Jedno od dominantnih pitanja na samitu u Viljnusu ticaće se načina na koji će NATO definisati buduće odnose sa Ukrajinom, kazala je izvršna direktorica Atlantskog saveza Azra Karastanović, navodeći da će postizanje konsenzusa i slanje jasne i pozitivne poruke Kijevu biti ključno.
Karastanović je kazala da se očekuje da će na samitu, koji će biti održan u utorak i srijedu, doći do inovativne jezičke formulacije, koja treba da pošalje snažnu poruku posvećenosti, a istovremeno odražava opreznije stavove među nekim saveznicima.
"Stoga će postizanje konsenzusa i slanje jasne i pozitivne poruke Kijevu biti ključno“, rekla je Karastanović u intervjuu agenciji MINA.
Svi saveznici, kako je navela, ostaju privrženi politici otvorenih vrata NATO-a i obećanju datom Ukrajini u Bukureštu 2008. godine da će ona biti članica Alijanse u neodređenom budućem datumu.
"Većina lidera će se u Viljnusu složiti da će Ukrajina morati da sačeka do prestanka rata kako bi postala članica NATO-a, ali različiti pogledi između određenih saveznika postoje oko koraka koje treba preduzeti u međuvremenu“, smatra Karastanović.
Prema njenim riječima, dok se određene članice zalažu za pristup da bi na samitu trebalo ponuditi Kijevu snažniju i određeniju mapu puta, Sjedinjene Američke Države i Njemačka su oprezne u pogledu bilo kakvog poteza koji bi Savez mogao približiti ratu s Rusijom.
Upitana može li se očekivati da saveznici na samitu pristanu na ubrzano pristupanje Ukrajine, Karastanović je kazala da je britanski predlog da se Kijevu omogući da preskoči program takozvanog akcionog plana za članstvo, koji postavlja političke, ekonomske i vojne ciljeve koje kandidati moraju ispuniti, naišao na odobrenje i podršku određenog broja saveznika.
"Takvim potezom, Alijansa bi mogla da odgovori na zahtjeve da se ide dalje od deklaracije sa samita u Bukureštu 2008. godine, u kojoj se navodi da će Ukrajina na kraju postati članica, a da Kijevu nije ponudila stvarni poziv ili vremensku odrednicu“, rekla je Karastanović.
S druge strane, kako je navela, saveznici će razgovarati i o tome koje bezbjednosne garancije Ukrajina treba da dobije nakon rata, iako će ta obećanja biti bilateralna i neće biti izdata od same Alijanse.
"Govorimo o paketu koji će uključivati višegodišnji program pomoći kako bi se osigurala interoperabilnost, unapređenje političke veze i reafirmaciju da će Ukrajina postati članica NATO-a, uz jedinstvo o tome kako Ukrajinu približiti njenom cilju“, dodala je Karastanović.
Predstojeći samit u Viljnusu, kako je navela, mnogi analitičari karakterišu kao jedan od najvažnijih koje je NATO ikad održao, a u fokusu će biti nekoliko ključnih tema.
Karastanović je rekla da će, osim pitanja budućeg članstva Ukrajine u Alijansi i bezbjednosnih garancija nakon rata, u fokusu biti tema koja se tiče odobravanja ažuriranih i detaljnijih planova odbrane, kako bi se poboljšala sposobnost i spremnost NATO-a da brani istočno krilo od potencijalne ruske agresije.
"Oživljavanje takozvanih regionalnih planova označava fundamentalni pomak. Uz planove, Alijansa takođe daje zemljama članicama smjernice o tome kako unaprijediti svoje snage i logistiku“, kazala je Karastanović. Ona je navela da će se na predstojećem samitu razgovarati i o vojnoj potrošnji.
Kako je rekla, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg želi da dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) postane minimalni nivo odbrambene potrošnje za zemlje saveznice, a ne gornja granica, kao što je to do sada bio slučaj.
"Ipak, shodno NATO procjenama, svega 11 od 31 zemlje članice će u ovoj godini ispunjavati cilj od dva odsto BDP-a“, navela je Karastanović.
Zbog toga se, kako je dodala, očekuje da će neki oklijevati da se javno obavežu na još ambicioznije ili obavezujuće ciljeve.
"Četvrto pitanje je nada i nastojanje da će Švedska postati 32. članica Alijanse u Viljnusu, ali Turska i dalje blokira njeno pristupanje“, navela je Karastanović.
Ona je kazala da će se, nakon sastanka visokih zvaničnika Turske, Švedske i Finske u četvrtak, Stoltenberg sjutra u Viljnusu sastati s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom i švedskim premijerom Ulfom Kristersonom, kao sljedeći korak u nastojanju da Turska povuče protivljenje na samitu.
Na pitanje da li se može dogoditi da Erdogan upravo na samitu povuče protivljenje kandidaturi Švedske, Karastanović je odgovorila da nada i dalje postoji i da „diplomatija radi u šestoj brzini“.
Karastanović je rekla da je trilateralni sastanak na nivou ministara Švedske, Finske i Turske, održan u Briselu u četvrtak, pokazao da Turska još nije spremna da povuče protivljenje.
"Ostaje da vidimo da li će eventualni progres u pregovorima tokom vikenda i predstojeći sastanak Stoltenberga sa Erdoganom i Kristersonom, koji će biti održan dan uoči samita, ipak uroditi plodom“, navela je Karastanović.
Prema njenim riječima, za Ankaru je primarna stvar u povlačenju protivljenja Švedskom članstvu - stroža primjena novog anti-terorističkog zakona.
"Prvo hapšenje i presuda protiv PKK finansijera u Švedskoj po ovom zakonu početkom jula, može donekle predstavljati novu fazu u procesu“, smatra Karastanović.
Osim Turske, kako je kazala, Mađarska takođe nije ratifikovala protokol o pristupanju Švedske, ali je očekivanje zvaničnika da će Mađarska pratiti odluku Turske.
"Vjerovatnije, ali ipak ohrabrujuće, bili bi pozitivni signali sa samita da je postignut stvarni napredak u eventualnom pristupanju Švedske, što bi simbolično bio snažan trenutak jedinstva NATO-a i najnoviji pokazatelj da ruska agresija na Ukrajinu osnažuje Alijansu“, rekla je Karastanović.
Upitana da li očekuje da u fokusu razgovora na samitu budu bezbjednost i stabilnost regiona, ona je ocijenila da u trenutnim uslovima i okolnostima pitanje Zapadnog Balkana ne bi trebalo da izlazi izvan okvira onoga što je već prepoznato u Strateškom konceptu usvojenom na samitu u Madridu prošle godine.
"Tada je Zapadni Balkan prepoznat kao jedan od strateški važih regiona za Alijansu, uz pojačane napore NATO da ojača sposobnosti zemalja u borbi protiv različitih prijetnji i izazova“, dodala je Karastanović.
Kako je navela, osim Rusije, kao najznačajnije i direktne prijetnje bezbjednosti saveznika i miru i stabilnosti u evroatlantskom području, na samitu će biti riječi i o drugim izazovim sa kojim se Alijansa suočava, poput terorizma, sajber bezbjednosti, izazova koji postavlja Kina, bezbjednosnih implikacija klimatskih promjena, ali i svemirske tehnologije.
"Pored pomenutog, svakako će biti važan sastanak sa zemljama Indo-pacifičkog regiona, Australija, Japan, Novi Zeland i Južna Koreja, čije će prisustvo na samitu drugu godinu zaredom poslati dodatni signal koliko je Alijansa usklađena, barem na političkom nivou, sa partnerima istomišljenjicima u regionu“, dodala je Karastanović.
Bonus video:
