CDT: Povećati transparentnost prihoda i rashoda u kampanji

„Zakon ne definiše prijevremenu kampanju, što otežava kontrolu, jer parlamentarne partije koje dobijaju sredstva iz budžeta mogu voditi neprestanu kampanju“, rekli su iz CDT-a

3390 pregleda 0 komentar(a)
Foto: CDT
Foto: CDT

Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja potrebno je detaljno revidirati, kako bi bila unaprijeđena transparentnost prihoda i rashoda u kampanji, smatraju u Centru za demokratsku tranziciju (CDT).

Iz te nevladine organizacije (NVO), koja je pripremila 35 preporuka za izbornu reformu, kazali su da učesnici izbora nemaju jednak pristup sredstvima iz budžeta.

Tako je, kako su objasnili iz CDT-a, jer parlamentarne partije za finansiranje izborne kampanje sada mogu da koriste sredstva predviđena za redovan rad, što im daje ogromnu prednost u izbornoj trci.

"Zakon ne definiše prijevremenu kampanju, što otežava kontrolu, jer parlamentarne partije koje dobijaju sredstva iz budžeta mogu voditi neprestanu kampanju", rekli su iz CDT-a.

Oni su istakli da Zakon postavlja ograničenja visine donacija pravnih i fizičkih lica.

"Maksimalan iznos donacija povećan je novim zakonskim odredbama sa dvije na pet hiljada EUR za fizička lica, odnosno sa deset na 20 hiljada EUR za pravna lica", naveli su iz CDT-a.

Prema njihovim riječima, u praksi se ne može sa sigurnošću utvrditi koliko se ta ograničenja poštuju, zbog nemogućnosti Agencije za sprečavanje korupcije da u potpunosti provjeri vjerodostojnost informacija iz izvještaja političkih subjekata.

Iz CDT-a su podsjetili da je u izvještaju ODIHR-a sa parlamentarnih izbora 2020. izražena bojazan da su ukupni iznosi troškova predizborne kampanje previsoki jer omogućavaju prekomjernu potrošnju.

„Zakonom je propisano da se nenovčani prilozi obračunavaju prema tržišnojnvrijednosti i prijavljuju kao prihod. Međutim, vjerodostojnost izvještaja u ovom segmentu je krajnje upitna“, naglasili su iz CDT-a.

Iz te NVO su kazali da ni pitanje dugovanja političkih subjekata nije adekvatno riješeno.

Zbog toga, kako su dodali iz CDT-a, iz izbora u izbore postoje primjeri da se ogromni dugovi iz kampanja godinama vraćaju iz sredstava za redovan rad.

Iz CDT-a su kazali da je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) nakon predsjedničkih izbora ove godine utvrdila da su četiri predsjednička kandidata ostala dobavljačima dužna oko milion EUR na ime neplaćenih faktura za troškove svojih izbornih kampanja.

"Njihove ranije analize pokazale su su da pojedini politički subjekti nikada nijesu platili značajne troškove izborne kampanje 2020. godine, kao i da niko od nadležnih institucija nije vršio nadzor nad time", rekli su iz CDT-a.

Kako su naveli, na taj način dobavljači su postali donatori izbornih kampanja, a neplaćeni iznosi zapravo prikrivene donacije, znatno veće od pripisanog zakonskog limita.

"Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja je zbog ovoga potrebno detaljno revidirati, kako bi se unaprijedila transparentnost prihoda i rashoda u kampanji", istakli su iz CDT-a.

Oni su ocijenili da je potrebno precizno urediti zabranu prijevremene kampanje, regulisati pozajmice i nenovčane donacije, i te promjene reflektovati i u unaprijeđenom sistemu finansijskog izvještavanja partija.

Bonus video: