Crna Gora bi, u trenutno povoljnom geopolitičkom i institucionalnom prozoru, prije izbora za Evropski parlament u ljeto 2024, mogla napraviti veliki skok ka pristupanju EU, ocijenio je austrijski ambasador u Podgorici Karl Miler.
On je u intervjuu “Vijestima” rekao da su prioriteti za novu Vladu, u razumnoj saradnji sa opozicijom usmjerenoj ka nacionalnim interesima, popunjavanje otvorenih mjesta na visokim pravosudnim funkcijama.
“Bilo bi fantastično ako bi sve ovo bilo završeno ili dovedeno pred završetak do kraja 2023. godine. Kada se ovi uslovi za završetak pregovora o poglavljima 23 i 24 ispune, moglo bi se zatvoriti možda čak još sedam do 15 već otvorenih i u pregovorima poodmaklih poglavlja u procesu pristupanja”, rekao je Miler.
Upozorava, ipak, da bi Crna Gora, u određenim okolnostima zaista mogla da izgubi svoje, trenutno manje ugroženo, lidersko mjesto u EU integracijama ako, na primjer, bude izostala politička volja, zakaže kapacitet administracije i ako zvanična politika bude stagnirala.
Govoreći o novom non-pejperu, kojeg je Savjetu ministara spoljnih poslova EU predložilo sedam država, rekao je da se taj neformalni dokument odnosi isključivo na postepenu integraciju zemalja kandidata u Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU.
Novim non-pejperom zatraženo je pojačano prisustvo EU u zemljama Zapadnog Balkana i njihovo involviranje u ovaj prostor da bi se zemlje što prije pridružile Uniji. Iza novog non-pejpera stoje Hrvatska, Slovenija, Austrija, Češka, Grčka, Italija i Slovačka.
Austrija je, kao dio grupa, koja se naziva “prijatelji Zapadnog Balkana”, Savjetu ministara spoljnih poslova EU ponudila novi non-pejper za Zapadni Balkan. Šta je cilj tog non-pejpera?
Novi non-pejper od 13. novembra ove godine se odnosi isključivo na postepenu integraciju zemalja kandidata u Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU (CFSP). Cilj mu je da omogući zemljama kandidatima za članstvo u EU da snažnije učestvuju u formiranju mišljenja EU - i to prije konačnog punog članstva – u okviru postepenog pristupanja. Istovremeno, treba ih podržati u tome da više doprinose solidarnosti i jedinstvu Evrope po pitanjima vanjske politike. Planira se definisanje jasnih koraka za implementaciju do 2024. i kasnije. Sve bi trebalo da bude zasnovano na pravičnoj i strogoj uslovljenosti i na principu sopstvenih rezultata – tj. na principu regate: “Brži će prije preći ciljnu liniju”.
Očekujete li da će Savjet EU prihvatiti predloge iz non-pejpera? Šta bi to značilo za Zapadni Balkan, a šta za EU?
Austrija zajedno sa drugim promoterima država grupe “Prijatelji Zapadnog Balkana” promoviše što brže usvajanje ovih predloga. Za Zapadni Balkan i EU, to bi značilo “veću uključenost”, na primjer kroz redovno pozivanje njihovih ministara vanjskih poslova na sastanke ministara vanjskih poslova EU; češće visoke posjete institucija EU zemljama Zapadnog Balkana - poput visokog predstavnika za vanjsku i bezbjednosnu politiku, visokih predstavnika Evropskog parlamenta; dodatnu redovnu i intenzivniju razmjenu i radionice eksperata o pitanjima ljudskih prava i vladavine prava.
Crna Gora u novom izvještaju Evropske komisije nije dobila dobre ocjene, posebno u ključnim poglavljima 23 i 24 (vladavina prava)? Slažete li se sa ocjenama EK? Da li to smanjuje šanse Crne Gore da bude prva naredna članica EU do 2030. godine?
Definitivno sam saglasan s kritičkom ocjenom o nedavnom napretku Crne Gore na putu ka pristupanju EU. Međutim, izvještaj se zapravo ne bavi ocjenom prošlosti, već prije svega pozitivnim oblikovanjem budućnosti i isticanjem “glavnih tačaka” za neophodne buduće napore vlade. Kao manja, fleksibilnija zemlja s novim zamahom na čelu države (novi predsjednik, nova vlada, novi parlament, uskoro i nove vrhovne sudije i tužioci), Crna Gora ima bolju šansu za brži i efikasniji novi početak od drugih, većih država. Ne bih rekao da izvještaj smanjuje šanse za pristupanje EU do 2030, naprotiv, one se povećavaju.
Da li bi Crnu Goru na putu ka EU mogla preteći neka druga zemlja kandidatkinja, recimo Albanija ili Ukrajina?
Svi predlozi Austrije i grupe “Prijatelji Zapadnog Balkana”, uključujući i one koji se odnose na Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU, imaju za cilj postepeni i ubrzani ulazak zemalja Zapadnog Balkana u EU. Pri tome je vrlo vjerovatno da će prema pomenutom principu regate neke zemlje brže napredovati u svojim naporima ka članstvu u EU od drugih. Crna Gora bi u određenim okolnostima zaista mogla da izgubi svoje, trenutno manje ugroženo, prvo mjesto ako, na primjer, bude izostala politička volja, zakaže kapacitet administracije i ako zvanična politika bude stagnirala.
Može li nova Vlada Crne Gore ubrzati potrebne reforme kako bi počela da zatvara pregovaračka poglavlja? Gdje Vi vidite glavni problem zbog čega je došlo do zastoja u evropskim integracijama?
Glavni problemi su bili politički poremećaji i sukobi u posljednje tri godine povezani s početkom velikih promjena od ljeta 2020, što je značajno skrenulo pažnju i oslabilo posljednje dvije vlade. Prioriteti za novu vladu su - u razumnoj saradnji sa opozicijom usmjerenoj ka nacionalnim interesima - popunjavanje otvorenih mjesta na visokim pravosudnim funkcijama (poput vrhovnog državnog tužioca) i sprovođenje niza privremenih mjera (Interim-Benchmarks) u oblastima vladavine prava i pravosuđa. Bilo bi fantastično ako bi sve ovo bilo završeno ili dovedeno pred završetak do kraja 2023. godine. Kada se ovi uslovi za završetak pregovora o poglavljima 23 i 24 ispune, moglo bi se zatvoriti možda čak još sedam do 15 već otvorenih i u pregovorima poodmaklih poglavlja u procesu pristupanja. Crna Gora bi tako, u ovom trenutno povoljnom geopolitičkom i institucionalnom prozoru, prije izbora za Evropski parlament u ljeto 2024, mogla napraviti veliki skok ka pristupanju EU.
Uticaj ZBCG mjeriće se po rezultatima
Brine li Vas što je za predsjednika parlamenta izabran jedan od lidera prosrpske koalicije Za budućnost Crne Gore i što će ta koalicija ući u Vladu naredne godine? Da li bi oni mogli uticati na spoljnopolitički kurs Crne Gore?
Učešće ove koalicije se svakako prvobitno nije očekivalo. Ono je izazvalo određenu zabrinutost, posebno zbog dosadašnjeg usmjerenja ove koalicije prema vanjskoj i evropskoj politici. U konačnom, uticaj koji će koalicija “Za budućnost Crne Gore” imati – u kojoj god formi bilo njihovo učešće u vladi – mjeriće se prema rezultatima koje budemo vidjeli: da li je taj uticaj pozitivan ili negativan za put ka pristupanju EU i zapadnoj orijentaciji Crne Gore? Drugim riječima, ostvaruje li vlada ključne korake ka EU? Koji su to faktori, pojedinci, institucije koje loše funkcionišu, dešavanja i pritisci (možda čak i “iza kulisa”) koji je u tome ometaju? Nakon protekle tri godine, crnogorsko društvo i međunarodna zajednica imaju jasniji uvid u dešavanja, pažljivije ih posmatraju i vjerovatno imaju jasniji osnov za procjenu i sud o onome što vide da se dešava u Crnoj Gori.
Obaveze i prehlada ga spriječili da prisustvuje prijemu kod Mandića
Da li ste prisustvovali prijemu kojeg je novi predsjednik parlamenta Andrija Mandić organizovao 10. novembra povodom Dana parlamentarizma (zašto nijeste)?
Nijesam mogao da prisustvujem prijemu zbog prethodno preuzete druge važne obaveze. Međutim, na kraju sam zbog prehlade morao da ostanem kod kuće tog i narednih nekoliko dana.
Bonus video:
