Crna Gora još nije pomirena država. Ona je konačno, poslije 30 godina, na putu pomirenja, ali je taj posao još daleko od završenog, rekao je lider Demokratske Crne Gore i nosilac izborne liste “Aleksa i Dritan - HRABRO se broji” Aleksa Bečić.
Bečić navodi da je Crna Gora izrazito pluralna po nacionalnoj, vjerskoj i jezičkoj pripadnosti građana, a da su te pripadnosti, koje su nerazumljive mnogima, čvrsto isprepletane na vrlo originalan način.
"U Crnoj Gori imamo znatan broj građana čija se nacionalna, vjerska i jezička pripadnost ne može pretpostaviti po nekakvom klišeu. To je naša crnogorska specifičnost, uslovljena istorijskim razvojem naše inkluzivne državnosti, koje se ne trebamo odricati i koja ne krši ničija prava", kazao je Bečić.
Takva situacija, smatra on, nije sprječavala višedecenijsku vlast da tim razlikama manipuliše, dijeleći građane ne samo na politički podobne i nepodobne, već i na one prihvatljivog i neprihvatljivog identiteta.
"Neke od njih je ta vlast čak stavljala pred iskušenja izbora između različitih segmenata njihovog sopstvenog identiteta. Tjerati nekoga da bira između svoje države, nacije, vjere i jezika je daleko ispod standarda koji se očekuju u Evropi 21. vijeka. To je pogotovo neprihvatljivo ako se čini zarad očuvanja apsolutne jednopartijske i lične vlasti, uz dovođenje u pitanje elementarnog građanskog sklada i suživota, koji je preduslov svakog prosperiteta, a posebno približavanja Evropskoj uniji", piše u saopštenju.
Bečić ocjenjuje da je veći dio građana je u ljudima drugačije vjere i nacije prepoznao prije svega svoje susjede, kolege i prijatelje, a i svoje saradnike na istom poslu oslobađanja Crne Gore, te da se tako došlo do preduslova za pomirenje, ali ne i do samog pomirenja.
Objašnjava da pravi mir nije samo odsustvo rata i manje dramatičnih sukoba, već da on podrazumijeva stabilno osjećanje svakog građanina da njegova pripadnost bilo kojoj nacionalnoj, vjerskoj i jezičkoj grupi ne utiče ni na koji način na njegov društveni, ekonomski, politički, socijalni ili bilo koji drugi status.
"Mir podrazumijevaju ne samo potpuno jednaka prava svih nacionalnih i vjerskih zajednica na očuvanje i unaprjeđivanje svojih tradicija, kultura i identiteta, nego i aktivna pomoć države svima njima u tome, bez ikakve diskriminacije ili povlašćenosti. Sve te zajednice moraju biti potpuno ravnopravne i u mogućnostima saradnje sa svojim pripadnicima i institucijama sa teritorije drugih država. Mir je i kad su svim građanima kao pojedincima bez razlike zagarantovana sva prava na izjašnjavanje, bilo vjersko, nacionalno ili političko. Sve to mora biti u skladu sa zakonom, a zakoni moraju zadovoljiti vrhunske evropske standarde inkluzivnosti. Učimo od Evrope zaštitu i poštovanje različitosti, a obogatimo je našim različitostima, zaštićenim i pomirenim na evropski način", rekao je Bečić.
Poručuje da će Crna Gora, tek kada budemo svjesni da pripada svima podjednako, pored formalno priznatog imati i svoj puni, suštinski suverenitet koji niko neće moći da ugrozi ni spolja ni iznutra.
"Tek će tada Crna Gora moći da zaista krene ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. Budimo hrabri i učinimo taj presudni korak. Ovjekovječimo jednom za svagda našu Crnu Goru kao zemlju svih njenih građana, ravnopravnih sa svim njihovim tradicijama i pripadnostima. Uvjereni da smo za to sposobni kao što smo bili sposobni da konačno okrenemo leđa onima koji su nam dijelili kuću", zaključio je Bečić.
Bonus video:
