Iz Brisela tvrde da Crna Gora može okončati pregovore za manje od pet godina: Novac onima koji zasuču rukave

U Briselu usvojen izvještaj o proširenju, zvaničnici EU zatražili da se ubrzaju reforme. Sagovornici "Vijesti" ocijenili da dokument EK pokazuje da Crna Gora nije napredovala, ali da nova vlast ima šansu da pogura državu ka članstvu. Pohvaljen rad Specijalnog državnog tužilaštva

50355 pregleda 80 reakcija 51 komentar(a)
Sjedište Evropske komisije u Briselu, Foto: Reuters
Sjedište Evropske komisije u Briselu, Foto: Reuters

Crna Gora ima više nego realnu šansu da za manje od pet godina zatvori sva pregovaračka poglavlja ako zasuče rukave, a sredstva iz novog fonda Evropske unije (EU) dobijaće isključivo ako bude sprovodila reforme.

To je juče novinarima u Briselu saopštio visoki zvaničnik EU, na brifingu u Evropskoj komisiji (EK) nakon predstavljanja izvještaja o proširenju.

On tvrdi da je Crna Gora, uprkos nazadovanju u pregovorima sa EU u posljednje dvije godine, i dalje lider u integracijama jer je, kako je naveo, ranije napredovala brže od ostalih kandidata za članstvo u toj zajednici.

Zvaničnik EU je, između ostalog, kazao da još nije definisano koje reforme države kandidati treba da sprovedu kako bi povukle novac iz juče usvojenog “Plana rasta za zapadni Balkan”, vrijednog šest milijardi eura. Međutim, pojasnio je da će novac, koji će biti isplaćivan dvaput godišnje, biti vezan za sprovođenje reformi. To znači da će, ako neka zemlja ne ispuni zadate obaveze, sredstva biti preusmjerena onoj koja ih ostvaruje.

Taj zvaničnik je na brifingu rekao i da nijedna od šest država zapadnog Balkana ne može imati pristup jedinstvenom tržištu EU ako ne dozvoli ostalim zemljama regiona pristup njenom tržištu.

Kolegijum EK usvojio je juče ovogodišnji izvještaj o proširenju za zapadni Balkan, Ukrajinu, Gruziju, Moldaviju i Tursku, u kome je, između ostalog, konstatovano da Crna Gora nije ostvarila napredak u reformi pravosuđa, da visoka korupcija i dalje preovladava u mnogim oblastima, uključujući državne strukture, da je ostvaren “ograničen napredak” u sprečavanju korupcije...

EK je kritikovala Vladu i Skupštinu jer su ignorisale njene i preporuke Venecijanske komisije (VK), pozvala državu da poboljša rezultate istraga, krivičnog gonjenja, pravosnažnih presuda i konfiskacije imovine u borbi protiv organizovanog kriminala, da osigura nezavisnost Agencije za sprečavanje korupcije (ASK)...

Crna Gora pregovora sa EU od juna 2012. godine, i od tada je otvorila sva pregovaračka poglavlja, ukupno 33, a privremeno zatvorila samo tri.

Mjerila do juna - uspjeh

Građanska aktivistkinja i bivša članica radne grupe za poglavlje 23 Dina Bajramspahić, ocijenila je juče za “Vijesti” da nalazi EK potvrđuju da je Crna Gora izgubila još jednu godinu.

Ona je navela da je srednja ocjena najnovijeg izvještaja 3,12 i da je nešto niža od prošlogodišnje (koja je bila 3,15).

“Kvalitativno, vrlo su oštre ocjene za pregovaračka poglavlja 23 i 24, i nedostatak rezultata u ova dva poglavlja drži u blokadi sva ostala”, kazala je Bajramspahić.

Bajramspahić
Bajramspahićfoto: Savo Prelević

Ona je pojasnila da Crna Gora u izvještaju nije dobila nijednu peticu, odnosno da ni u jednom poglavlju nije “zablistala”, ali da nije dobila ni dvojke (“nema napretka”), ni jedinice (“nazadovanje”). Zabilježene su četiri četvorke i 29 trojki.

“Tri četvorke koje smo imali prošle godine su smanjene na trojke, i to je faktički pad koji je snizio srednju ocjenu izvještaja. Nazadovanje ili ocjena niže je u poglavlju 5 (javne nabavke), 12 (bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosantarni nadzor) i 30 (vanjski odnosi)”, dodaje Bajramspahić.

Ona podsjeća da je Crna Gora najviše ocjena pokvarila na prelazu iz 2020. u 2021, ali da je ključni problem što su ta poglavlja “ostala zaglavljena na tom nivou i više se nisu vratila na pređašnje stanje”.

“To su pregovaračka poglavlja 6 (privredno pravo), 9 (finansijske usluge), 11 (poljoprivreda i ruralni razvoj), 16 (porezi), 19 (socijalna politika i zapošljavanje)”, ističe sagovornica.

Bajramspahić naglašava da Crna Gora ima “još jedan mali prozor” da nešto uradi u pregovorima, i da on traje do izbora za Evropski parlament, koji bi trebalo da se održe od 6. do 9. juna 2024. Kaže da država ima šest mjeseci da ispuni prelazna mjerila za poglavlja 23 i 24 i pokuša da napravi zapažene rezultate u nekoliko poglavlja, koja bi mogla da kandiduje za zatvaranje.

“Da bi vlast uvela Crnu Goru u EU u roku koji je objavila (do kraja mandata nove Vlade), morali bi godišnje da zatvaramo u prosjeku deset poglavlja. To je veoma ambiciozno, ali bi bio veliki uspjeh da dobijemo završna mjerila za poglavlja o vladavini prava i zatvorimo nekoliko do juna.

To bi obnovilo energiju i vratilo nas ključnim pitanjima”, podvlači ona.

Bajramspahić kaže da izvještaj EK sadrži ocjene, preporuke i smjernice koje treba što prije prevesti u akcioni plan i usmjeriti kapacitete Vlade i društva u cjelini na rad na reformama pod evropskim okriljem i u saradnji s evropskim ekspertima.

“Za rad na reformama je neophodna profesionalizacija javne uprave, primjena principa meritokratije, tj. imenovanja i postavljenja na osnovu zasluga, znanja, vještina i sposobnosti. Samo takvi ljudi će moći da pokrenu, osmisle i dosljedno sprovedu sistemska unapređenja”, poručuje sagovornica.

Prvi put o korupciji državnih struktura

Iz Instituta alternativa (IA) juče su takođe saopštili da je prosječna ocjena izvještaja 3,12, navodeći da se izostanak napretka u integracijama odražava i u ponavljanju starih preporuka, ali i direktnijoj formulaciji nekih, naročito u onim oblastima gdje, kako su rekli, već duže vrijeme izostaju odlučniji koraci, kao u slučaju izmjene medijskog zakonodavstva.

Ističu da je EK očekivano, i slično ranijim ocjenama iz nezvaničnog dokumenta (non-pejper) za poglavlja 23 i 24, prepoznala agilnost u iniciranju slučajeva visoke korupcije i organizovanog kriminala pod novim glavnim specijalnim tužiocem.

“Ipak, ukazano je i na kontrast u broju pokrenutih slučajeva u odnosu na skoro nepostojeći bilans pravosnažnih presuda”, podvukli su iz te NVO.

Bivša ministarka evropskih integracija Jovana Marović, rekla je juče da nijedna grana vlasti nije pohvaljena u izvještaju i da zabrinjavaju ocjene za određene institucije.

“Zabrinjavaju određene konstrukcije poput one da ‘Crna Gora nije u stanju da obezbijedi pravdu’, da ‘ne postoji koordinacija između ministarstva’, da nije bilo smjernica što se tiče samog procesa integracija, da ASK unapređuje svoj rad samo kvantitativno...”, kazala je Marović u Bojama jutra TV Vijesti.

Marović
Marovićfoto: Bojana Ćupić/Vlada Crne Gore

Ona je dodala da ocjene za ASK postoje maltene od uspostavljanja te institucije - da nije dovoljno nepristrasna, da njene odluke nisu dovoljno obrazložene, da treba jačati profesionalnost...

“Potom korupcija, čuvena rečenica da ‘postoji ogroman razlog za zabrinutost da su sve sfere opterećene korupcijom’. Prvi put se najjasnije kaže da su državne strukture zaista korumpirane i da su potrebne odlučnije akcije da bi se to iskorijenilo”, dodala je Marović.

"Nije toliko loše"

Šef države Jakov Milatović tvrdi da Crna Gora nije loše ocijenjena u izvještaju EK.

Prema njegovim riječima, taj tekst predstavlja dobru smjernicu za donosioce odluka, pogotovo Vladu i zato ga treba shvatiti veoma ozbiljno.

“Očekujem od nove Vlade i novog saziva Skupštine da kroz imenovanja u pravosuđu otvore vrata svim ostalim reformama u Crnoj Gori. Mislim da je to ključna stvar”, rekao je Milatović juče novinarima u Podgorici nakon svečanosti povodom dana Ujedinjenih nacija i obilježavanja 75 godina Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

Smatra da izvještaj EK nedovoljno stavlja fokus “na suštinski velike stvari koje su se desile u Crnoj Gori u prethodnom periodu”.

Programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević, ocijenila je juče da je EK uputila opravdane kritike u ključnim oblastima.

“Kako bi se ostvario napredak, EK naglašava važnost posvećenosti nove Vlade sprovođenju reformi evropske agende”, navela je ona u saopštenju.

Ona je kazala da su duboka polarizacija, politička nestabilnost i zastoj u reformi pravosuđa ukočile napredak Crne Gore ka EU. To što je, kako kaže, istaknuto je da su Vlada i parlament u više navrata ignorisali preporuke EK i/ili VK, i da je to jasna potvrda demokratskog deficita u državi.

Kovačević
Kovačevićfoto: CDT

U CDT-u se, kako je dodala, nadaju da će novi parlament i izvršna vlast napustiti tu praksu i vratiti se uvažavanju preporuka utemeljenih na demokratskim standardima.

Akcija za ljudska prava (HRA) saopštila je juče da podržava ocjenu EK da Crna Gora mora da unaprijedi pristup istraživanju i procesuiranju ratnih zločina u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, “tako da on bude više proaktivan”.

“Ovo je jedna te ista kritika koju država dobija posljednjih deset godina. U toku je samo jedno suđenje za ratni zločin za koji je optužnica podignuta prije dvije godine, i to tako što je Crnoj Gori predmet proslijedila BiH. Nema novih optužnica, nema pokrenutih istraga”, kazali su iz HRA.

U izvještaju EK, kako su dodali, i ove godine je ocijenjeno da je država ostvarila samo ograničen napredak u primjeni strategije procesuiranja ratnih zločina.

Opozicija kritikuje, Abazović likuje

Na nalaze izvještaja reagovali su i iz nekoliko stranaka. Šef kluba poslanika opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, kazao je juče da je izvještaj upozoravajući i posljednji alarm da se zaustavi “opstrukcija evropskog puta Crne Gore koja intenzivno traje od smjene vlasti, u avgustu 2020”.

Poručio je da sve političke partije koje se iskreno zalažu za članstvo Crne Gore u EU, a posebno one koje čine vlast, treba da učine maksimalan napor kako bi kroz što širi konsenzus riješili pitanja koja predstavljaju prepreku efikasnom nastavku evropskih integracija.

Iz Bošnjačke stranke (BS) su saopštili da zabrinjava činjenica da već treću godinu uzastopno nema napretka u pregovorima, što, kako su dodali, mora biti jasan signal dodatne posvećenosti ispunjavanju mjerila i zatvaranju poglavlja.

“Uprkos stagnaciji na EU putu, uvjereni smo da Crna Gora još ima istorijsku šansu da postane prva naredna članica EU”, dodali su iz BS-a.

Međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) Miloš Đuričković, ocijenio je da je izvještaj EK dokaz da su od 2020. evropske integracije u Crnoj Gori “u živom blatu i sve dublje tonu”.

Lider Građanskog pokreta (GP) URA i doskorašnji premijer Dritan Abazović, saopštio je juče da je izvještaj EK “dotukao svakodnevnu propagandu” o radu njegove vlade.

“Više puta sam bio javno napadan jer kritikujem pravosuđe. Evo potvrde iz EK - najveći problem Crne Gore je nedostatak reformi u pravosuđu. Pozivam predjsednika Skupštine (Andriju Mandića) da zajedno na kolegijumu odredimo kad će biti datum sjednice. Što se nas tiče, sjutra ujutru smo spremni da glasamo za sedmog kandidata za sudiju Ustavnog suda, g. (Faruka) Resulbegovića”, poručio je Abazović juče.

EK je predložila juče otvaranje pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom, sa Bosnom i Hercegovinom kad budu ispunjeni uslovi za usaglašenost, a da Gruziji bude odobren status kandidata.

“Proširenje je ključno za EU i kompletiranje Unije je nešto što se od nas traži, naš istorijski zadatak. Građani zemalja koji žele pristupiti EU su Evropljani, nas vežu geografske i istorijske i vrednosne veze”, rekla je predsjednica EK Ursula fon der Lajen na konferenciji za novinare.

Komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji, rekao je, na predstavljanju izvještaja, da, iako je napredak Crne Gore uglavnom usporio, nova vlada treba da se fokuisra na reforme kako bi osigurala da demokratske institucije i pravosuđe bude potpunu funkcionalni.

“Ispunjavanje mjerila iz poglavlja o vladavini prava, 23 i 24, biće ključno za dalji tok pregovora. Druga poglavlja neće se zatvarati prije ova dva”, poručio je.

Značajni uspjesi u borbi protiv kriminala

EK u izvještaju navodi da su tokom 2022. crnogorski organi za sprovođenje zakona ostvarili značajne uspjehe u borbi protiv kriminalnih mreža i uhapsili 24 člana grupe poznate kao Balkanski kartel, koji su osumnjičeni za šverc droge.

U 2022. državno tužilaštvo je pokrenulo 17 novih istraga protiv organizovanog kriminala protiv 140 osoba i pet pravnih lica (u 2021. godini 13) i podiglo optužnice u 13 slučajeva protiv 103 osobe i šest pravnih lica.

“Proaktivni pristup Specijalnog državnog tužilaštva odrazio se u nezapamćenom broju visokoprofilnih slučajeva, ukazujući na duboko prodiranje organizovanog kriminala u državne strukture i organe za sprovođenje zakona. Trenutno istraživani slučajevi ili oni koji se nalaze pred sudovima uključuju, između ostalih, bivšeg specijalnog tužioca, bivšeg predsjednika Privrednog suda, bivšu predsjednicu Vrhovnog suda, bivšeg direktora i službenika Agencije za nacionalnu bezbednost, bivšeg direktora Carine i nekoliko viših carinskih zvaničnika, bivšeg vršioca dužnosti zamjenika direktora policije i nekoliko policijskih službenika, bivšeg službenika Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, gradonačelnika Budve, bivšeg tužioca Osnovnog suda, itd. Optužnica protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore (Vesna Medenica), njenog sina (Miloš Medenica), njenog bivšeg tjelohranitelja i devet drugih osoba rezultovala je optužnicom u oktobru 2022”, navodi se u izvještaju.

Medenica
Medenicafoto: Luka Zeković

Spremaju glavnog pregovarača

Ministarstvo evropskih poslova (MEP) radi na tome da poziciju glavnog pregovarača za pristupanje EU vrati pod okrilje ovog resora, rekla je juče ministarka Maida Gorčević.

“Mi smo sada u proceduri donošenja određenih odredbi i zakonskih okvira kako bi se pozicija glavnog pregovarača vratila u MEP, jer smo u prethodnoj godini bili bez te pozicije”, rekla je Gorčević juče na konferenciji za medije povodom objave izvještaja EK.

Oana Kristina Popa, Maida Gorčević
foto: Ana Burić

Šefica delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa, poručila je juče da izbor 44. Vlade može biti prekretnica za državu kad je u pitanju njeno pristupanje EU i da su je premijer Milojko Spajić i Gorčević uvjerili u spremnost da bez odgađanja sprovedu reforme u vezi sa pridruživanjem EU.

Ona je istakla da Crna Gora sada mora biti potpuno fokusirana na pristupanje i da sljedeći izvještaj treba da reflektuje djela, a ne samo posvećenost.

“Tokom protekle godine, Vlade i Skupština nisu u praksi pokazali angažovanost u pogledu evropske agende. Ali nema smisla samo naglašavati sve nedostatke i propuštene prilike. Ovaj izvještaj i preporuke iskoristite kao jasan putokaz za buduće djelovanje”, rekla je Popa.

Drakić: Prvi put se traži odgovornost ASK-a

ASK postiže ograničene rezultate kad je u pitanju prevencija, a ta institucija se popravila u kvantitativnom smislu, ocjenjuju iz EK.

“Međutim, mora se osiguratati nezavisnost, odgovornost, nepristrasnost i proaktivnost ASK-a. Zakon o sprečavanju korupcije treba unaprijediti...”, poručili su iz EK.

Predsjednik Sindikata ASK-a Dušan Drakić saopštio je da se analizom izvještaja dolazi do zaključka da EK smatra da je ASK protraćio proteklu godinu.

“Konstatuju se poboljšani kvantitativni rezultati, odnosno statistika koja se odnosila samo na period do marta 2023, dok se kvalitativni ili suštinski rezultati i nakon osam godina od početka rada ove institucije tek očekuju... Bitno je pomenuti da se u izvještaju zahtijevaju održivi rezultati i povećanje stručnosti ASK-a. Prvi put od početka rada ASK-a, EK traži da se osigura odgovornost... Ovi navodi zahtijevaju ozbiljan i urgentan odgovor svih institucija, kako bi se prekinulo sa ovakvom praksom”.

Drakić
Drakićfoto: Boris Pejović

Drakić tvrdi da su nemarnost i nestručnost, koji preovladavaju u radu Savjeta i menadžmenta Agencije, “doveli u situaciju da se Agencija i u narednom periodu mora baviti stvaranjem uslova za ispunjavanje preporuka EU iz prethodnih godina...”.

“Uticaj neformalnih centara moći prilikom odlučivanja, mijenjanje uspostavljene prakse rada suprotno međunarodnim standardima u oblasti sukoba interesa, selektivnost u radu koja je potvrđena presudama Upravnog suda i promovisanje sistema poslušnosti i lošeg upravljanja u radu Agencije nijesu garancija da ćemo u narednom periodu doći do potrebnih i traženih rezultata u prevenciji korupcije”.

Đurović: RTCG prećutkuje sve što Raoniću ne ide u prilog

EK poručuje u izvještaju i da je Radio televizija Crne Gore (RTCG) nastavila da vodi uravnoteženu uređivačku politiku. Navode da je pružena mogućnost širokom krugu političkih aktera da predstave različite političke stavove na svim svojim platformama tokom izbornih procesa.

Iz EK naglašavaju i to da je početkom godine Osnovni sud u Podgorici kao nezakonitu poništio odluku Savjeta RTCG o imenovanju generalnog direktora Borisa Raonića, kao i da je to u maju potvrdio i Viši sud.

“U junu 2023, Savjet je ponovo imenovao istu osobu za generalnog direktora RTCG, što je izazvalo oštru reakciju javnosti više NVO, koje su optužile to tijelo za zloupotrebu službenog položaja i nepostupanje po pravosnažnoj sudskoj presudi. Tužilaštvo je otvorilo krivičnu istragu o ovom slučaju. Efikasan pravni lijek u slučajevima kada je Skupština razriješila članove Savjeta RTCG tek treba da se obezbijedi, bilo kroz sudsku praksu ili kroz zakon”, napominje se u dokumentu.

Đurović
Đurovićfoto: TV Vijesti

Direktor Media centra Goran Đurović kazao je “Vijestima” da je najbolji dokaz o “uravnoteženosti” izvještavanja RTCG, na koje ukazuje Izvještaj EK o Crnoj Gori za 2023, to što Javni servis uporno skriva od javnosti ocjene koje ne idu u prilog generalnom direktoru Raoniću.

“Prije nekoliko dana RTCG je sakrila od javnosti da je Evropski parlament donio rezoluciju u kojoj jasno iskazuje zabrinutost što je suprotno pravosnažnim sudskim odlukama ponovo izabran isti generalni direktor. U Izvještaju, EK ukazuje na potrebu daljeg jačanja samostalnosti RTCG i ukazuje na potrebu hitnog donošenja medijskih zakona. Ispunjenjem ovih smjernica EU, mora se doći do novog Zakona o RTCG čijom momentalnom primjenom mora doći do izbora novog Savjeta i menadžmenta RTCG”, poručio je Đurović.

Bonus video: