Reformska EU agenda Crne Gore "pokretna meta": Obaveza mnogo, ali dosta toga može za šest mjeseci

Problemi koje su prethodne vlasti produkovale nisu riješeni, a dodatno su uvećani time što je partijski interes ostao ispred javnog, kaže Milica Zindović Milena Muk upozorava da je prilično dugačka lista neispunjenih zadataka i preporuka koje su u crvenoj zoni

11571 pregleda 25 reakcija 3 komentar(a)
Za Crnu Goru iz Plana rasta planirano oko 413 miliona eura ako ispuni obaveze: Zvaničnici EK Fon der Lajen i Varhelji, Foto: Rojters
Za Crnu Goru iz Plana rasta planirano oko 413 miliona eura ako ispuni obaveze: Zvaničnici EK Fon der Lajen i Varhelji, Foto: Rojters

Imenovanja u pravosuđu bila su preduslov da se pregovori sa EU u potpunosti ne zamrznu, ali nijesu dovoljna da se naprave neophodni pomaci, smatraju sagovornice “Vijesti” i poručuju da je sada, više nego ikad, neophodan zreliji i odgovorniji pristup, neupitna politička volja, kao i težak i posvećen rad na popravljanju stanja u različitim oblastima.

Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa Milena Muk rekla je “Vijestima” da se u javnosti stvorila zamjena teza kao da ukupna sudbina pregovora zavisi od imenovanja u pravosuđu, što je “daleko od stvarne agende i prilično neslavnog presjeka realizacije ključnih preporuka iz klastera poglavlja i reformi koje čini temelj sveukupnog procesa (tzv. fundamentals)”.

Saradnica na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Milica Zindović kaže da pred Crnom Gorom na putu ka EU puno obaveza i to onih najtežih, neki putevi su utabani, ali reformska agenda je pokretna meta i tu se broji učinak, a ne proteklo vrijeme.

“Problemi koje su prethodne vlasti produkovale nisu riješeni, a dodatno su uvećani time što je partijski interes ostao ispred javnog interesa, i uz mnogo aktera i česte promjene, evropske integracije su u potpunosti stavljene ad acta”, rekla je Zindović “Vijestima”.

Crna Gora sa EU pregovara 11 godina i u tom periodu je otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja, a zatvorila samo tri. Uslov za zatvaranje svih poglavlja je dobijanje završnih mjerila za 23 i 24 koja se odnose na oblast vladavine prava. Za ta ključna poglavlja definisana su 83 privremena mjerila (45 u poglavlju 23 i 38 u poglavlju 24), koja je potrebno ispuniti da bi se dobila završna mjerila.

Od ukupno 45 privremenih mjerila u poglavlju 23, njih 18 je u oblasti pravosuđa, u dijelu borbe protiv korupcije 14, temeljnih prava 11, jedno u oblasti saradnje sa nevladinim organizacijama, dok je jedno mjerilo opšteg karaktera.

Prvi korak u dobijanju završnih mjerila vlast je napravila prošle sedmice, izborom sedmog sudije Ustavnog suda, Faruka Rusulbegovića. Sada je potrebno da parlament odblokira i ostale pravosudne institucije izborom troje članova Sudskog savjeta, koji treba da izaberu predsjednika Vrhovnog suda, kao i izborom vrhovnog državnog tužioca (VDT). Sve ove funkcije su u privremenom mandatu vršilaca dužnosti.

Osim toga, EK od Crne Gore traži da izmijeni Zakon o Sudskom savjetu i sudijama, Zakon o državnom tužilaštvu i uvjerljivo planira neophodne izmjene Ustava, čime bi se adresirale sve već postojeće preporuke EK, mišljenja Venecijanske komisije i preporuke Grupe država Savjeta Evrope protiv korupcije (GRECO), kako bi se uskladili sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti sudstva i autonomije tužilaštva, kao i njihova nepristrasnost, odgovornost i profesionalizam.

Preporuka je i da usvoji novu strategiju i akcioni plan za reformu sudstva i racionalizaciju mreže sudova, kao i u potpunosti primijeniti ICT strategiju, kako bi se unaprijedila efikasnost sistema. Uz to, treba da ojača sistem borbe protiv korupcije i riješi stare slučajeve napada na novinare. U Poglavlju 24 (pravda, sloboda i bezbjednost) preporuka je da treba ograničiti korišćenje sporazuma o priznanju krivice na izuzetne slučajeve, dodatno povećati transparentnost i kredibilitet sudskog odgovora na organizovani kriminal kroz konzistentniju i više odvraćajuću kaznenu politiku...

Milena Muk podsjeća da je neophodno usvojiti izmjene i obezbijediti efikasnu primjenu Zakona o sprečavanju korupcije i krivičnog zakonodavstva, ali se insistira i na primjeni svih preporuka “peer review” misije iz 2021. godine, naročito onih koje se odnose na finansijske istrage i zapljenu i oduzimanje imovine.

“U ovoj oblasti, EK je jasno ukazala i na prioritet rješavanja dugotrajnosti sudskih postupaka i čestih odgađanja suđenja u predmetima koji se odnose na organizovani kriminal i potrebu da se obezbijedi snažnije međusobno razumijevanje između sudova i tužilaštva kada su u pitanju pranje novca i kvalitet dokaza”, rekla je.

“Nema vrdanja”: Milena Muk
“Nema vrdanja”: Milena Mukfoto: PR Centar

Ona je navela da u domenu javne uprave, odavno “visi” obaveza usvajanja izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kao i Zakona o državnim službenicima i namještenicima i Zakona o lokalnoj samoupravi kako bi se uslovi i transparentnost zapošljavanja unaprijedili.

“U pogledu medijskih sloboda i položaja medija, neophodno je da se konačno okonča proces usvajanja medijskog zakonodavstva u skladu sa EU standardima i uspostave jasne mjere zaštite od neprimjerenog uticaja na uređivačku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost javnog servisa”, kazala je Muk.

Ministri najavili reformsku agendu u najkraćem roku

Od sprovođenja ključnih reformi, zavisi i to da li će Crna Gora dobiti novac iz fonda u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan. EK usvojila je 8. novembra Plan rasta za Zapadni Balkan, sa ciljem ubrzanja procesa proširenja i rast ekonomija država kandidata. U tu svrhu, predložen je novi fond za reforme i rast za region od šest milijardi eura (dvije milijarde eura bespovratnih sredstava, a četiri milijarde eura u obliku povoljnih zajmova) za period 2024-2027.

Isplate će biti tek nakon ispunjenja dogovorenih reformi, odnosno reforme će biti vezane za rokove i njihovo sprovođenje biće uslov za dobijanje evropskog novca kao podrške budžetu dva puta godišnje. Predlog EK o formiranju fonda do narednog proljeća treba da usvoje Evropski parlament i Evropski savjet. To znači da bi Crna Gora trebalo da do marta usaglasi svoj plan reformi sa EK, kako bi u junu ili najkasnije u julu mogla da povuče prvu tranšu sredstava.

Zbog toga je u Briselu juče boravila delegacija Vlade, koju su činili njen potpredsjednik i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj, kao i ministri evropskih poslova i energetike i rudarstva, Maida Gorčević i Saša Mujović. U Briselu će naredna dana boraviti i delegacija Skupštine koju čine predstavnici 12 poslaničkih klubova. Kako je najavljeno, delegaciju u posjeti Evropskom parlamentu, predvodiće potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović.

Iz Vlade je saopšteno da je za Crnu Goru iz Plana rasta planirano oko 413 miliona eura i da su ministri u razgovoru sa predstavnicima EK najavili da će Vlada, do decembra pripremiti i dostaviti EK predlog Reformske agende, sa konkretnim predlozima mjera podrške u tri prioritetne oblasti - poslovni ambijent, digitalizacija i inovacije i energetika.

Milica Zindović poručuje da samo pošten rad na ispunjavanju obaveza u poglavljima 23 i 24, može Crnu Goru pomjeriti sa mrtve tačke u pristupnim pregovorima i pozicionirati državu kao kredibilnog i odgovornog partnera koji završava odavno zacrtane domaće zadatke.

“To kreira i bolju poziciju za apsorpciju EU fondova, pa i iz Plana rasta, i njihovo korišćenje za prave svrhe, odnosno na taj način koji će građanima i građankama Crne Gore pružiti kvalitetniji život, a EU ubijediti da zaslužujemo članstvo u tom klubu”, kazala je.

Milica Zindović
Milica Zindovićfoto: CGO

Napominje da Plan rasta, osim što ima notu kondicionalnosti u ispunjavanju obaveza iz poglavlja 23 i 24, podrazumijeva i rad na jačanju socio-ekonomske konvergencije, ekonomske integracije u regionu, fokus na poglavljima poput poljoprivrede, ribarstva i sl. koja su pretpostavka nesmetanog korišćenja ovih fondova u praksi i tamo gdje je to stvarno potrebno.

Iako su, kako kaže, obaveze iz poglavlja 23 i 24, ali i jačanje administrativnih kapaciteta i strateškog planiranja, preduslov za upuštanje u priču o Planu rasta, “nikako ne smije doći do zapostavljanja obaveza iz drugih poglavlja”.

“Naredni mjeseci će kroz konkretne rezultate ili nedostatak istih, pokazati koliko je Vladi i parlamentarnoj većini stalo da popravi sliku koju imamo kao država u očima evropskih partnera, i što je još važnije, koliki je stepen posvećenosti reformi u interesu svih građana i građanki”, ocijenila je Zindović.

Mnogo preporuka u crvenoj zoni

Milena Muk podsjeća da je Institutova analiza ispunjenosti preporuka iz temeljenih oblasti uporednim pregledom godišnjih izvještaja EK pokazala da je samo preporuka koja se odnosi na unapređenje strateškog okvira za reformu javne uprave ispunjena kroz donošenje Programa reforme upravljanja javnim finansijama.

To, kako je dodala, znači da je prilično dugačka lista neispunjenih zadataka, i preporuka koje su u crvenoj zoni. Podsjeća da se neke od njih odnose na imenovanja u pravosuđu, ali ne bilo kakva, već ona koja će se sprovesti “na meritokratski i transparentan način, kako bi se osiguralo odgovarajuće funkcionisanje pravosuđa”.

“Iako je lista preporuka u crvenoj zoni prilično alarmantna, mislim da jeste realno da se većina njih realizuje u doglednom vremenskom periodu, pa i od šest mjeseci, posebno za one procese koji su započeli ili nepotrebno odugovlačeni u prethodnom periodu, poput izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama, propisa o unapređenju zapošljavanja u javnoj upravi, medijskih zakona i sl”, smatra Muk.

Ona je dodala da preporuke i mjerila koje se tiču bilansa rezultata (tzv. “track record”) su najzahtjevnije i podsjeća da je u ovogodišnjom izvještaju posebno skrenuta pažna na potrebu da se jasno adresiraju rizici od korupcije i infiltracije organizovanog kriminala u pravosuđe i druge institucije, sprovođenjem snažne preventivne politike i pružanjem strogog pravosudnog odgovora na otkrivene slučaje.

“Međutim, i u odnosu na zahtjevnije izazove učinkovite primjene propisa i ‘odrobljavanja’ države, može se pokazati odlučnost i jasan plan kako da se oni prevaziđu, a EK je već prepoznala početne pozitivne impulse u procesuiranju organizovanog kriminala i korupcije”, navela je.

EK je u novom izvještaju dala Crnoj Gori loše ocjene za poglavlja 23 i 24 i konstatovala, između ostalog, da je parlament Crne Gore nekoliko puta ignorisao mišljenje Venecijanske komisije, kao u slučaju izmjena Zakona o prodsjedniku, koje je poništio Ustavni sud.

Crna Gora nije u potpunosti adresirala preporuke Venecijanske komisije iz 2021. godine o izmjenama Zakona o Državnom tužilaštvu, uključujući i imenovanje laičkih članova Tužilačkog savjeta kvalifikovanom većinom, radi smanjenja rizika od neprimjerenog političkog uticaja na Savjet.

Konstatovano je da su izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama u toku, međutim, preporuke EK i Venecijanske komisije još uvek nisu u potpunosti primijenjene.

Venecijanska komisija je u mišljenju na Zakon o Sudskom savjetu preporučila, između ostalog da se obezbijedi da se radna prava sudija, kao što je pravo na adekvatnu platu ili starosnu granicu za odlazak u penziju, regulišu zakonom.

Preporuka VK je i da se smanji primjenjivost izuzetnih mehanizama protiv “ćorsokaka”, kao što je izbor vršioca dužnosti predsjednika Vrhovnog suda (ili bilo kog suda), da se utvrdi kriterijum odgovarajuće i prilagođene ocjene za sudije Vrhovnog suda i predvidi da su za pokretanje disciplinskog postupka nadležni samo članovi Sudskog savjeta.

Preporuke GRECO, između ostalog odnose se na provjere integriteta ministara i državnih sekretara, prije njihovog imenovanja, kako bi se spriječili mogući rizici od sukoba interesa. Isto je preporučeno i kad su u pitanju šef kabineta premijera, kao i politički imenovani “specijalni savjetnici” predsjednika i potpredsjednika vlade. U preporukama policiji, GRECO navodi da ona ne treba da bude podložna političkom uticaju i napominje da njena operativna nezavisnost mora biti prioritet. Crna Gora treba do 31. decembra 2023. godine godine da podnese izveštaj o preduzetim mjerama za sprovođenje preporuka.

Reforme “gorka pilula” za vlasti

Milena Muk poručuje da je doasadašnji izostanak političke volje glavni kočničar pristupanja EU.

“Koliko je izostanak bio očigledan, toliko će i eventualno oživlljavanje političke volje biti lako mjerljivo. Okvir postavljen kroz proces pristupanja EU je prilično precizan, pa u tom smislu ne može biti previše vrdanja”, upozorila je Muk.

Milica Zindović kaže da je volja postojala nekad ranije, iako u ograničenom obimu, i samo do nivoa dok vlasti nisu vidjele da time sijeku granu na kojoj sjede, jer reforme koje se moraju sprovesti su gorka pilula za sve koji su navikli da ograničavaju razvoj institucija i profesionalaca.

“Već neko vrijeme imamo tu ozbiljan problem, a što svoju refleksiju ima i u zapuštenosti i haotičnosti pregovaračke strukture, potpunom zanemarivanju javnog interesa, neozbiljnosti, nedostatku planiranja, usmjerenja i koordinacije u dijelu pregovaračkog procesa, i izostanku i najmanjeg nivoa aktivnosti iz evropske agende koji bi nas približio korak dalje članstvu”, upozorila je.

To, kako je dodala, najbolje potvrđuju i brojke, poput onih iz Vladine Informacije o realizaciji planiranih obaveza u 2023. godini iz Programa pristupanja Crne Gore EU koji pokazuje da je prethodna Vlada Dritana Abazovića realizovala svega 26 odsto obaveza iz evropske agende.

“Očekivanja od ove Vlade su mnogo manja nego od nekih prethodnih, što joj može biti od pomoći, ali brine i vidljiv nedostatak kapaciteta, kao i njena glomaznost kao danak partijskim dogovorima”, zaključila je.

Vlada kandiduje između 60 i 80 reformskih mjera

Ministri su juče u Briselu poručili da će Vlada kandidovati između 60 i 80 reformskih mjera, koje će biti realizovane u naredne četiri godine, što će biti preduslov za dodjelu dijela finansijske podrške. Takođe, kako je saopšteno iz Vlade, dio reformske agende će obuhvatiti i dio ključnih reformi koje se odnose na vladavinu prava i reformu javne uprave, a koje su od posebnog značaja za proces pristupanja EU.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je poručila da je Vlada odlučna da ubrza sprovođenje reformi u oblasti vladavine prava, kao i da u kratkoročnom periodu ispuni preporuke iz ovogodišnjeg Izvještaja EK.

“Imamo ambiciozan, ali realan rok. Vlada će, do sredine decembra, za kada je planiran Samit EU – Zapadni Balkan, pripremiti i predložiti set reformi”, kazala je Gorčević.

Bonus video: