Skupština, nakon donošenja ukaza predsjednika države o raspuštanju, nema punu nadležnost i do izbora novog saziva može obavljati samo tekuće i neodložne poslove.
To je za potrebe Akcije za ljudska prava (HRA) zaključila i obrazložila Violeta Beširević, dekanica i redovna profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta Union u Beogradu, pridružena naučna saradnica Centralnoevropskog univerziteta u Budimpešti/Beču i Centra za pravo i pluralizam Univerziteta Milano-Bicocca.
"To bi značilo da bi, u trenutnim okolnostima, raspuštena Skupština mogla da obavi drugi krug glasanja o kandidatu za sudiju Ustavnog suda da se spriječi potencijalna blokada Ustavnog suda koji zbog parnog broja sudija nije djelotvoran za donošenje odluka - ako ima uslova da se on izabere; razmatra predlog za ukidanje imuniteta poslanika za potrebe vođenja krivičnog postupka i glasa o izmjenama Zakona o privremenom izdržavanju djece sa ciljem da se omogući nastavak isplata iz Alimentacionog fonda i ne dovede u pitanje egzistencija brojnih porodica", navodi se u saopštenju.
Ono što se zasigurno ne može smatrati prioritetom, ističe se, jesu izmjene Zakona o parničnom postupku koje se odnose postupak po tužbama za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, usvojene na jučerašnjoj telefonskoj sjednici Vlade, kao i izmjene Zakona o oduzimanju imovinske koristi, "ponovo sprovedene bez adekvatne javne rasprave, uprkos kritikama Evropske komisije".
Iz HRA podsjećaju da su od dana donošenja ukaza o raspuštanju, odnosno od 16. marta, poslanici usvojili četiri zakona. "Među njima su i izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, koje ne spadaju u 'tekuće i neodložne poslove', jer su se odnosile na proglašenje rezultata lokalnih izbora koje je inače omogućeno deblokadom Ustavnog suda", napominju.
Pored toga, na dnevnom redu sjednice Skupštine, zakazane za danas, nalazi se osam zakona, predlog za ukidanje imuniteta za pet poslanika i drugi krug glasanja o četvrtom kandidatu za sudiju Ustavnog suda. Poslanici su zahtijevali i za dopune dnevnog reda, tako da se razmatra još 12 zakona, među kojima su i izmjene Zakona o privremenom izdržavanju djece, inicirane nakon obustave isplata iz Alimentacionog fonda, kao i izmjene Zakona o parničnom postupku i Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.
"Ustav Crne Gore ne propisuje da će Skupština nastaviti sa radom nakon raspuštanja, za razliku od Vlade, koja kad joj prestane mandat, nastavlja rad do izbora nove Vlade. S druge strane, Zakonom o izboru odbornika i poslanika je, u čl. 14 st. 3 propisano da mandat poslanika prestaje danom potvrđivanja mandata poslanika novog saziva", dodaje se u saopštenju
Profesorica Beširević navodi da je uobičajena situacija da se prestanak mandata poslanika vezuje za verifikaciju mandata novih poslanika da bi se izbjeglo da Skupština bude nelegitimni organ, "što bi dovelo do bezvlašća".
"Međutim, to ne znači da to daje osnov za normalni nastavak rada Skupštine i zbog toga se obično i propisuje da se raspuštena Skupština bavi samo tekućim i neodložnim poslovima, a da se samo u slučajevima ratnog ili vanrednog stanja uspostavlja njena puna nadležnost. Takvo rješenje postoji npr. u Ustavu Republike Srbije, gdje je u čl. 109 st. 1, propisano da Narodna Skupština koja je raspuštena vrši samo tekuće ili neodložne poslove, određene zakonom, a u slučaju proglašenja ratnog ili vanrednog stanja ponovo se uspostavlja njena puna nadležnost, koja traje do okončanja takvog stanja. S druge strane, iako Ustav Republike Hrvatske, poput našeg, ne propisuje eksplicitno šta se dešava sa raspuštenim parlamentom, nakon raspuštanja Sabora do kojeg je u Hrvatskoj došlo 18. maja 2020. godine, poslanici odnosno zastupnici su obustavili svoj rad. Raspuštanje je izazvalo i proteste građana jer je uslijedilo prije usvajanja određenih važnih zakona, poput Zakona o obnovi Zagreba nakon zemljotresa", dodaje se u saopštenju.
Iz HRA podsjećaju da je predsjednik Milo Đukanović 16. marta donio ukaz o raspuštanju Skupštine koji je stupio na snagu danom donošenja. Devet dana kasnije, taj ukaz je objavljen u Službenom listu, a njegovu ustavnost je osporio 41 poslanik podnošenjem predloga za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu, koji je odlučio da taj predmet, zajedno sa ispitivanjem ustavnosti izmjena Zakona o predsjedniku, prioritetno razmotri.
"Dok se to ne dogodi, nije primjereno zanemariti činjenicu da je Skupština raspuštena", zaključuje se u saopštenju.
Bonus video:
