Teže do kredita i boljeg ugleda: Šta ako Crna Gora dospije na "sivu" listu zbog nerada u borbi protiv pranja novca

Nesporno da bi se Crna Gora teže zaduživala ako bi dospjela na spisak FATF-a, kaže Dejan Milovac. Lista može odgovoriti neke od aranžmana sa Crnom Gorom, te uticati na politički rejting države, tvrdi Predrag Petrović. Premijer Spajić zatražio pomoć Kvinte da bude odgođeno ažuriranje liste, iz FATF-a nisu odgovorili Vijestima da li je to moguće, već su samo rekli da se lista ažurira na njihovim zasjedanjima u februaru, junu i oktobru

41259 pregleda 78 reakcija 23 komentar(a)
Hoće li Crna Gora teže dolaziti do novca: ilustracija, Foto: Shutterstock
Hoće li Crna Gora teže dolaziti do novca: ilustracija, Foto: Shutterstock

Ako Crna Gora dospije na “sivu” listu Radne grupe za finansijsku akciju (FATF), imaće probleme sa zaduživanjem, saradnjom sa međunarodnim finansijskim institucijama, poslovanjem sa inostranim kompanijama, ali i sa političkim ugledom.

To su ocijenili sagovornici Vijesti, govoreći o tome šta bi bile potencijalne konsekvence ukoliko FATF uvrsti Crnu Goru na spisak država koje ne primjenjuju ili malo primjenjuju mjere za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

Na tu mogućnost danima upozorava premijer Milojko Spajić, tvrdeći da je “velika vjerovatnoća” da će to desiti, jer je “zakazao cijeli sistem”. Upozorava da zbog toga može biti posljedica, prvenstveno po crnogorsku ekonomiju. On je poručio da Vlada radi na tome da se odluka o ažuriranju liste odgodi za godinu, zbog čega je zatražio i pomoć zemalja Kvinte (SAD, Francuska, Njemačka, Velika Britanija i Italija).

“Kvinta radi sve što je u njihovoj moći da pomogne”: Spajić
“Kvinta radi sve što je u njihovoj moći da pomogne”: Spajićfoto: Luka Zeković

FATF je međunarodna (međuvladina) organizacija koja istražuje kako se pere novac i finansira terorizam, koja promoviše politike za ublažavanje toga, te procjenjuje da li države preduzimaju efikasne mjere da se suprotstave tom problemu. Osim “sive” liste, na kojoj su oni koji aktivno sarađuju sa FATF-om da bi ispravili nedostatke koje registruje organizacija, postoji i “crna” lista na kojoj su registrovani oni koji imaju “strateške nedostatke u svojim sistemima”.

Liste se ažuriraju triput godišnje, a posljednji put je to učinjeno 27. oktobra. Na “sivoj” su 23 zemlje, a na “crnoj” tri.

Uticaj na politički i kreditni rejting

Direktor istraživanja NVO Beogradski centar za bezbjednosnu politiku Predrag Petrović, kazao je Vijestima da bi posljedice uvrštavanja Crne Gore na “sivu” listu FATF-a mogle biti ozbiljne. Objašnjava da bi time mogao biti poslat signal međunarodnom finansijskom/bankarskom sistemu da postoje određeni rizici u slučaju poslovanja sa Crnom Gorom.

“To može dodatno da poveća cijene transakcija, ako kompanije žele da posluju s tom državom. Za neke druge, ‘siva’ lista može biti dovoljno odvraćajuća da se ne upuste u finansijske aranžmane. Lista može uticati na politički rejting države, ali i kreditni. Time se šalje signal da je rizik od poslovanja sa tom zemljom povišen”, istakao je Petrović.

Crna Gora trebalo bi uskoro da se zaduži, a koliko će to iznositi znaće se kad Vlada uputi parlamentu predloge budžeta i odluke o zaduženju. Država u naredne četiri godine mora da vrati 2,5 milijardi eura dugova. U slučaju da završi na “sivoj” listi i da se time pogorša njen kreditni rejting, to bi značilo da će kamate za nova zaduživanja biti vrlo visoke, a da će interesovanje stranih investitora biti smanjeno.

Trenutni kreditni rejting Crne Gore nalazi se tek stepenicu iznad špekulativnog, što znači da postoji malo povjerenje u zemlju da će na vrijeme izmiriti obaveze.

Provjerava li se strani novac

Direktor Istraživačkog centra NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac, rekao da je nesporno da bi se Crna Gora teže zaduživala ako bi dospjela na spisak FATF-a.

Objašnjava da bi stavljanje zemlje na tu listu bilo direktna posljedica svega što se moglo vidjeti ne samo za vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS), nego i post DPS vlada, koje su predvodili Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović. Kaže da se svih tih godina malo pažnje poklanjalo problemu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, na koji Evropska komisija (EK) godinama ukazuje.

“Malo pažnje se poklanjalo problemu na koje se ukazuje godinama”: Milovac
“Malo pažnje se poklanjalo problemu na koje se ukazuje godinama”: Milovacfoto: BORIS PEJOVIC

“Jedna od ključnih zamjerki EK je da su finansijske istrage nedovoljne, da nema konkretnih rezultata, a da onda kad imamo rezultate - nemamo pravosnažne presude. Zamjerke su i da zakonski okvir nije adekvatan, a vidjeli smo posljednjih decenija da je Crna Gora izložena ogromnom kapitalu iz Rusije, Ukrajine, Turske, Ujedinjenih Arapskih Emirata... Govorimo o državama u kojima ne postoje veliki kapaciteti za vladavinu prava, pa je pitanje koliki je procenat tog novca Crna Gora provjerila... Crna Gora ima jedno tijelo koje se bori protiv pranja novca i finansiranja terorizma, ali njegove rezultate apsolutno ne znamo”, naglašava Milovac.

U nedavno objavljenom izvještaju EK o Crnoj Gori, piše da je Finansijsko-obavještajna jedinica (odnosno Sektor za finansijsko-obavještajne poslove Uprave policije) izdala 18 naloga za obustavu transakcije komercijalnim bankama, da je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo dvije istrage protiv četiri lica, “čime je ukupan broj tekućih istraga o pranju novca porastao na šest”. U dokumentu se navodi da su podignute dvije optužnice protiv tri osobe tokom 2022. godine.

“U 2022. i u prvom kvartalu 2023. nije pokrenuta nijedna finansijska istraga u vezi sa pranjem novca. Viši sud u Podgorici je u 2022. vodio devet predmeta protiv 91 lica, ali uprkos povećanom broju predmeta koji su dospjeli u sud, nije izrečena nijedna pravosnažna presuda o pranju novca”, piše u izvještaju.

Nema sankcija, ali...

Iz međunarodne organizacije Transparensi internešnal (Transparency international) Vijestima su rekli da države koje budu stavljene na “sivu” listu FATF-a nisu podvrgnute zvaničnim sankcijama, ali da njihovo stavljanje na spisak može imati “negativne ekonomske i reputacione posljedice, koje mogu uticati na finansijski sektor i međunarodno finansiranje i pomoć”.

Ističu da se lista pokazala “kao pokretač uspješnih reformi u sprečavanju pranja novca”, jer države obećavaju da će riješiti nedostatke koji budu identifikovani.

Status Crne Gore zavisiće od izvještaja Komiteta eksperata Savjeta Evrope (SE) za procjenu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma (MANIVAL), koji će biti razmatran na predstojećem plenarnom sastanku (od 11. do 15. decembra) tog tijela SE. MANIVAL je pridruženi član FATF-a. Dva člana FATF-a su u MANIVAL-u.

Vijestima su iz Pres službe SE saopštili da će izvještaj, nakon usvajanja, proći kroz finalnu provjeru kvaliteta i dosljednosti, te da je planirano da bude objavljen u februaru. Dokument će, dodaju, pružiti sve činjenice, analize i ocjenu stanja Crne Gore u primjeni međunarodnih standarda za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

Informacija da Crnoj Gori prijeti stavljanje na “sivu” listu prvi put se pojavila 23. novembra, kad je objavljen dokument Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) o presjeku zatečenog stanja u tom resoru mjesec ranije. U dokumentu je navedeno da je “trenutna pozicija države u evaluaciji MANIVAL-a izuzetno loša”, i da je stoga neophodno preduzeti sve dostupne mjere kako bi Crna Gora izbjegla da bude postavljena na listu, uključujući i lobiranje.

Desetak dana kasnije, Spajićeva vlada je usvojila informaciju u kojoj je istaknuto da je potrebno mijenjati neke zakone, ali i uspostaviti “efikasan” registar stvarnih vlasnika firmi, “kako bi se znala vlasnička struktura lica koja otvaraju firme u Crnoj Gori, a postoji sumnja da su u vezi sa pranjem novca i finansiranja terorizma”.

Može li biti odgađanja ažuriranja liste

MANIVAL je, između ostalog, prethodnih godina predlagao Crnoj Gori da unaprijedi oblast igara na sreću, izmijeni zakon o tome, uspostavi efektivan nadzora nad neprofitnim sektorom i sektorima koji sada nisu na adekvatan način regulisani (advokatura, notarijat, priređivači igara na sreću...) i sl.

Nakon Vladine informacije, oglasio se Spajić, koji je rekao da je prijetnja od “sive” liste velika, i da izvršna vlast vodi kroz diplomatske kanale “jaku kampanju” da se ta odluka odgodi za godinu, jer je siguran da postoji jaka politička volja da se ispune svi zahtjevi MANIVAL-a.

Vijesti su FATF pitale kad je planirano ažuriranje lista i da li je moguće odgađanje tog postupka. Naveli su da se lista ažurira na njihovim zasjedanjima u februaru, junu i oktobru, ali nisu odgovorili da li je moguće odgađanje.

Vlada je, nakon Spajićeve poruke, utvrdila izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma i Krivičnog zakonika (KZ), o kojima bi Skupština trebalo da se izjasni u ponedjeljak po hitnom postupku.

Premijer je juče takođe ocijenio da bi stavljanje na “sivu” listu bilo loše po ekonomiju, investicije, reputaciju države... On je izjavio da se sastao sa predstavnicima Kvinte, koje je, tvrdi, zamolio da pomognu da Crna Gora ne završi na spisku FATF-a.

“Mislim da su primili poruku i da rade sve što je u njihovoj mogućnosti da nam pomognu da do toga ipak ne dođe”, rekao je Spajić na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade.

Napominje da je na 50 adresa poslao pismo - akcioni plan, u kom se govori o tome šta će sve država da uradi da bi ispunili obaveze iz poglavlja 23 i 24 i preporuke MANIVAL-a i SE. Dodao je da će sljedeće sedmice biti na plenarnoj sjednici MANIVAL-a iako to nije praksa, da im predstavi akcioni plan i šta će sve biti sprovedeno u naredna dva mejseca.

Govoreći o odgovornosti bivših vlasti za nastali problem, Spajić je rekao da je “zakazao cijeli sistem”.

“Imali smo 10 mjeseci, do marta 2023, da eventualno nešto promijenimo i napravimo iskorake u vezi velike zabrinutosti koja je prikazana (u izvještaju MANIVAL-a). Nažalost, u letargičnom stanju i sa veoma slabim i nekompetentnim kapacitetima iz raznih institucija, završena je ta evaluacija i ništa se konkretno nije radilo. Tu bih istakao jedino Sektor za finansijsko-obavještajne poslove, kao jedinicu koja je profesionalno radila”, zaključio je premijer.

Hrvatska na listi, bile i Srbija i Albanija

Od država Balkana na “sivoj” listi trenutno je Hrvatska, koja je jedina članica Evropske unije (EU) u kojoj je FATF registrovao probleme. Ona se nalazi na spisku od juna ove godine.

Albanija je na “sivoj” listi bila od februara 2020. do novembra ove godine, dok se Srbija na istom spisku nalazila od februara 2018. do juna 2019.

FATF ima 39 članova, osnovan je 1989. na inicijativu grupe G7 (Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i SAD). Sjedište organizacije je u Parizu.

U izvještaju o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za prošlu godinu, piše da je smanjen broj prijavljenih lica zbog krivičnih djela pranja novca za 50 odsto (u 2021. godini 22 lica, u 2020. godini 34, u 2019. godini 86, u 2018. godini 89 lica)

Direktorat izdao 65 prekršajnih naloga, vrijednosti 113.900 eura

EK je u svom izvještaju ocijenila da Crna Gora u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma i dalje treba da uskladi svoj zakonodavni okvir sa petom Direktivom za sprečavanje pranja novca, kao i sa preporukama FATF-a.

“Izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću su pripremljene, ali još uvijek nijesu usvojene. Zakon o međunarodnim restriktivnim mjerama, akt od velikog značaja u odnosu na međunarodne i EU sankcije, i dalje treba da bude usklađen sa standardima EU”, piše u dokumentu.

Navodi se da je Centralna banka nastavila da obavlja “svoju supervizorsku funkciju u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma”. Istaknuto je da je tokom 2022. obavljala redovne terenske kontrole kod devet banaka, jedne platne institucije, dvije mikro-kreditne institucije i jednog preduzeća, kako bi provjerila usklađenost njihovih operacija sa propisima.

“Takođe je obavila jednu tematski ciljanu kontrolu na zahtjev Jedinice za finansijske podatke, koja funkcioniše unutar policije, i nekoliko narednih kontrola finansijskih institucija. Tokom 2022, Direktorat za nadzor oblasti sprečavanja pranja novca i međunarodne restriktivne mjere MUP-a sproveo je 136 inspekcija izvještajnih entiteta. Izdato je 65 prekršajnih naloga, u ukupnom iznosu od 113.900 eura”, piše u izvještaju EK.

Bonus video: