Hoće li Crna Gora dobiti minus u oktobarskom izvještaju o napretku ka EU: Političari ne pominju obaveze

"Da bismo imali neki uspjeh u decembru, uspjesi vlasti, društva i države treba da budu notirani u oktobarskom izvještaju o napretku, da bi države članice imale vremena da donesu odluku o novim koracima za Crnu Goru", kaže Bajramspahić

33845 pregleda 53 reakcija 35 komentar(a)
Lideri u regionu stagniraju (ilustracija), Foto: Shutterstock
Lideri u regionu stagniraju (ilustracija), Foto: Shutterstock

Izvještaj Crne Gore o napretku ka Evropskoj uniji (EU), koji treba da bude objavljen u drugoj polovini oktobra, može da bude suzdržan, jer se uspostavlja nova vlada kojoj će se dati šansa ako pokaže evropsku orijentaciju ili će se izvještavati o rezultatima u posljednjih godinu dana bez osvrtanja na novu vladu, što znači negativan izvještaj.

To je za “Vijesti” ocijenila građanska aktivistkinja i bivša članica radne grupe za poglavlje 23, Dina Bajramspahić, navodeći da su stvarna mišljenja i ocjene evropskih institucija i zemalja-članica o učincima u posljednjih godinu dana i duže, s pravom, izrazito negativni.

Posljednjih dana je ponovo otvoreno pitanje proširenja EU, nakon što je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel izjavio da Evropska unija mora da bude spremna na proširenje do 2030. godine i da to podrazumijeva zemlje Zapadnog Balkana.

“Vrijeme je da se bavimo proširenjem, treba da zemlje Zapadnog Balkana nazovemo budućim članicama”, istakao je Mišel na otvaranju Bledskog strateškog foruma u Sloveniji.

Komentarišući tu izjavu, evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji je kazao da je proširenje EU do 2030. izvodljivo, ali samo ako sve institucije EU, sve države članice i sve zemlje kandidati –”udvostruče svoje napore”.

Varhelji je za Euroaktiv najavio da će u oktobru, kada se očekuje da Evropska komisija predstavi svoje godišnje izvještaje o napretku za sve zemlje u procesu pristupanja bloku, EU izaći sa “značajnim predlozima”.

Bajramspahić je ocijenila da pregovori faktički stoje i da bi se pomjerili s mrtve tačke neophodno je ispuniti 89 privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24, od kojih oko jedna trećina nije ispunjeno.

Decembar je prvi naredni “ispitni rok”: Bajramspahić
Decembar je prvi naredni “ispitni rok”: Bajramspahićfoto: Savo PRELEVIC

Crna Gora je u decembru 2010. godine postala kandidat za članstvo, a pregovore s EU je zvanično otpočela 29. juna 2012. godine. Za 11 godina Crna Gora je otvorila sva (33) pregovaračka poglavlja, a privremeno zatvorila samo tri - posljednje 2017. godine...

Bajramspahić je istakla da imenovanja u pravosuđu nisu jedina preostala obaveza, iako su jedna od najznačajnijih.

“Nijednog političara ili javnog funkcionera nisam čula da su spomenuli ostala neispunjena mjerila ili objasnili plan realizacije preostalih obaveza. To je ogroman posao koji vrlo sumnjam da ćemo ispuniti do decembra - kad je prvi naredni “ispitni rok” za Crnu Goru. Da bismo imali neki uspjeh u decembru, uspjesi vlasti, društva i države treba da budu notirani u oktobarskom izvještaju, da bi države članice imale vremena da donesu odluku o novim koracima za Crnu Goru. Ovaj kalendar o kojem govorim je abeceda pristupnih pregovora, političke elite su toga svjesne, ali bezobzirno traće naše vrijeme”, ocijenila je Bajramspahić.

Ona je istakla da je vjeruje da će Crna Gora uhvatiti prvi talas, ali ako odmah ne krene da se radi punom parom, propustiće se i naredni, junski rok:

“To će značiti izgubljenu prvu godinu. Naredne godine u junu su i izbori za Evropski parlament i formiraće se nova Komisija zbog čega neće biti fokusa na naš region, pa da bi bilo pozitivnih vijesti za Crnu Goru, rezultati moraju da budu veoma ubjedljivi i moramo ih isporučiti što prije.”

Ona je pojasnila da govori o sistemskim reformama i uspostavljanju funkcionalnih institucija, a ne o populističkim predstavama za javnost.

“Potrebni su nam ozbiljni dugoročni planovi za reforme u 33 pregovaračke oblasti i potrebna je hitna intervencija za izgradnju internih kapaciteta za povlačenje evropskih sredstava koja dramatično gubimo”, ocijenila je Bajramspahić.

Varhelji je za portal EURACTIV najavio da je EU u oktobru spremna da istupi, čak i sa smjelim predlozima i sa novim idejama.

Prema njegovoj ocjeni planovi bi prvenstveno uključivali “Plan rasta”, koji je u maju već iznijela predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, kojim EU nastoji da poveća ulaganja na Zapadnom Balkanu, takođe kako bi se ublažio ekonomski uticaj ruskog rata u Ukrajini.

“Ovaj plan će ubrzati ne samo institucionalnu, već i stvarnu integraciju tih zemalja u EU”, rekao je Varhelji.

Varhelji
Varheljifoto: Boris Pejović

Ursula fon der Lajen je u maju, na Globsec forumu u Bratislavi, saopštila da je Plan rasta koji predlažu, izgrađen na četiri stuba, koji se odnose na približavanje Zapadnog Balkana jedinstvenom tržištu EU, produbljivanje regionalne ekonomske integracije, ubrzanje temeljnih reformi i povećanje pretpristupnih fondova.

Ona je kazala da je, u određenoj mjeri, to novi pristup za EU.

Bajramspahić kaže da je fantastična vijest da barem neki od najviših funkcionera EU snažno zagovaraju proširenje, davanje datuma i internu pripremu EU za apsorpciju novih država članica. “Porazno je da neko u EU ulaže više napora oko tog pitanja nego mi sami. Funkcioneri EU koji su skeptični oko proširenja, nažalost imaju osnova, jer države regiona rade protiv samih sebe i ne koriste prilike koje su im date. Klima u EU se popravlja za nas, ali se mi ne popravljamo i ne “isporučujemo” uspješne priče”, ocijenila je Bajramspahić.

Bajramspahić: Institucije ne zanima ni da minimalno informišu EU

Bajramspahić je kazala da je na posljednjoj javnoj sjednici Vlade prije avgustovskih godišnjih odmora, državna sekretarka Ministarstva evropskih poslova javno upoznala Vladu da MEP nije bio u mogućnosti da sačini izvještaj o stanju u svim poglavljima jer su pojedine radne grupe i/ili ministarstva već tri puta prekršili rok i nisu dostavili informacije o stanju ispunjenosti obaveza.

Ona podsjeća da je ovaj izvještaj neophodan da bi se komuniciralo sa Evropskom komisijom o daljoj dinamici pregovora i samo je prva stepenica za razgovore o pripremi završnih mjerila za poglavlja 23 i 24.

“Državna sekretarka je, štaviše, saopštila da se jedan broj šefova radnih grupa ne javlja na pozive za sastanke, ne odgovara na upite i sugerisala potrebu ponovne izmjene kadrovskih rješenja. Ništa bolje od navedenog ne govori o tome koliko evropske integracije nisu prioritet posljednjih godina. Institucije ne zanima ni da minimalno informišu EU, a kamoli da se bore za dobre ocjene sprovođenjem reformi. To je sve izgovoreno javno, ali se niko nije uznemirio niti nešto preduzeo”, kazala je Bajramspahić.

Bonus video: