Brisel protiv vetinga u pravosuđu

Evropska komisija (EK) protivi se uvođenju vetinga u crnogorsko pravosuđe - postupka provjere imovine sudija i tužilaca, njihovih eventualnih veza s kriminalom, te njihovih profesionalnih kompetencija.

To su Vijestima nezvanično kazala dva visoka funkcionera EK, navodeći da je Crna Gora mala država i da je stoga upitno ima li ljude i institucije koji bi mogli da sprovedu taj proces. Oni poručuju da bi, umjesto vetinga, zemlja trebalo da ojača postojeće sistemske mehanizme, kao što su oni za razrješenja sudija i tužilaca i utvrđivanje njihove disciplinske i etičke odgovornosti. Ako se u tome uspije, smatraju sagovornici, Crnoj Gori će biti lakše da sprovede reformu pravosuđa.

Jedan od izvora rekao je da su do ovakvog stava došli zbog “lošeg iskustva s vetingom u Albaniji”.

EK je u nedavnom izvještaju o proširenju, u kom je kritikovano stanje crnogorskog pravosuđa, konstatovala da je osiguravanje etičke i disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca i dalje problem, odnosno da “promovisanje i sprovođenje etičkih i profesionalnih standarda među sudijama i tužiocima ostaje izazov”.

“I Sudski i Tužilački savjet imaju ograničene rezultate, i nedostaje im proaktivnost. Crna Gora nije izmijenila disciplinski i etički pravni okvir za sudije i tužioce. Neophodna su dalja poboljšanja i efikasno sprovođenje pravosudnog inspekcijskog sistema, uključujući iscrpnije i nenajavljene inspekcije”, piše u dokumentu.

Navedeno je i da disciplinska komisija Sudskog savjeta nije sankcionisala nijednog sudiju zbog toga što nije dostavio podatake o imovini, dok je disciplinska komisija Tužilačkog savjeta kaznila tužioce koji ne poštuju te obaveze smanjenjem plate od 20 odsto.

Uvođenje vetinga najavila je prije skoro godinu bivša Vlada, na čijem je čelu bio Dritan Abazović, nakon niza pravosudnih afera - hapšenja bivše dugogodišnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, bivšeg čelnika Privrednog suda Blaža Jovanića, specijalnog tužioca Saše Čađenovića..., koji se terete za teška krivična djela. Abazovićev kabinet je, uoči nedavne promjene vlasti, predstavio analizu o vetingu, ističući da bi taj proces trebalo da se sprovede fazno (izmjene Ustava, ocjenjivanje članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, reforma Državnog tužilaštva...), da bi trebalo da se “češlja” imovina nosilaca najviših pravosudnih funkcija, da bi provjere trebalo da idu 15 godina unazad...

Nova Vlada pominje samo zakon

Uvođenje vetinga najavljuje i nova Vlada, kroz donošenje posebnog zakona (leks specijalisa), ali ne precizira ništa drugo u vezi tog procesa, niti govori o njegovim prednostima i manama.

Iz Ministarstva pravde, kojim rukovodi ministar Andrej Milović, Vijestima nisu odgovorili kad izvršna vlast namjerava da krene u posao izrade zakona o vetingu, kako i kad planira da primijeni taj postupak, da li im je prihvatljiv fazni model koji je zagovarala bivša Vlada, te da li bi pristali na uvođenje vetinga ako bi protiv toga bila Evropska unija (EU).

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica, saopštio je nedavno da će formiranje specijalnog suda, što nova vlast takođe najavljuje, dovesti do sprovođenja “jedne vrste vetinga”.

“Jer će uslov za specijalni sud biti postavljen na taj način kao da su određene sudije prošle veting...”, dodao je.

Koprivica je poručio da bi veting trebalo uvesti i za službenike Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB).

Veting se trenutno sprovodi u Albaniji i Moldaviji, a njegovo uvođenje razmatra se na Kosovu.

Veting se u Albaniji primjenjuje od 2017. godine, i od tada je rezultirao otpuštenjem nekoliko stotina ljudi iz pravosuđa, dok je nemali broj podnio ostavke bez sprovođenja provjere. Međutim, to je, prema pisanju tamošnjih medija, dovelo do problema sa zapošljavanjem novih sudija i tužilaca, odugovlačenjem suđenja, blokadom sudova, gomilanjem broja predmeta... Zato EU, uprkos zagovaranju vetinga u Albaniji, ne gleda tako blagonaklono na ideju uvođenja tog postupka na Kosovu, tvrdeći da bi to moglo da dovede do nefunkcionalnosti sudova.

Iz tih razloga i dio crnogorskih pravnika osporava veting, napominjući da postoji rizik od politizacije postupka, opasnost da se naruši ustavni princip međusobne ravnoteže i kontrole tri grane vlasti (zakonodavne, izvršne i sudske), da je pitanje ko bi sprovodio proces... Ti pravnici zagovaraju postojeće instrumente - krivično procesuiranje, disciplinske postupke, poboljšanje sistema ocjenjivanja...

Još se ne znaju razmjere korupcije

Pravnica i izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević, rekla je Vijestima da u situaciji u kojoj u Crnoj Gori postoje objavljeni dokazi o infiltriranju mafije u policiju i pravosuđe, u kojoj se procesuiraju najviše pozicionirane i sudije, tužioci i policajci, u kojoj se gotovo svakodnevno raskrinkavaju lažne biografije, u kojoj je 40 odsto sudija izabrano prostom većinom u Skupštini od Demokratske partije socijalista (DPS) i njenih partnera - veting izgleda kao nešto najmanje što bi trebalo uraditi da bi se obezbijedilo sprovođenje pravde.

Taj proces bi, prema njenim riječima, mogao da učini da u pravosuđu ostanu samo oni koji su stvarno kvalifikovani, koji nisu kršili ljudska prava, nemaju imovinu čije porijeklo ne mogu da dokažu i nisu povezani s organizovanim kriminalom.

“Mogao bi da učvrsti povjerenje građana u pravosuđe i vrati poštovanje u autoritet sudija i državnih tužilaca koji je ozbiljno poljuljan”, naglašava Gorjanc Prelević.

Međutim, ona upozorava da postoje i rizici - prvenstveno u pogledu toga ko i kako sprovodi veting. Taj postupak, navodi, može da otvori vrata političkom uticaju, da postane batina za politički nepodobne i da tako “upropasti sve svoje prednosti”.

“Može i da desetkuje sudstvo i tužilaštvo ako mnogi tokom procesa sami napuste funkciju ili budu razriješeni, jer je proces izbora sudija i državnih tužilaca dugotrajan i sl. Sve su to lekcije koje se moraju uzeti u obzir iz Ukrajine, Albanije... Poenta je da treba dodatno proučiti kako ući u veting koji bi mogao da dovede do nepristrasnog pravosuđa koje je van svake ozbiljne sumnje, a da pritom država i ne ostane bez pravosuđa”, podvlači sagovornica.

Upitana šta ako Crna Gora uvede veting uprkos protivljenju EU, Gorjanc Prelević odgovara da misli da ni EK ni javnost još nemaju realnije informacije o tome do koje mjere je prisutna korupcija među sudijama i tužiocima i drugim državnim funkcionerima i službenicima.

“Očekujem da se u bliskoj budućnosti o tome pojavi još više podataka. Vidjeli smo da je međusobno optuživanje već počelo. Sve ukazuje da bi veoma odgovorno bilo odvojiti vrijeme da se provjere ljudi koji odlučuju o sudbinama drugih, nego da se poslije ispostavi da su mnogi neopravdano i trajno bili pošteđeni odgovornosti samo zato što se veting nije sproveo kad je za to još bilo vremena”, kaže Gorjanc Prelević.

Da se pojavljuje još informacija, govori i ove sedmice objavljena prepiska sutkinje podgoričkog Višeg suda Suzane Mugoše i optužene Vesne Medenice, iz koje se vidi da su one razgovarale o predmetu “državni udar”, iako predsjednik Vrhovnog suda nema pravo da se interesuje za pojedinačne slučajeve u nižim sudovima, koji su u toku.

Može se doći do podrške EU

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković, navodi za Vijesti da oni zagovaraju fazno, ali brzo uvođenje vetinga. Objašnjava da je njihov predlog da odmah, nakon promjene Ustava, bude uspostavljen specijalni sud za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala na visokom nivou, koji će suditi i u krivičnom i u parničnom postupku, kako bi bio spreman za oduzimanje imovine bez krivične osude, na osnovu iskustva Italije.

“Uslovi za prijem sudija u taj sud trebalo bi da budu suštinski isti kao za veting - da sudija nema skrivenu imovinu ili da to nemaju lica povezana s njim, da nema veza s organizovanim kriminalom i da je donosio presude u skladu sa zakonom. Drugi korak bio bi uvođenje vetinga u Vrhovni, Apelacioni i Viši sud. Onda bi trebalo planirati kako se spustiti na osnovne i prekršajne sudove. Slično bi trebalo uraditi i u tužilaštvu, jer bi i ono moralo da bude dio ovog postupka”, ističe ona.

Ćalović Marković podvlači da bi trebalo voditi računa da eventualni veting ne dovede do blokade sudskih procesi i toga da u tužilaštvu nema ko da postupa, što bi, kaže, dovelo do zastare predmeta.

“Zato bi trebalo napraviti neki balans, i zato mi predlažemo fazno uvođenje, ali izuzetno brzo”, dodaje.

Sagovornica kaže da vjeruje da postoji mnogo argumenata da se EK ubijedi da Crna Gora treba da primijeni veting - mnogo više nego što je trebalo za uvođenje tog procesa u Albaniji.

“Jer smo još manja zemlja, u kojoj je na vlasti još duže bila jedna ista struktura, i gdje je organizovani kriminal još više bio spregnut s vrhovima pravosuđa. Tako da, sigurna sam da postoji način da se dođe do podrške EK, Evropskog parlamenta i zemalja članica EU ako se pokaže ozbiljnost u tom postupku. Odnosno, ako se pokaže da su naučene lekcije iz Albanije”, zaključuje Ćalović Marković.

U izvještaju EK je ocijenjeno da Crna Gora nije ostvarila napredak u reformi pravosuđa, a da je korupcija, uključujući i visoku, i dalje zabrinjavajuća i da preovladava u mnogim oblastima, uključujući državne strukture. Iako su pohvaljeni rezultati Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje je procesuiralo Medenicu, Jovanića, Čađenovića i mnoge druge, u dokumentu je poručeno da Crna Gora treba da pokaže rigorozan i nedvosmislen odgovor pravosuđa na kriminal.

Gorjanc Prelević: Da institucije rade, veting nam ne bi bio potreban

Na pitanje šta bi mogla da bude alternativa vetingu, Tea Gorjanc Prelević odgovara da, kad bi Crna Gora imala institucije sposobne da obezbijede vladavinu prava, veting ne bi bio potreban, te da je stoga teško govoriti o alternativama.

“Kad bi Agencija za sprečavanje korupcije bila van sumnje i adekvatno provjeravala podatke o imovini funkcionera, kad bi policija bila van sumnje i sprovodila bezbjednosne provjere, kad bi Sudski i Tužilački savjet bili van sumnje i imali instrumente za rad, koje još nemaju, a koji bi im omogućavali da efikasno i temeljno pokreću i sprovode disciplinske postupke i postupke utvrđivanja etičke odgovornosti, dakle, kad bi sve što još uvijek osvjedočeno ne funkcioniše odjednom savršeno profunkcionisalo, onda bi to vjerovatno moglo u dobroj mjeri da zamijeni veting”, ističe ona.

Gorjanc Prelević kaže da “jedna dobra strana vetinga” ne bi mogla da se nadomjesti, a to je da u proces provjere budu uključeni nepristrasni ljudi, sa strane, što je, navodi, podrška neophodna Crnoj Gori.

“Imajući u vidu ispreplijetanost rodbinskih, prijateljskih poslovnih i dr. interesnih veza među ljudima koji pripadaju i krugu onih koji bi u Crnoj Gori uopšte bili kompetentni da sprovode takav proces”, dodaje ona.

Gorjanc Prelević poručuje da je neophodno hitno i temeljno izmijeniti Zakon o Sudskom savjetu i sudijama i Zakon o državnom tužilaštvu, posebno u pogledu ocjenjivanja i utvrđivanja disciplinske odgovornosti. Neophodne su, kaže, i bezbjednosne provjere i izviđaji dokumenata o kvalifikacijama svih kojima je dopušteno da odlučuju o ljudskim pravima drugih.

“Mislim da policija i državni tužioci nemaju kapaciteta za sve te provjere”, konstatuje ona.

EK hvali Albaniju, Kosovu preporučuju “alternativne mjere”

EK je u izvještaju o Albaniji navela da je proces vetinga u toj zemlji nastavio da napreduje “zadovoljavajućim tempom”.

“Do 6. oktobra 57 odsto obrađenih dosijea za provjeru rezultiralo je smjenama, ostavkama ili prestankom mandata”, piše u dokumentu.

U izvještaju o Kosovu EK navodi da bi Priština trebalo da se u potpunosti uskladi s preporukama Venecijanske komisije (koja je davala mišljenje o vetingu), te da dodatno ispita alternativne mjere umjesto vetinga velikih razmjera.

“To bi trebalo da uključi, kroz zakonodavne izmjene, uspostavljanje ‘jedinica za provjeru’ (u okviru sudskih i tužilačkih savjeta) aktivnije korišćenje prijava imovine sudija i tužilaca, čime bi se obezbijedilo da se izvrše pravilne provjere, a da nepravilnosti u prijavama imovine dovode do suštinskih disciplinskih mjera”, piše u izvještaju.