Region još vjeruje da je njegova evropska integracija glavni fokus Brisela, a nedavno potpisana deklaracija u Atini poruka je da je politika proširenja i dalje živa.
To su ocijenili sagovornici “Vijesti” koji ističu da bi velika pobjeda za cijeli region bila da bilo koja država Zapadnog Balkana postane članica EU.
Lideri balkanskih zemalja i Evropske unije, kao i Ukrajine i Moldavije, potpisali su početkom sedmice zajedničku deklaraciju u kojoj se, između ostalog, ističe da region Zapadnog Balkana nije zaboravljen i treba da bude prihvaćen kao punopravni članovi evropske porodice. Zajedničku deklaraciju potpisali su u Atini predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, Srbije Aleksandar Vučić, Moldavije Maja Sandu, Ukrajine Volodimir Zelenski, premijer Grčke Kirijakos Micotakis, Rumunije Jon Marsel Čolaku, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski, Bugarske Nikolaj Denkov, Hrvatske Andrej Plenković i predsjednica Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u Atini je rekao da je Crna Gora spremna za ulazak u EU i da bi se njenim učlanjenjem poslala dobra poruka zemljama Zapadnog Balkana i Istočne Evrope da je proces proširenja živ.
Predstavnik Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala za Balkan, Aleksandar Srbinovski smatra da ako Crna Gora postigne svoj strateški cilj (da postane naredna članica EU) to će se doživjeti kao uspjeh svih na Balkanu.
“Međutim, iako sebe računam kao optimistu iskreno je jako teško da se u ovom trenu prognozira jedan takvi uspjeh dok traje rat u Ukrajini”, rekao je Srbinovski za “Vijesti”.
Viši istraživač beogradskog Centra za evropske politike (CEP) Strahinja Subotić kazao je da je razumljiva ambicija Crne Gore da govori o datumima koji su nadohvat ruke kada je u pitanju njeno buduće članstvo.
“Dugo se razgovaralo o 2025. godini u Podgorici, a vidimo da se to sada pomjera na 2027. i 2030. Međutim, to što Crna Gora ‘prednjači’ u odnosi na druge države regiona ne znači da će njen dalji put ka EU biti olak”, rekao je Subotić za “Vijesti”.
Crna Gora pregovara sa EU 11 godina i u tom periodu je otvorila sva pregovaračka poglavlja, kojih je 33, a privremeno zatvorila samo tri. To je, uz sve gore ocjene u izvještajima Evropske komisije (EK) o napretku, razlog što sa međunarodnih i domaćih adresa sve češće stižu ocjene da su integracije Crne Gore “zamrznute”.
Crna Gora je prihvatila da pregovara sa EU po novoj metodologiji, prema kojoj nijedno poglavlje ne može biti zatvoreno prije ključnih, a to su 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava.
Srbija pregovara devet godina, Sjeverna Makedonija i Albanija taj proces su počele u julu prošle godine, dok je Bosna i Hercegovina (BiH) u decembru dobila status kandidata. Aplikaciju za članstvo u decembru je podnijelo i Kosovo...
Ideja je da se “stavi nešto konkretno na sto”
Subotić ukazuje da usvajanje deklaracija i sličnih dokumenata uvijek nosi sa sobom određeni značaj, jer je to jedan od načina da se pošalje poruka da je politika proširenja i dalje živa.
“Iako ne treba uvijek preuveličavati njihov značaj, ono što je ovdje relevantno jeste to što je istaknuta nužnost da se politika proširenja ‘revitalizuje’. U tom pogledu, da li će ova deklaracija ostati samo parče papira ili nešto više od toga zavisi od odluka ključnih institucija EU do kraja ove godine”, kazao je.
Kako je dodao, s obzirom na to da predstoje evropski izbori naredne godine, ideja je da se “stavi nešto konkretno na sto” tokom narednih mjeseci i pokaže da je EU zaista spremna da ubrza pristupne procese država iz regiona - naravno, pod pretpostavkom i da države regiona ulože još veće napore da implementiraju ključne reforme.
Srbinovski vjeruje da je evropska integracija regiona glavni fokus Brisela, ali, kako upozorava, trenutno se EU, a i svijet suočava sa prioritetima kao što je rat u Ukrajini i orgomna opasnost za Uniju na nivou koji su od egzistencionog karaktera.
“No, lideri EU i pored svih poteškoća žele da Balkan postane dio evropske porodice”, kazao je.
Srbinovski smatra da inicijativa Otvoreni Balkan, koju su inicirali Sjeverna Makedonija, Albanija i Srbija, donosi slične dobiti kao EU i to je za sada odličan model da se države preurede da budu na nivou EU “prije nego što se završi golgota Balkana za članstvo u Uniju”.
Na pitanje da li bi eventualni ulazak Crne Gore u EU do 2027. bio znak od EU da proširenje nije “mrtvo” i da Zapadni Balkan nije zaboravljen i prepušten trećim stranama, odgovara da Balkan nije zaboravljen i bukvalno sve države regiona tačno znaju šta hoće i bore se za svoje mjesto u Uniji.
“Kako stvari sada stoje, prostor stranih sila da spriječe ovaj proces je jako realan, da li je to Kina ili Rusija je nebitno. Jer time gubi i EU, a istovremeno gubi i Balkan. Ipak vjerujem da zdravi razum i ispravne politike Brisela, ali i pametne i teške politike svih vlada regiona će na kraju trijumfovati i jednom zauvijek staviti EU znamenje pored naših nacionalnih znamenja”, ocijenio je Srbinovski.
Strahinja Subotić ističe da, kao što institucije EU neprestano ističu, pred Crnom Gorom je veliki posao, što se vidi i u činjenici da je samo tri poglavlja zatvorila.
Taj posao je, smatra on, samo još veći za druge države, pogotovo za one koje treba da razriješe i druga pitanja poput spoljnopolitičkog usaglašavanja.
“Iz perspektive civilnog društva 2030. godina se zagovara kao datum koji bi trebalo da bude okvirno vrijeme prema kojem države treba da usmjere implementaciju potrebnih reformi. Međutim, i taj datum je pokretan, te prije treba da se na datume gleda kao na pomoćno sredstvo za konkretizaciju reformi umjesto kao nužne garancije - jer iskustvo nas uči da za reforme u regionu često treba više vremena nego što bismo to željeli”, rekao je Subotić.
Crna Gora teško u EU do 2027.
Subotić kaže da mu je teško zamislivo članstvo Crne Gore u 2027. godini, jer bi to značilo da treba da zatvori sva poglavlja do 2025, s obzirom na to da je potrebno do dvije godine da ugovor pristupanju ratifikuje svaka država članica EU.
“Ako neko misli da Crna Gora može da zatvori sva poglavlja za tako kratak period, i to tokom perioda kontinuiranih političkih turbulencija u ovoj državi, onda je članstvo zamislivo. Poznavajući prilike i dosadašnji pristupni put Crne Gore, možemo reći da nema razloga za takav izuzetni optimizam”, rekao je.
Poručuje da bi Crnoj Gori, umjesto izuzetno glasnom fokusiranju na datumima bilo mudrije da se fokusira na reforme - a datum će onda sam doći, pogotovo imajući u vidu da se u EU zaista trenutno razgovara o inovatnim idejama za osnaživanje politike proširenja u kontekstu trenutnih geopolitičkih promjena.
Zapadni Balkan i dalje pripada EU
Sastanak u Atini organizovan je povodom 20. godišnjice usvajanja Solunske deklaracije, usvojenom na samitu Zapadnog Balkana i EU u Solunu 2003. godine, kojom je izražena podrška ulasku zemalja regiona u Uniju. Solunski samit je imao ključnu ulogu u otvaranju vrata za ulazak više zemalja regiona u EU. Od tada su u EU, od bivših jugoslovenskih država, ušle samo Slovenija (2004. godine) i Hrvatska (2013. godine)
Atinska deklaracija ima osam tačaka, a potpisalo je 11 učesnika uz prisustvo predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i predsjednika Evropskog savjeta Šarl Mišela.
Tekst Atinske deklaracije objavljen je na zvaničnom sajtu grčke vlade.
U prvih nekoliko tačaka izražena je podrška Ukrajini i poručeno da ne može biti nekažnjivosti za ratne i druge zločine, kao što su napadi na civile i uništavanje infrastrukture i da svi odgovorni moraju snositi odgovornost.
U tački 5 ističe se da je prije 20 godina, Solunski samit stavio do znanja da Zapadni Balkan pripada EU.
“Čvrsto vjerujemo da je danas ova izjava aktuelnija nego ikada. Eskalirajući agresorski rat protiv Ukrajine otkrio je hitnu potrebu za snažnom, otpornom i inkluzivnom EU kao kamenom temeljcem mira i prosperiteta među našim narodima u ovim izazovnim vremenima”, navedeno je.
U tački 6 naglašeno je da Zapadni Balkan, Ukrajina i Moldavija, geografski susjedne državama članicama EU, imaju zajedničko evropsko nasljeđe, istoriju i budućnost definisanu zajedničkim prilikama i izazovima.
“Kao strateško ulaganje u mir, bezbjednost i stabilnost u Evropi, važno je da ovi regioni budu prihvaćeni kao punopravni članovi evropske porodice”, piše u Deklaraciji.
U tački 7 podvlači se da je važno da se ispuni vizija Evropske unije koja je obogaćena Zapadnim Balkanom, Ukrajinom i Moldavijom.
“Naglasili smo potrebu za ponovnom energijom i fokusiranim procesom proširenja koji je opipljiv i kredibilan, bez prečica do postavljenih uslova. Izrazili smo našu posvećenost da podržimo Ukrajinu i Moldaviju da preduzmu naredne korake u procesu pristupanja EU čim završe neophodne reforme”, navodi se.
Bonus video:
