tu i s obzirom da je logično osnovna tema bila agresija Rusije na Ukrajini onda je opet, rekao bih, potpuno logično da kao predsjednik jedne zapadno-balkanske države ukažem na, ne bih rekao potencijalne, nego na izvjesne, gotove, vidljive refleksije i posledice agresije na Ukrajinu na zemlje ZB", navodi Đukanović.

Smatra i da Rusija danas želi da zadrži određene konflikte u našem regionu kao zamrznute konflikte da bi na taj način pojačala potrebu svog prisustva, "ali nažalost sa platforme koja je potpuno suprotstavljena evropskom sistemu vrijednosti".

Da je tako, dodaje Đukanović, Crna Gora može da svjedoči jer "ima iskustvo iz 2016. godine iz istog ovog filma".

Prema njegovom mišljenju, Rusija nastavlja sa svojom agresijom na evropski sistem vrijednosti, pokušava da odvrati sve zapadno-balkanske države od daljeg napretka na evropskom i euroatlanskom putu.

"To je zato velika opasnost i zbog toga postoje i već gotove, izvjesne posledice u našem regionu. To je nešto na šta treba stalno opominjati donosioce ključnih odluka na euroatlanskom prostoru", naglašava on.

Kazao je i da mu se čini da je EU danas kvalitetno ujedinjena u suprotstavljanju ruskoj agresiji kada je u pitanju Evropa.

"Ali ne bih rekao da do kraja razumije da određena ponašanja u regionu ZB su zapravo kopija ruskog ponašanja u njihovom region i zbog toga se u odnosu na takva ponašanja ne pozicionira na odgovarajući način koji će biti pravi doprinos punoj stabilnosti, nastavku reformi i daljoj evropeizaciji ZB. To su bile moje poruke u razgovoru sa svim sagovornicima, bilo da je riječ o bilateralnim sastancima, bilo da je riječ o okruglim stolovima i panelima koji su su se doticali pitanja ZB", kaže Đukanović.

On je na konferenciji, navodi, imao sastanke sa predsjednicama Slovenije i Moldavije, sa predsjednicima vlade Estonije i Hrvatske, sa specijalnim izaslanicima za ZB, specijalnim izaslanikom Velike Britanije i EU, sa američkom senatorkom Šahin, sa predsjedavajućim izvršnim direktorom Američke nacionalne zadužbine za demokratiju Dejmonom Vilsonom, "i mnoštvo drugih susreta na margini razgovora koji su ovdje vođeni".

Smatra da je to vrijeme dobro iskorišćeno i da je Crne Gora i ovogodišnju konferenciju iskoristila da se na odgovarajući način pozicionira na političkoj i bezbjednosnoj mapi Evrope.

O izjavi predsjednice Moldavije: Crna Gora ne može biti dio destruktivnih planova suverenim evropskim državama

Komentarišući izjavu predsjednice Moldavije Maje Sandu da su određeni crnogorski državljani učestvovali u državnom udaru u toj zemlji uz pomoć Rusije, Đukanović je kazao da "Crna Gora ne može biti dio takvih destruktivnih i destabilizujućih planova namijenjenih nezavisnim, suverenim evropskim državama".

"Oni koji jako dobro znaju kroz kakvo iskustvo je prošla Crna Gora 2016. godine znaju da Crna Gora ne može biti dio takvih destruktivnih i destabilizujućih planova namijenjenih nezavisnim, suverenim evropskim državama"

Dodao je da je Sandu ponovila ono što smo već čuli, da je riječ o obavještajnim podacima koji potiču iz Ukrajine, te da nema nikakvih ni naznaka da država Crna Gora i državni organi, institucije na bilo koji način u tome učestvuju.

"Dakle, riječ može biti jedino o tome da neki neodgovorni pojedinci pristaju možda da budu zloupotrijebljeni, da budu dio nekih paravojnih, parapolicijskih, terorističkih ili bilo kakvih organizacija koje bi se stavile u službu ruskih interesa za destabilizaciju susjednih država", smatra Đukanović.

Rekao i da ne vjeruje da nas to može posebno iznenaditi.

"Mi znamo da jedan dio građana Crne Gore, baš kao i jedan dio građana drugih država regiona, nažalost, dnevno demonstrira da podržava rusku agresiju, tako da neće nas iznenaditi ako se neki takav pojedinac nađe u destrukciji i van Crne Gore i van našeg regiona", poručio je Đukanović.

On i Sandu su se saglasili da je potrebno da blagovremeno razmjenjuju informacije "upravo tom linijom kojom ih dobijamo".

"Dakle, bilo bi još korisnije da su obavještajne službe brzo razmijenile podatke da bismo onda mogli da povedemo akciju na identifikaciji eventualnih tih ljudi, i da mi obavimo svoj dio posla, naš dio posla je da spriječimo naše ljude da učestvuju u bilo kakvoj destrukciji, bilo kakvim terorističkim napadima ili bilo kakvim pokušajima državnih udara sa kojima, nažalost, Crna Gora ima neposredno iskustvo", kazao je Đukanović.