Ilić: Sportsko-rekreativni ribolov velika šansa za crnogorski turizam

"Ako se ima u vidu da prosječni ribolovac iz Evropske unije kao turista dnevno potroši oko 250 eura, što uključuje smještaj, hranu, razonodu i kupovinu opreme, onda je jasno koliko ova grana turizma može biti isplativa"

1593 pregleda 22 reakcija 2 komentar(a)
Ilić, Foto: Pokret Preokret
Ilić, Foto: Pokret Preokret

Prema procjenama Evropskog ribolovnog saveza, u Evropi ima preko 25 miliona ribolovaca. Zbog svojih prirodnih bogatstava treba da iskoristimo taj potencijal i privučemo ribolovne rekreativce u Crnu Goru. Od sportsko-rekreativnog turizma poseban benefit bi imao lokalni turizam, poručio je Miodrag Ilić, kandidata za poslanika liste "Preokret za sigurnu Crnu Goru" na parlamentarni izborima 11. juna.

Dodao je da vode čine Crnu Goru veoma privlačnom destinacijom za sportsko-rekreativni ribolov.

"Blizina ribolovnih voda aerodromima, netaknuta priroda i prisustvo autohtonih ribljih vrsta samo su neke od prednosti koje Crna Gora nudi. Preduslov za ovo su čiste rijeke i oporavak ribljeg fonda", navodi Ilić u saopštenju Pokreta Preokret.

Navodi da ako se ima u vidu da prosječni ribolovac iz Evropske unije kao turista dnevno potroši oko 250 eura, što uključuje smještaj, hranu, razonodu i kupovinu opreme, onda je jasno koliko ova grana turizma može biti isplativa.

"Ribolovni turizam nudi priliku za zaradu ne samo subjektima koji upravljaju vodama, već i turističkim vodičima, ugostiteljima, taksistima i pružaocima usluga iznajmljivanja vozila, odnosno čitavom lancu u nizu. Na primjer, prema podacima turističkih agencija, sedmodnevna ribolovna tura u prosjeku košta oko 1.500 eura po osobi. Tura uključuje šest dana pecanja, sedam noćenja u kampu, vodiča za ribolov, prevoz od i do ribolovnog mjesta i dozvole za ribolov", smatra on.

Za razvoj ribolovnog turizma, kako navodi, potrebno je dobro upravljanje i podrška države, posebno u pogledu sprečavanja krivolova i devastacije korita rijeka.

"Za oporavak i održivo korišćenja ribljeg fonda i ribolovnih potencijala ključno je formirati Zavod za ribarstvo, koji bi funkcionisao pod nadzorom Ministarstva poljoprivrede i bio zadužen za obavljanje poslova iz oblasti slatkovodnog ribarstva. Između ostalog, taj organ bi bio odgovoran za prikupljanje podataka, praćenje stanja voda i ribe, izdavanje ribolovnih dozvola kroz digitalizovani centralni registar, kao i nadzor nad radom ribolovnih društava. Takođe, taj organ bi funkcionisao i kao naučno-istraživački centar, koji bi imao dva mrijestilišta, jedan za crnomoski i jedan za jadranski sliv. Vrlo bitna karika u svemu ovome je Ministarstvo unutrašnjih poslova, koje bi oformilo posebnu jedinicu za ekološki kriminal koja bi se bavila i pitanjem krivolova", istakao je.

Osim krivolova, kako je rekao, potrebno je zaštititi vode i od zagađenja, posebno od otpadnih voda, odlaganja otpada, eksploatacije šljunka, nelegalne sječe šuma i gradnje malih hidroelektrana.

"Ribolovni turizam nije masovnog tipa, pa ne može doći do velikog pritiska na infrastrukturu i na prirodu. Ribolovna sezona može trajati do 9 mjeseci, a ulaganja su minimalna u odnosu na neke druge, mnogo rizičnije grane turizma kao što je skijanje. Ribolovci su po pravilu bolje platežne moći od ostalih turista, a Crna Gora ima potencijal da odgovori na njihove potrebe. Zato su nam potrebne sigurne vode i siguran prostor", zaključio je.

Bonus video: