Reforma Evropske unije (EU) pružila bi Crnoj Gori novu perspektivu i dašak entuzijazma da će Unija biti spremna u srednjem roku za prijem novih članica, ocijenila je državna sekretarka Ministarstva evropsih poslova, Milena Žižić.
Njemačka i Francuska predložile su reformu EU prije proširenja, a izvještaj o tome kako se najbolje pripremiti za pristupanje novih članica do 2030. godine, predstavljen je nedavno u Briselu.
Žižić je u intervjuu agenciji MINA kazala da su sve reforme predviđene dokumentom, a koje uključuju snaženje vladavine prava, institucionalne promjene i izmjene osnivačkih ugovora, utemeljene i zahtijevaju ozbiljan pristup svih ostalih država članica.
"A Crnoj Gori pružaju novu perspektivu i dašak entuzijazma da će Unija biti spremna u srednjem roku za prijem novih članica“, rekla je Žižić.
Ona je navela da vjeruje da će Crna Gora iskoristiti ovaj period transformacije EU da dovrši unutrašnje reforme.
"Čvrsto vjerujemo da ćemo uz sadašnje rezultate i kontinuiranu posvećenost evropskom putu iskoristiti ovaj period transformacije EU da dovršimo naše unutrašnje reforme i da Crnu Goru pripremimo za članstvo i prije 2030. godine, kao i da će EU zadržati princip vrednovanja individualnih rezultata i postignuća u procesu pristupanja“, istakla je Žižić.
Ona je kazala da posebno raduje preporuka koja se odnosi na uvođenje većinskog glasanja u Evropskom savjetu umjesto jednoglasnosti.
„Vjerujemo da bi upravo to obezbijedilo lakši put Crne Gore do članstva u EU, ukoliko uzmemo u obzir da veći broj država članica podržava Crnu Goru kao prvu narednu članicu EU, dok je manji broj zemalja generalno skeptičan prema politici proširenja“, rekla je Žižić.
Ona je istakla da Crna Gora ima kumulativnu komparativnu prednost u odnosu na sve ostale kandidate.
„Njena veličina ne može u većoj mjeri uticati na postojeći sistem zajednice, članica je Alijanse, nema opterećujućih otvorenih pitanja i tereta prošlosti i ono najvažnije- najviše je odmakla na trasi koja vodi u EU“, navela je Žižić.
Ona je rekla da Izvještaj predstavlja jasan putokaz za transformaciju Unije, a sve u cilju unapređenja njene funkcionalnosti i spremnosti za proširenje, uz jačanje vladavine prava i demokratskog legitimiteta.
„Onako kako Crna Gora sprovodi reforme da bi postala dio zajednice evropskih država, tako su i na nivou EU potrebna strukturna prilagođavanja kako bi se išlo u korak sa savremenim tokovima", navela je Žižić.
Kako je dodala, sprovođenje reformi je uvijek izazov.
"Ali mišljenja smo da 2030. godina odgovara aktuelnom trenutku i da ova incijativa dolazi u pravo vrijeme, posebno zbog činjenice da nova metodologija nije donijela ništa epohalno, posebno za naš evropski put“, navela je Žižić.
Ona je, komentarišući izvještaj koji je nedavno usvojen u EP, a koji je je pripremio izvjestilac za Crnu Goru Tonino Picula, kazala da on predstavlja u najvećoj mjeri objektivan presjek trenutnog stanja u Crnoj Gori.
„Lako je zaključiti da EU, kao i crnogorsko društvo u cjelini, očekuje efikasan dijalog svih političkih aktera, društveno jedinstvo, funkcionalnu izvršnu i zakonodavnu vlast, te uspješno okončanje procesa imenovanja nosilaca ključnih pravosudnih funkcija“, rekla je Žižić.
Kako je istakla, jedino funkcionalne sve tri grane vlasti bi stvorile uslove i realne pretpostavke za napredak, ne samo u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, već i za ukupno ubrzanje procesa EU integracije Crne Gore, valorizujući sve ono što Vlada radi u periodu iščekivanja izvjesnije političke stabilnosti.
Žižić je kazala da pomenute ocjene iz izvještaja posmatraju kao svojevrstan putokaz parlamentarnoj većini i budućoj Vladi o daljem postupanju u cilju uspostavljanja funkcionalnog sistema koji će osigurati dalji društveni napredak i trajne rezultate u oblastima od značaja prije svega za život naših građana, pa onda i za pregovore sa EU.
S druge strane, dodala je ona, izvještaj Picule treba da predstavi trenutno stanje i objektivno poređenje istog sa ranije zatečenim stanjem.
„U tom kontekstu, izvjestilac je dao pozitivne i ohrabrujuće ocjene u mnogim važnim oblastima poput prevencije korupcije i borbe protiv organizovanog kriminala, naročito kroz zakonodavnu reformu, lišenja slobode ključnih osoba iz kriminalnog miljea te sve veći broj osuđujućih presuda“, ukazala je Žižić.
Ona je rekla da je pohvaljena i istrajnost Crne Gore i kontinuirana podrška crnogorskog društva procesu evropske integracije, kao i usklađenost države s vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
„Pozitivno je ocijenjena i intencija Crne Gore da pooštri kaznenu politiku za napade i prijetnje novinarima, kao i odluka da se ukine primjena instituta ekonomskog državljanstva“, dodala je Žižić.
Ona je kazala da se Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori očekuje u drugoj polovini oktobra, što je, u odnosu na redovne zajedničke aktivnosti, saglasno SSP-u, vremenski pogodno, jer će u tom momentu većina linijskih pododbora s EK, na kojima se neposredno diskutuje o napretku u pregovaračkim poglavljima, biti završena.
„Samim tim, zajednički zaključci Crne Gore i EU sa pododbora u minulom periodu mogu da budu dio ocjena EK u samom Izvještaju o Crnoj Gori i uz naše prethodne inpute koje dostavljamo u sklopu redovnog izvještavanja o postignućima u pregovaračkom procesu da na taj način daju još kompletniju sliku o Crnoj Gori“, navela je Žižić.
Ona je kazala da očekuju da će EU u svom Izvještaju ukazati na sve izazove s kojima se susreće Crna Gora, a koje se neposredno reflektuju na integracioni proces države.
„Izvjesno je da će EK konstatovati da je u određenim pitanjima učinjen mali pomak, kao i da u određenom broju njih nije bilo napretka, i toga moramo biti svjesni“, navela je Žižić.
Očekuju, dodala je Žižić, i da EK neće izostaviti da ukaže i na pozitivne učinke u oblastima koje su prepoznate kao naprednije u odnosu na prošlu godinu, kao i one koje kontinuirano sprovode, kao što je usaglašavanje sa odlukama Savjeta u odnosu na zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku, zatim obaveza u međunarodnim organizacijama, NATO misijama i slično.
„U konačnom, Izvještaj EK treba posmatrati kao važan mehanizam kojim naši partneri iz EU daju jasne preporuke i smjernice za dalje ubrzanje aktivnosti na evropskom putu i, u tom smislu, mi ga percipiramo kao orijentir za ispunjavanje preostalih obaveza u svakom od poglavlja“, naglasila je ona.
Na pitanje da li očekuje da će posljednja dešavanja u sudstvu biti obuhvaćena godišnjim izvještajem EK i kako se može odraziti na izvještaj, Žižić je kazala da aktuelna situacija u Višem sudu u Podgorici nikog ne ostavlja ravnodušnim i ne doprinosi ocjeni da su pravosudne institucije na nivou prije svega unutrašnje organizacije i uređenosti bezbjednosti unutar istih.
Smatra da ova situacija neće promaći EK i državama članicama, tim prije što ostavlja utisak pravne nesigurnosti, a što može implicirati na eventualne rizike od nekažnjivosti počinilaca teških krivičnih djela.
„Međutim, krivični postupak koji bi trebalo da rezultira rasvjetljenjem cjelokupne situacije je u toku, pa pretpostavljamo da će se EK u ovom trenutku uzdržati od konkretnih zaključaka u ovom pravcu, osim podrške institucijama da se na efikasan način izvede istraga i slučaj protiv izvršilaca, pomagača i naručilaca do kraja“, rekla je Žižić.
Ona je kazala da država treba da pokaže svoju snagu u ovom slučaju.
„Važno je sprovesti opsežnu istragu o svim okolnostima pod kojima je došlo do obijanja depoa Višeg suda u Podgorici, prikupiti neophodne dokaze, smanjiti štetu na mjeru mogućeg i obezbijediti da se počinioci sankcionišu kaznom koja će biti srazmjerna učinjenom djelu i društvenom kontekstu u kojem je učinjena“, poručila je Žižić.
Na pitanje šta bi za Crnu Goru značilo objavljivanje negativnog izvještaja EK, Žižić je pojasnila da se izvještaj ne može kategorisati isključivo kao pozitivan ili kao negativan, s obzirom da je struktura i značaj dokumenta takav da prevazilazi na ovaj način iznijetu gotovo pravolinijsku percepciju.
„Sadržaj slabijih ocjena kojih je, sticajem svih okolnosti, kako u Crnoj Gori, ali i na globalnom nivou, u prošlogodišnjem izvještaju bilo više, rezultat je i pokazatelj u kom smjeru bi trebalo nastaviti rad na evropskoj integraciji, ali i preispitivanje samog pregovaračkog procesa za koji smo svjesni da treba da se odvija promptnije i odlučnije“, navela je Žižić.
Prema njenim riječima, uspješan nastavak reformskih aktivnosti u oblasti vladavine prava uslovljen je prevazilaženjem institucionalne krize u oblasti pravosuđa i imenovanjem nosilaca najviših pravosudnih funkcija (sedmi sudija Ustavnog suda, tri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, predsjednik Vrhovnog suda, Vrhovni državni tužilac).
Žižić je kazala da je, u kontekstu Nove metodologije proširenja EU, ovo pitanje od krucijalnog značaja ne samo za oblast vladavine prava, već i za cjelokupan pregovarački proces čiji napredak zavisi od napretka u poglavljima 23 i 24.
„Teret prevazilaženja ovih izazova je na političkim akterima koji su najpozvaniji da pokažu odgovornost, demokratski kapacitet i otvorenost za dijalog koji je u interesu cijelog društva i države“, istakla je Žižić.
Što se tiče ostalih pregovaračkih poglavlja, Žižić je rekla da predstoji završetak rada na zakonodavnom okviru, koji se, s druge strane, u kontinuitetu prilagođava novinama u pravnoj tekovini EU, a zatim njegovo sprovođenje u punom kapacitetu.
Ona je ukazala da Crna Gora polako prevazilazi fazu kad je EK usmjeravala svoje ocjene ka potrebi unapređenja zakona, te je na redu faza implementacije.
„U tom smislu, pred Crnom Gorom je strateška borba ka dobrom i funkcionalnom osmišljavanju načina za jačanje administrativnih kapaciteta za sprovođenje propisa, koja mora biti stavljena iznad svih političkih dešavanja i nezavisno od partijskih opredjeljenja“, zaključila je Žižić.
Bonus video:
