Od ponude Pokreta Evropa sad (PES) zavisiće da li će Demokratska Crna Gora samostalno pregovarati o ulasku u postizbornu koaliciju, ocijenila je bivša potpredsjednica Vlade i ministarka evropskih poslova Jovana Marović, dodajući da jaku pregovaračku poziciju imaju manjinske partije.
Marović, koja je članica BiEPAG-a, kazala je da je činjenica da će svako sa svakim pregovarati i da će svi pokušati da dođu do potrebne većine za formiranje Vlade.
"Očekuje se da će to biti izuzetno dugi i iscrpni pregovori i nijesam sasvim sigurna da će oni biti uspješni do kraja", rekla je Marović u intervjuu agenciji MINA.
Ona je kazala da postoji više mogućih scenarija.
"Prvi mogući scenario je PES samo sa Demokratama, ili sa kompletnom koalicijom "Hrabro se broji" i manjinama“, navela je Marović.
Ona je rekla da je drugi scenario da PES formira Vladu sa koalicijom Za budućnost Crne Gore (ZBCG), koju čine Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Radnička partija i, potencijalno, Demokratama.
"To je potencirao bivši premijer (Zdravko) Krivokapić, ali takva koalcija najvjerovatnije isključuje manjine", dodala je Marović.
Prema njenim riječima, treći scenario je da Demokratska partija socijalista (DPS) u nekom kapacitetu, ili kao podrška manjinskoj Vladi ili samim učešćem u vlasti, omogući većinu potrebnu za formiranje Vlade.
"Već je na prvi pogled jasno da su sve tri izuzetno komplikovane kombinacije i da će teško doći do realizacije bilo koje od njih", smatra Marović.
Upitana da li to znači da građani Crne Gore u nekom relativno kraćem roku mogu očekivati ponovni izlazak na izbore, ona je kazala da je to ne bi iznenadilo.
Marović je ocijenila da procentom glasova koje je osvojila koalicija „Hrabro se broji“ može biti zadovoljan Građanski pokret (GP) URA, koji je zadržao isti broj poslaničkih mandata, dok su Demokrate smanjile broj mandata.
Upitana da li vjeruje da će Demokratska Crna Gora samostalno pregovarati sa PES-om o formiranju Vlade, ona je rekla da će Demokrate možda u toj postizbornoj kombinatorici pokušati da nadoknade lošiji rezultat na izborima, u zavisnosti od ponude PES-a, jer njih nijesu isključili iz postizborne kombinatorike.
"Ja ne bih za sada isključila ni URA-u, to sve zavisi od toga kako će teći tok pregovora i da li će moći da se dogovore o određenim resorima, to će biti od presudnog značaja", navela je Marović.
Ona je dodala da se još jednom pokazalo da političari odmah nakon izbora daju ishitrene izjave, što bi u normalnim okolnostima imalo težinu i odgovornost za izrečeno, ali kod nas se nerijetko dešava da ih izrečeno ne obavezuje kasnije tokom pregovora o izvršnoj vlasti, odnosno o formiranju Vlade.
"Samostalno učešće Demokrata u vlasti, kažem, zavisi od ponude PES-a", kazala je Marović.
Ona je ocijenila da su manjinske partije sada važan, ako ne i odlučujući faktor, jer njih svi žele u Vladi.
"Svi žele da manjinske partije budu dio te široke koalicije koja će biti na vlasti, jer to je na neki način i uslov međunarodne zajednice, kao i način da pokažete da zaista vodite otvorenu politiku", dodala je Marović.
Manjinske partije, kako je navela, će imati jaku progovaračku poziciju.
Marović je istakla da je to jako raduje.
"Što se tiče ZBCG, ja sam već više puta isticala da ta koalicija ima određene prioritete i politiku koji se ne poklapaju sa evropskom agendom, tako da bi zaista bilo problematično da oni budu dio vlasti", smatra Marović.
Prema njenim riječima, takva koalicija na vlasti bi bila oštro kritikovana od međunarodnih partnera Crne Gore.
Na pitanje da li vjeruje da unutar PES-a postoji neka struja koja bi željela da vidi koaliciju ZBCG u vlasti, Marović je odgovorila da se na sami dan izbora vidjelo da u PES-u postoje različita mišljenja o brojnim pitanjima.
Kako je navela, ko u tom odnosu snaga ima većinu i koje je mišljenje dominantno, to vjerovatno zavisi od pitanja do pitanja, odnosno od teme do teme.
Marović je kazala da pretpostavlja da oko određenih pitanja postoji i određena saglasnost sa partijama koje čine koaliciju ZBCG.
"Ali bez obzira na to što nas partije koje čine koaliciju ZBCG uvjeravaju da mogu da stave po strani problematične stavove, bez obzira na to što njihovo potencijalno učešće u samoj Vladi ne znači da će oni imati većinu i da će njihovo mišljenje preovladavati, problematična je retorika", rekla je Marović.
Ona je navela da su problematični stavovi koji će oni sigurno iznositi u javnosti, dodajući da je to nešto što ne može biti kontrolisano od strane koalicionih partnera.
Prema riječima Marović, Vlada bi se na dnevnom nivou suočavala sa takvim problemima.
Ona je kazala da bi za PES bilo mnogo bolje da imaju jedinstvenu poziciju, ili da makar šumove u komunikaciji ne iznose u javnost i da oni nijesu toliko očigledni.
"PES bi na taj način mogao da homogenizuje biračko tijelo, i to bi bilo dobro za samu partiju", dodala je Marović.
Upitana da li je očekivala bolji rezultat PES-a na izborima, ona je kazala da se očekivalo da će ta stranka osvojiti više od 26 odsto.
Marović je navela da je taj procenat možda jednim dijelom uslovljen time što je određeni broj njihovih birača i simpatizera u posljednjem trenutku odlučio da ne izađe na izbora, a drugim dijelom zato što su druge partije u fotofinišu uspjele da pridobiju njihove glasače.
Ona je dodala da za nju to jeste malo iznenađenje i da je očekivala da će PES osvojiti veći procenat glasova, u odnosu na to kakvi su bili raniji pokazatelji i kakvo je uostalom bilo raspoloženje građanki i građana na predsjedničkim izborima.
"Ali to jednim dijelom i pokazuje da na predsjedničkim izborima građanke i građani nijesu glasali samo za PES, nego su glasali protiv kandidata DPS-a", rekla je Marović.
Na pitanje koliko su dešavanja u posljednjoj sedmici prije izbora i afera u vezi sa južnokorejskim državljaninom Do Kvonom, uticali na slabiji rezultat PES-a, ona je odgovorila da ta afera vjerovatno jeste uticala.
Marović je kazala da je tu bilo dosta tenzija, zaoštrene retorike između PES-a i GP URA, odnosno izvršne vlasti koja je slučaj potencirala.
"Tako da jeste jednim dijelom. Ne znam koliko su (građani) uspjeli da razumiju šta je u središtu afere i ko je tu za šta kriv, ko se s kim sastajao i kakvi su bili rezultati tih sastanaka, ali vjerovatno im je bilo previše afera vezanih za PES u poslednje vrijeme", navela je Marović.
Upitana očekuje li da će se možda afera nastaviti u nekom obliku i nakon izbora, ona je kazala da, nažalost, u našim uslovima to zavisi od toga ko će biti u izvršnoj vlasti.
Upitana da prokomentraiše rezultat DPS-a na vanrednim parlamentarnim izborima, ona je kazala da je on, bez obzira na visoku ili nisku izlaznost, očekivan.
"To su bili rezultati i predviđanja svih istraživanja javnog mnjenja i analitičara, i to je nešto što je za njih i pozitivno i negativno", rekla je Marović.
Prema njenim riječima, nastavljen je pad podrške DPS-u u odnosu na sve ranije rezultate i dominaciju koja je bila prisutna u posljednjih 30 godina.
"Mala razlika između DPS-a i PES-a može se tumačiti kao uspjeh, ali generalno posmatrano, DPS ne može biti zadovoljan nastavkom pada podrške", navela je Marović.
Kako je kazala, dalja podrška birača DPS-u zavisi od toga da li će ta stranka na bilo koji način učestvovati u vlasti, odnosno da li će na bilo koji način uticati na javne politike i na kreiranje politike u Crnoj Gori.
„Vjerovatno će zadržati određeni dio lojalnih birača, ali sve ostalo zavisi od toga koliko će biti blizu vlasti“, dodala je Marović.
Ona je, odgovarajući na pitanje šta bi DPS trebalo da uradi da poveća koalicioni potencijal, kazala da se promjene u toj partiji dešavaju tiho i da nijesu toliko očigledne.
Prema riječima Marović, osim podmlađivanja poslaničke liste i promjene u retorici, druge promjene nijesu toliko očigledne i vidljive.
"Jedna i prva najvažnija dilema je koju ulogu dosadašnji predsjednik DPS-a ima u kreiranju politike te partije i koliko uopšte sadašnje rukovodstvo, odnosno nosilac liste Danijel Živković, uopšte može da utiče na kreiranje politike DPS-a", navela je Marović.
To je, smatra ona, prva ograničavajuća okolnost.
Kako je kazala Marović, druga je ta što političke partije smatraju da im podrška birača zavisi od toga da li će ići u postizbornu, odnosno u bilo kakvu koaliciju sa DPS-om.
"I onda je to na neki način kao neka vrsta zakletve – "Mi nećemo sigurno ići sa DPS-om poslije izbora", navela je Marović.
Prema njenim riječima, da bismo uopšte pričali o demokratskim promjenama i u samom DPS-u i na političkoj sceni, trebalo bi same političke partije da definišu koji su to uslovi da bi se uopšte u perspektivi moglo sarađivati sa DPS-om.
Ona je naglasila da je važno šta će se dešavati sa brojnim aferama.
"A da bismo uopšte pričali o procesuiranju određenih afera, moramo da imamo nezavisno pravosuđe. To je uslov svih uslova, koji se ne postiže, nažalost, većinom potencijalnih koalicija nakon ovih izbora, jer nam je potrebna dvotrećinska većina"“, navela je Marović.
Kako je kazala, "potrebno nam je da kada dođemo do te dvotrećinske većine, da to ne liči na pijacu".
Upitana šta je uzrok male izlaznosti, ona je rekla da jedan od razloga može biti često održavanje izbora i da je došlo do određenog zasićenja.
"Drugi razlog je taj da je možda taj entuzijazam splasnuo, da građanke i građani sad vide da nije baš neka politička ponuda, da su političke partije uglavnom fokusirane na svoje interese i da oni ne žele u tome da učestvuju", kazala je Marović.
Treći razlog, kako je ocijenila, može biti taj da građanima nije odgovarala politička ponuda.
"Mi smo do sada imali primarno u fokusu izbornih kampanja identitetska pitanja, imali smo izuzetan nacionalistički naboj, i možda ih sada ove ekonomske teme, nažalost, ne interesuju", navela je Marović.
Ona smatra da je kampanja bila prepuna populističkih izjava i obećanja.
"To su sve bila neka nerealna obećanja, nerealne procjene, i mislim da građanke i građani zaista jednim dijelom nijesu povjerovali u sve to", kazala je Marović.
S druge strane, kako je navela, bez obzira na to što su u fokusu bile ekonomske i socijalne teme, političke partije nijesu imale razvijene programe.
"Imali smo šta žele da postignu, ali nijesmo na koji način je to moguće postići. Nijesmo imali realne ciljeve, realne prioritete, aktivnosti koje bi vodile ka tim ciljevima u jednom realnom vremenskom okviru", dodala je Marović.
Upitana da prokomentariše izjavu presjednika Crne Gore Jakova Milatovića da 60 odsto građana podržava Otvoreni Balkan, ona je kazala da je njoj jedino poznat podatak koji je objavio Centar za građansko obrazovanje - da 52 odsto građana uopšte nema dovoljno informacija da bi zauzeli bilo kakav stav o toj inicijativi.
„Tokom raznih reakcija na intervju gospodina Milatovića pojavio se jedan slajd za koji ne znam izvor, da tačno tako negdje, oko 50, 60 odsto crnogorskih građana podržava Otvoreni Balkan“, navela je Marović.
Ona je rekla da je na istom tom slajdu postojao podatak da 42 odsto građana Kosova podržava Otvoreni Balkan što je, kako je kazala, za nju nevjerovatan i upitan podatak.
"S druge strane, Milatović je uzeo taj procent vjerovatno računajući da je on osvojio toliko glasova u drugom krugu predsjedničkih izbora. Ne možete a priori računati da ako ste dobili određeni procenat glasova na izborima da to znači da je to za sva pitanja koja vi podržavate", navela je Marović.
Prema njenim riječima, to bi možda moglo da se tumači ako je u pitanju izvršna vlast, ali predsjednik uopšte nema u nadležnosti da odlučuje o tome da li će država pristupiti Otvorenom Balkanu ili ne.
"Bez obzira na tu potencijalnu podršku građana, svi argumenti, uključujući analizu Ministarstva evropskih poslova, brojnih nevladinih organizacija, sve informacije koje za sada imamo i nedostatak rezultata u samoj inicijativi, govore o tome da da ta tema ne treba sada da se nađe na dnevnom redu", smatra Marović.
Prioritet su, kako je poručila, proces evropske integracije i prelazna mjerila u poglavljima 23 i 24.
"Bez obzira na koaliciju koja će formirati vlast, mora se postignuti saglasnost, ako su sve političke partije za evropsku agendu, da određeni prioriteti budu realizovani u jednogodišnjem periodu", istakla je Marović.
Bonus video:
