Mugoša za "Vijesti": Potrebno socijaldemokratsko okupljanje

I 2015. sam govorio kolegama iz SDP-a da treba da vodimo računa što govorimo jedni o drugima, jer ne znamo što će vrijeme donijeti. Komunikacija opozicije s građanima o popisu trebalo da bude transparentnija, efikasnija i intenzivnija. Nadam se da će struktura budžeta biti drugačija nego što je bila do sada. Kapitalni budžet mora se napraviti na način da znamo da će projekti biti realizovani

58675 pregleda 112 reakcija 53 komentar(a)
Potrebno ukrupnjavanje, a ne razvodnjavanje: Mugoša, Foto: Savo Prelević
Potrebno ukrupnjavanje, a ne razvodnjavanje: Mugoša, Foto: Savo Prelević

Poslanik i potpredsjednik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša, poručio je da zagovara saradnju politički i ideološki bliskih partija, udruženja, aktivista i pojedinaca, na bazi socijaldemokratske ideološke platforme.

On je u intervjuu “Vijestima” indirektno potvrdio da po tom pitanju postoje neformalni kontakti SD-a i Socijaldemokratske partije (SDP).

“Imao sam korektne odnose s kolegama iz SDP-a i kad je došlo do toga do čega je došlo 2015. I tada sam govorio kolegama iz SDP-a da svi treba da vodimo računa što govorimo jedino o drugima, jer ne znamo što će vrijeme donijeti... U SDP-u imam prijatelje i ljude za koje smatram da su kvalitetni, i uvijek radim na tome da se naša saradnja unapređuje”.

SD je nastao raskolom u SDP-u 2015.

Jeste li zadovoljni načinom sprovođenja popisa, da li vaši predstavnici, koji su dio popisnih komisija, uočavaju nepravilnosti, te imate li potreban nivo kontrole nad tim procesom?

Zasad, koliko sam obaviješten od predstavnika u skupštinskom odboru za praćenje popisa i drugim tijelima, nema velikih propusta. Naravno, dešava se da na terenu ima određenih “iskakanja” kod nekih popisivača - dijelom zbog neiskustva, dijelom zbog neadekvatne namjere. Ali to se, koliko sam čuo, brzo rješava.

Želim da vjerujem da će svi kontrolni mehanizmi profunkcionisati, da bismo na kraju svi mogli da kažemo da imamo veliki stepen povjerenja u dobijene podatke.

Ono što je znak pitanja je da li će se do 18. decembra moći doći do svih kuća na sjeveru. To će zavisiti od vremenskih prilika. Osim toga, mislim da nedostaje dio popisivača, pa će neki vjerovatno morati da preuzimaju obaveze nedostajućih.

Važno je što je popis rezultat dijaloga. To je posljedica zrelog odnosa opozicije, vijeća manje brojnih naroda, ali i konstruktivnog pristupa i, u ovom trenutku, zrelosti premijera (Milojka) Spajića. Ne bih stavljao znak jednakosti između svih partija parlamentarne većine, jer mislim da je bilo opstrukcija određenih stranaka da ne dođe do dogovora.

Vidjećemo kako će proces ići do kraja. Želim da vjerujem da ćemo dobiti validne podatke.

Šta očekujete da podaci pokažu?

Mislim da će pokazati stvari u dijelu migracija i broja stanovnika, kojih su svi svjesni, a čekamo samo formalnu potvrdu kroz popis. Svjesni smo činjenice da imamo negativan prirodni priraštaj u 17 od 25 lokalnih samouprava. Godinama pričam da nam je potrebna strategija demografskog razvoja, odnosno populacione politike...

Isto tako, važno je da vidimo i neke druge podatke, kako bismo kreirali socijalnu, zdravstvenu, transportnu politiku... Veoma je važno da dobijemo podatke o socijalno ranjivim grupama. Tu su i lica s invaliditetom. Moramo da kreiramo politike koje će biti fokusirane na postizanje konkretnih rezultata.

Kakva su očekivanja u pogledu podataka o nacionalnoj/etničkoj pripadnosti, vjeri i jeziku?

Tu nemam nekih projekcija. Nek se građani izjasne kako smatraju da treba. Imamo istraživanja javnog mnjenja koja pokazuju da tu neće biti nekih velikih razlika u odnosu na prethodni popis.

Ono što mi smeta je što se tolikom pričom o ta tri pitanja potencijalno utiče na kvalitet ostalih podataka. Manipulacija je da nema političke kampanje. Nažalost, kampanje ima. Ono što nije dobro je što neki nosioci visokih državnih funkcija izjavama učestvuju u kampanji. Smatram da su kampanje takve vrste način udara na integritet građana. Nikad se u životu ne bih odlučio na to da sugerišem bilo kome ko je i što je.

Aludirate na izjavu šefa Skupštine Andrije Mandića, koji je rekao da bi nakon popisa mogao da se otvori dijalog o izmjeni Ustava u dijelu službenog jezika. Kako tumačite tu najavu i očekujete li da neki podaci proizvedu političke posljedice?

Izjave ne dolaze samo od Mandića, nego i od drugih visokih funkcionera. Ako kažete da je ovo prvi slobodni popis, vi ste u kampanji. Ako kažete kako se etnički izjašnjavate i kojim jezikom govorite - ne znam zašto je to podatak koji treba da saopštavate. To je pokazatelj da se duh sporazuma o popisu ne poštuje.

Što se tiče vašeg pitanja, i tu postoji jedna vrsta manipulacije. Srpski jezik je u službenoj upotrebi, i to je ustavna kategorija. To nije jezik izbrisan iz Ustava. Da bi došlo do promjene Ustava, mora se sprovesti vrlo kompleksa procedura, do koje se teško može doći. Ako bi se našla dvotrećinska većina za promjenu Ustava, onda je potrebna potvrda ne referendumu od najmanje tri petine svih birača, što je vrlo teško. Mislim da treba da razgovaramo o promjeni Ustava u nekom drugom dijelu, a ne da se konstantno bavimo pitanjima koja polarizuju.

Mugoša
Mugošafoto: Savo Prelević

SD je najavljivao bojkot popisa, tvrdeći da je proces lažan i da su njegovi rezultati unaprijed poznati. Na osnovu čega ste to tvrdili, odnosno ko je trebalo da lažira popis i kakav je trebalo da bude njegov ishod?

Popis koji je bio planiran za 1. novembar pripremala je vlada koja je bila u tehničkom mandatu, u vrijeme političke nestabilnosti i institucionalne krize. U pripremi popisa nije bilo volje da se razgovara s opozicijom i da se naprave određene vrste kompromisa, a svi znamo šta je bilo 2003. i 2011... Taj ambijent i želja da se po svaku cijenu održi popis, definitivno su kod nas ukazivali na sumnju da je vjerovatno nekome strašno stalo da se bez ikakve kontrole kreiraju ti podaci. Na kraju krajeva, vidjeli smo da kampanju vode krugovi i van Crne Gore.

Pretpostavljam da su najave opozicionih partija, ali i vijeća manje brojnih naroda, da nema uslova da se popis održi 1. novembra uticale na to da se otvori dijalog. Ukazivali smo na brojne nedostatke, i dobili potvrdu da je to što smo radili bilo utemeljeno i opravdano.

Ne mislite li da ste pristalice zbunili povlačenjem odluke o bojkotu tek nekolio dana uoči popisa? Oni vas sad na društvenim mrežama optužuju za “dil” sa Spajićem. Očekujete li da zbog toga izgubite dio podrške?

Kritike i razočarenja su potpuno legitimni. Svako imao pravo da tumači određene stvari na način na koji misli da treba. Saglasan sam da je komunikacija opozicije s građanima trebalo da bude transparentnija, efikasnija i intenzivnija. Ali, treba da imamo na umu da je opozicija pokušavala da sve to vrijeme utiče da se neki uslovi promijene...

Prihvatam svaku vrstu konstruktivne kritike. Vjerovatno je ovo bio neki novi proces za ljude iz opozicije... Da li ćemo izgubiti podršku - vjerujete da imam drugačiji pristup. Dugoročnije gledam na stvari. U ovaj proces smo ušli s namjerom da se uspostavi jedna praksa koja bi trebalo da se koristi i u drugim stvarima. Da li ćemo zbog toga biti kažnjeni ili nagrađeni, pokazaće rezultati u nekom od izbornih ciklusa.

Na čemu mislite da opozicija treba da zasniva djelovanje u trenutnim političkim okolnostima?

Često koristim izreku da sam opozicija vlasti, ali da nisam opozicija evropskoj Crnoj Gori. Mi smo, kao opoziciona partija, glasali i za članove Sudskog savjeta, i za sudije Ustavnog suda. Nikad ne bih blokirao bilo koje procese, zato što su evropska perspektiva i uspostavljanje standarda mnogo važniji od uskopartijskih interesa. Značajan dio zakona koje smo predložili usvojen je iako smo opozicija. Isto sam i glasao za predloge 42. i 43. Vlade ako sam smatrao da su kvalitetni. Mislim da je to suština djelovnja - ne ko predlaže, nego što se predlaže.

Kako tumačite poruku bivšeg premijera Duška Markovića da je Crnoj Gori potreban “novi potencijal i dodatna politička snaga na strani opozicije”, te njegovu najavu da bi mogao da oformi partiju?

Nije čudno da se formiraju nove partije, savezi ili pokreti. Ono što mislim da nije dobro je da imamo ogroman broj političkih subjekata. Onda imamo subjekte koji se zalažu za gotovo iste vrijednosti, njih pet, šest, sedam, i to zbunjuje građane. Pristalica sam toga da je potrebno ukrupnjavanje na političkoj sceni. Ne u smislu pravljenja jedne partije, već da se stvaraju savezi ideološki bliskih stranaka.

Jesu li tačne spekulacije da SD i SDP razgovaraju o nekoj vrsti saveza?

Imao sam korektne odnose s kolegama iz SDP-a i kad je došlo do toga do čega je došlo 2015. I tada sam govorio kolegama iz SDP-a da svi treba da vodimo računa što govorimo jedni o drugima, jer ne znamo što će vrijeme donijeti... U prethodnom sazivu sam želio da probijam led, pa sam predlagao amandmane s tadašnjim poslanikom SDP-a (Raškom) Konjevićem i glasao za neke predloge SDP-a. Kasnije su kolege iz SDP-a glasale za neke predloge SD-a. Sada smo u koaliciji na nivou lokalnih samouprava.

Razvodnjavanje manjih partija dovodi u opasnost da će doći do toga da neke ne pređu cenzus. Zagovoram saradnju i savez ideološki bliskih partija. U SDP-u imam prijatelje i ljude za koje smatram da su kvalitetni, i uvijek radim na tome da se naša saradnja unapređuje. Vidjećemo što će donijeti vrijeme. Mislim da su nam svi ovi procesi nauk kako treba da se ponašamo i učimo iz grešaka.

Zagovarate li koalicionu saradnju ili da se SD i SDP spoje?

Nije na meni da u ovom trenutku artikulišem tako jasne stavove. To treba da bude odluka partijskih organa. Ono što zagovaram je savez politički i ideološki bliskih partija, udruženja, aktivista i pojedinaca. Potrebno je ukrupnjavanje na bazi socijaldemokratske ideološke platforme. Da li će potencijalno takav neki savez rezultirati pravljenjem jedne partije - meni je prije svega važna suštinska saradnja, a formalni model ne treba da nas opterećuje ako imamo dobre namjere.

Da se vratimo na pitanje opozicionog djelovanja. U skupštinskoj proceduri su pitanja izbora vrhovnog državnog tužioca (VDT) i članova Sudskog savjeta. Hoćete li podržati izbor Maje Jovanović za VDT-a?

Još nismo donijeli stav na partijskim organima o podršci kandidatkinji, jer je jedina o kojoj se glasa u prvom krugu. U ponudi imamo tri respektabilne biografije. Želim da vjerujem da će iz tog procesa doći do izbora... Ono što zamjeramo aktuelnoj garnituri vlasti je što nije bilo dijaloga o tome i što se licitira o kandidatima i što se neki otpisuju prije nego što su saslušani. Mislim da je dijalog o VDT-u i članovima Sudskog savjeta neophodan. Volio bih da neki kandidat dobije što širu podršku, jer mu to daje veći legitimitet.

Mugoša
Mugošafoto: Socijaldemokrate

Ko od kandidata za VDT-a zadovoljava vaše standarde za tu poziciju?

Vjerovatno ćemo donijeti odluku nijansirajući između određenih stvari, sagledavajući iskustvo, percepciju i odnos prema određenim pitanjima. VDT treba da bude osoba koja uliva povjerenje... Nije mi se svidjela intencija da izbor VDT-a zavisi od toga kako će se odnijeti prema postupcima koji su u toku, jer se tu vidi vrsta pritiska na kandidate.

Hoće li SD glasati za predlog šefa države Jakova Milatovića da Irena Radović bude guvernerka Centralne banke Crne Gore?

SD do sada nije zauzeo zvaničan stav. To ćemo uraditi u narednih nekoliko dana, jer će se vrlo brzo odlučivati o tome. Apelujem da bi dobro bilo da svaki kandidat, ukoliko bude izabran, ima što širi stepen podrške.

U Skupštinu bi ubrzo trebalo da budu predati predlozi budžeta i odluke o zaduženju. Kakvom se budžetu nadate?

Nadam se da će struktura budžeta biti drugačija nego što je bila do sada. Naime, negdje oko dvije milijarde i sto miliona je gro tekućih prihoda, a to su porezi i doprinosi. Na kapitalni budžet ide manje od 10 odsto tekućih prihoda, što govori da budžet nije razvojni, nego potrošački, a preko 33 odsto ide na zarade u javnom sektoru. Moramo da se više okrenemo razvojnoj komponenti budžeta, odnosno kapitalnom budžetu.

Prema nacrtu kapitalnog budžeta, njegova ukupna vrijednost je 240 miliona eura. Je li to dovoljno?

Mnogo mi je važnija struktura tog budžeta. Iz prostog razloga što smo 2021. imali 146 projekata u kapitalnom badžetu, 2022. ih je bilo 368, a ove godine 374. Od tih 374, prema informacijama novog ministra finansija, 215 nije ni započeto. Dakle, prave se kapitalni budžeti isključivo u predizborne svrhe. Kapitalni budžet mora se napraviti na način da znamo da će se ti projekti realizovati. Osim stukture, važno je da se povećava iznos kapitalnog budžeta. Imam najava da će se ići u pozitivnom smjeru. Ako se to desi, podržaću to.

Imamo neadekvatnu strukturu budžeta u dijelu koji se odnosi na prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite. Trenutno se izdavaja 207 miliona za ta prava. Za korisnike tih prava koji su najsiromašniji, a to su korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, izdavaja se 10 miliona, odnosno manje od pet odsto ukupnog budžeta. Dakle, dajemo značajan iznos za prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite, ali ga ne fokusiramo na one kojima je najpotrebnije. Predložiću da se opet donese skupštinski zaključak da povećamo izdavajanja za MOP, tuđu njegu i pomoć i dr, kao i da se riješi status srazmjernih penzionera. Takođe, veoma mi je važno da radimo na uvođenju socijalnih penzija.

Nakon minimalnih, povećati i ostale penzije

Kako mislite da se mogu nadomjestiti rashodi koji će nastati nakon najavljenog povećanja penzija početkom sljedeće godine?

Podržavam najavljena povećanja. Ali, moramo da vodimo računa o pravednosti i pravičnosti. Kad povećamo minimalne penzije, moramo da znamo da je potrebno predložiti dinamiku povećanja ostalih penzija. Moj predlog će ići u pravcu toga da se pronađe adekvatan vremenski period u kom će se predložiti dinamika povećanja.

A problemi s punjenjem budžeta?

Zlatno fiskalno pravilo kog treba da se držimo je da treba da se troši onoliko koliko se zarađuje. Naravno, zaduživanje za vraćanje starih dugova, reprogram i kapitalne projekate. Ali ne zaduživanje za tekuću potrošnju. Imamo trend da nam drastično raste tekuća potrošnja, a da taj rast ne prati kvalitativni rast prihoda. Tako da je potrebno da imamo veću dozu saglasnosti o prihodnoj strani budžeta. Tu prije svega mislim na poreske prihode. Veoma je bitno širenje poreske baze - ne povećanje poreza, kao i unapređivanje poslovnog ambijenta, mnogo veći razvoj realnog sektora...

Stariji kadar se mirno povukao u Politički savjet

SD je “osvježio” poslanički klub, i u njemu su, osim Vas koji ste odranije u parlamentu, dva nova poslanika. Da li su planirana “osvježenja” i u rukovodstvu stranke?

Na kongresu održanom 2022. bilo je dosta osvježenja. To je bio početak. Krenuli smo i po lokalnim odborima da vršimo tu vrstu promovisanja nove energije.

Starija garnitura političara u našoj partiji je samoinicijativno odlučila da treba da ostavi prostor za mlađe. Stariji kadar postao je dio Političkog savjeta, i njihovi savjeti su veoma dragocjeni jer su to ljudi koji su prošli period devedesetih, učestvovali u nekim strateškim odlukama Crne Gore. Sad je takvo vrijeme da je potrebno otvoriti prostor mlađem kadru.

Da li su se promjene desile da bi stariji ustupili mjesto mlađima ili su neki ljudi gurnuti u drugi plan jer nose breme afera?

Sve odluke koje smo donosili, donosili smo zajedno. Sve što se dešavalo, dešavalo se na miran način, uz jedinstvo koje govori o zrelosti i ozbiljnosti ljudi. Mislim da smo napravili dobar balans.

Bonus video: