"JEDINO RJEŠENJE SU SPECIJALNE VEZE SA SRBIJOM I REPUBLIKOM SRPSKOM"

Mandić: U CG se progoni SPC, istjeruju se velikani srpske i svjetske književnosti, a ubacuju neki marginalci

"Mi smo veliki narod na ovim prostorima i imamo pravo, ne ugrožavajući bilo koga, da definišemo naše nacionalne interese i objedinjujemo se i donosimo odluke oko onih tema za koje procijenimo da su važne za naš narod", rekao je Mandić
150 pregleda 243 komentar(a)
Andrija Mandić, Foto: Boris Pejović
Andrija Mandić, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 21.05.2019. 13:04h

Na posljednjem popisu u Crnoj Gori Srbi su bili trećina, a lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić kaže da ih je u državnoj upravi zaposleno tek pet odsto, te da u odnosu na 178.110 Srba koji su registrovani na popisu 2011. godine srpski jezik govori 265.859 ljudi.

"U Crnoj Gori se progoni Srpska pravoslavna crkva (SPC), lideri srpskih političkih organizacija, srpski jezik, ćirilica, a iz udžbenika za osnovnu školu istjeruju se velikani srpske i svjetske književnosti, a ubacuju neki marginalci koji služe vlastima", rekao je Mandić za Tanjug.

Mandić tvrdi da je jedino rješenje za bolji položaj Srba u Crnoj Gori uspostavljanje specijalnih veza sa Srbijom i Republikom Srpskom. 

Postizanju tog cilja sigurno bi u izvjesnoj mjeri mogla da doprinese najavljena deklaracija o zajednickom objedinjenom nacionalnom djelovanju i definisanju nacionalnih minimuma i principa za opstanak srpske nacije i srpskog naroda, koju je za kraj novembra najavio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a Mandić napominje da bi sistemom specijalnih veza bio praktično napravljen prvi korak ka zaštiti srpskog nacionalnog i kulturnog bića u Crnoj Gori. 

"Mi smo veliki narod na ovim prostorima i imamo pravo, ne ugrožavajući bilo koga, da definišemo naše nacionalne interese i objedinjujemo se i donosimo odluke oko onih tema za koje procijenimo da su važne za naš narod", rekao je Mandić. 

Lider Nove srpske demokratije kaže da je uspostavljanje nacionalne ravnopravnosti moguće i kroz izmjenu Ustava Crne Gore, tako što bi se Srbima dao status konstitutivnog naroda, a srpski jezik postao službeni.

Srbi u Crnoj Gori žele da se njihov položaj ustavno-pravno reguliše, tvrdi u izjavi Tanjugu poslanik Nove srpske demokratije Budimir Aleksić. 

"Jednostavnom izmjenom Ustava, Crnu Goru treba učiniti zemljom ravnopravnih građana i naroda. Srbe treba pozicionirati kao konstitutivni narod, zajedno sa Crnogorcima što je inače praksa u državama sa sličnom nacionalnom strukturom. Ovdje postoje dva naroda koja imaju zajedno 70 odsto, Srba je trećina, Crnogoraca nešto više od 40 odsto. Drugi narodi se samoidentifikuju kao manjinske nacionalne zajednice", napominje Aleksić.

"Srbi ne traže ništa što nemaju drugi narodi u Crnoj Gori" 

Srbi ne traže ništa što nemaju drugi narodi u Crnoj Gori, tvrdi i Mandić, te dodaje da će Srbi poštovati državu u onoj mjeri u kojoj ona poštuje njih i njihova prava. 

"Našim argumentima suprotstavlja se teza da je Crna Gora Ustavom već definisana kao građanska država", kaže Mandić. 

Pita se, međutim, kakva je to građanska država u kojoj u državnoj upravi radi oko pet odsto Srba, a na popisu ih je trećina, dok je Crnogoraca u državnoj upravi 82 odsto, a na popisu ispod 45 odsto.

Aleksić se slaže s Mandićem kad kaže u opažanju da ne postoji narod u Evropi čija se prava tako brutalno i neometano gaze kao što je to slučaj sa srpskim narodom u Crnoj Gori. 

Tvrdi, međutim, da za to postoje dokazi u posljednjem istraživanju državnih agencija, gdje je evidentno da je Srba u institucijama sistema manje od pet odsto.

"Poznato je da Srbi ne mogu biti sudije, tužioci, direktori javnih ustanova, policajci, konzuli, ambasadori... Nema ih na rukovodećim položajima", navodi Aleksić, koji je i predsjednik Instituta za srpski jezik i književnost.

Ističe, međutim, da su Srbi neravnopravni u Crnoj Gori, uprkos tome što se u preambuli Ustava konstatuje da je Crna Gora država ravnopravnih građana, Srba, Muslimana, Albanaca, Crnogoraca.

Aleksić pominje paradoks da je srpski jezik, kojim govori većina građana, po Ustavu Crne Gore svrstan u kategoriju drugog reda zajedno sa albanskim jezikom koji govori manje od pet odsto građana. 

"Srpski jezik treba pozicionirati kao službeni" 

Srpski jezik treba pozicionirati kao službeni i izjednačiti ga sa tzv. crnogorskim, koji je službeni, iako tim jezikom govori manje građana Crne Gore nego srpskim, smatra Aleksić i dodaje da je to program Nove srpske demokratije i Demokratskog fronta.

Aleksić kaže da treba da postoji proporcionalna zastupljenost Srba, Crnogoraca i svih drugih nacionalnih zajednica u institucijama sistema u skladu sa rezultatima posljednjeg popisa.

I on pominje specijalne veze sa Srbijom i RS, navodeći da je to ujedno i zahtjev Nove srpske demokratije, jer, kako objašnjava, nacionalna zajednica koja čini značajan broj građana u jednoj državi ima pravo da ima specijalne veze sa državom svog naroda, kao što to imaju Hrvati u BiH.

Ukoliko postoji politička volja, on smatra da je ovo moguće ostvariti bez obzira što Ustav Crne Gore spada u tzv. tvrde ustave i što je za njegovu promjenu potrebna, kako kaže, složena operacija.

"Ukoliko vlast u Crnoj Gori stekne svijest da treba da uvaži realnost, koja se najbolje iskazuje u najvišem pravnom aktu svake zemlje - Ustavu, onda bi se moglo uraditi ovo što mi tražimo" dodaje Aleksić.

"Radikalizacija problema u vezi sa statusom Srba"

Predsjednik Upravnog odbora Matice srpske u Crnoj Gori Vladimir Božović kaže da se stanje o pravima Srba nije poboljšalo u posljednjih 20 godina, već naprotiv, došlo je, do radikalizacije problema koji su vezani za njihov status.

"Po statističkim parametrima, on je na nivou školske definicije aparthejda. Čak i vladine statistike govore o nesrazmjernom učešću Srba u državnim organima, gdje je četiri ili pet puta manje Srba u odnosu na njihovo procentualno učešće u ukupnom stanovništvu", kaže Božović.

Prema Vladinom izvještaju iz 2015. godine, u državnoj upravi je zaposleno 7,3 odsto Srba, ali Božović kaže da sumnja u tačnost zvanične statistike.

"Mi nemamo ljude srpske nacionalnosti na značajnijim pozicijama u državnom sistemu. Nemamo ih u vladi, u diplomatsko-konzularnoj mreži, nemamo čak ni direktore osnovnih škola", ističe Božović.

Kao jednog od kreatora takve politike Božović pominje bivšeg premijera Crne Gore Mila Đukanovića koji je, tvrdi, jednom prilikom rekao da to nije stvar diskriminacije, već da Srbi nemaju kompetentne ljude za takve funkcije. 

Govoreći o stalnim napadima srpsku crkvu i njenu imovinu u Crnoj Gori Božović napominje da je u postreferendumskom periodu u Crnoj Gori stvorena neformalna koalicija "antisrpski društveni konsenzus" od različitih političkih i parapolitičkih subjekata koji su funkcionisali tako da smanje procenat Srba i suze njihov identitetski prostor.

"Mislim da je ta politika još uvijek vrlo živa i aktuelna. Čak ide i na štetu pojedinih predstavnika nacionalnih manjina - Bošnjaka, Albanaca koji su činioci te koalicije. Oni trpe zbog tog antisrpskog konsenzusa, jer ne mogu jasno i snažno da istaknu svoje interese dok se ne završi problem sa Srbima", kaže Božović. 

"Srbi u prethodnom periodu pokazali izuzetnu žilavost u Crnoj Gori" 

Mandić navodi da su Srbi u prethodnom periodu pokazali izuzetnu žilavost u Crnoj Gori, te kaže da je ubijeđen da će se oni oduprijeti novim pritiscima.

"Mi ćemo biti uporni, jer jednostavno želimo da i naš narod ima ona prava koja imaju Crnogorci, Bošnjaci, Albanci... ", kaže Mandić i dodaje da dolazi vrijeme da Srbi postanu ravnopravan činilac u Crnoj Gori.

Mandić navodi da su Srbi stvarali Crnu Goru, da su svi njeni vladari bili pripadnici srpskog naroda, da su sva najznačajnija djela u Crnoj Gori napisana na srpskom jeziku i da se i u Zemljopisu Kraljevine Crne Gore iz 1911. ističe da u Crnoj Gori žive "sve sami čisti i pravi Srbi"…

Na drugoj strani, kako kaže, vlast, koja vodi antisrpsku i anticrnogorsku politiku, "želi da se prosto odreknemo sebe, zaboravimo na pretke i sve ono što čini tradicionalnu Crnu Goru, i kao polaznu istorijsku tačku prihvatimo 21. maj 2006. godine kada je krađom na referendum razbijena zajednička država". 

"Mi, naravno, nećemo pristati na taj scenario", poručuje Mandić.

U septembru Srpska kuća u Podgorici

Mandić je izjavio je da će Srpska kuća u Podgorici biti otvorena u septembru.

"Srpska kuća je jedan od najvažnijih srpskih projekata u Crnoj Gori od obnavljanja višepartijskog sistema. Pod njenim krovom će svoje mjesto naći najvažnije kulturne adrese našeg naroda, i sigurni smo da će ona biti na korist ne samo srpskom narodu nego čitavoj Crnoj Gori", kaže Mandić.

On napominje da je u javnosti pokušano da se od ovoga projekta napravi neki bauk samo zato što u njegovom formiranju učestvuju kulturni i politički predstavnici srpskog naroda i Republika Srbija, što, kako ocjenjuje, pokazuje svojevrsnu "antisrpsku histeriju" vlasti i kvazikulturnih krugova oko njega. 

"Takvima naročito smeta činjenica da će Srpska kuća igrati značajnu ulogu u zaštiti srpske duhovnosti, nacionalnog identiteta i tradicionalne Crne Gore. Svaki Srbin treba da bude ponosan na činjenicu da postoji mjesto u kome će se stvarati i iz kojega će se emitovati kvalitetni kulturni, umjetnički i drugi sadržaji vezani za naš nacionalni identitet," ističe Mandić.

Vlada Srbije izdvojila je iz budžetske rezerve oko 3,4 miliona eura za gradnju Srpske kuće, koja se nalazi na atraktivnoj lokaciji u Podgorici, pored mosta Milenijum, kod Njegoševog parka.