Partije ne bi vjeronauku

Stranke navode da zagovaraju princip odvojenosti vjerskih zajednica i države, pozivaju se na postojeće školske predmete... Zavod za školstvo poručuje da je uvođenje vjerske nastave nepotrebno, dok iz ministarstva poručuju da je izučavanje religije već dovoljno zastupljeno u nastavnom programu. Vjerski analitičar Vladimir Veljković kaže da ako bi neki oblik vjeronauke morao biti uveden, onda najbolje da to bude nekonfesionalna nastava, u kojoj bi se proučavali sociologija i istorija religije

36611 pregleda 255 reakcija 200 komentar(a)
Novi poziv za uvođenje vjeronauke: mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, Foto: Luka Zekovic
Novi poziv za uvođenje vjeronauke: mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, Foto: Luka Zekovic

Većina partija u crnogorskom parlamentu protivi se ideji uvođenja vjeronauke u škole, dok neke poručuju da treba analizirati potrebe društva, pa na osnovu dobijenih informacija eventualno uspostaviti vjersku nastavu kao izborni predmet.

To su “Vijestima” saopštili iz tih stranaka, nakon što je poglavar Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) Joanikije u subotnjem intervjuu za Televiziju Crne Gore kazao da postoji mnogo obaveza koje je država preuzela potpisivanjem temeljnih ugovora s vjerskim zajednicama a koje ne ispunjava, te da je njihovo pravo i “vraćanje vjeronauke u škole”.

Pozive na uvođenje vjerske nastave Srpska pravoslavna crkva (SPC) šalje godinama, a takve poruke učestale su u posljednje tri i po godine nakon što se promijenila vlast u Crnoj Gori.

U Temeljnom ugovoru između Vlade i SPC, potpisanom u avgustu 2022. godine, piše da “država jemči pravo roditeljima i staraocima da svojoj djeci obezbijede vjersko obrazovanje u skladu sa sopstvenim uvjerenjima”, i da se pravoslavna vjerska nastava u javnim školama može regulisati u skladu s pravnim poretkom države. To znači da se vjeronauka može uvesti samo ako se u Skupštini promijene zakoni. Prema Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, religijsko djelovanje nije dozvoljeno osim u ustanovama koje su licencirane kao srednje vjerske škole.

Analiza, a podluka

Najjača vladajuća partija, Pokret Evropa sad (PES), saopštio je “Vijestima” da oni smatraju da je izučavanje religije već zastupljeno u nastavnom programu kroz izborne predmete, te da stoga nema potrebe za uvođenje vjeronauke.

“Član 5 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju propisuje da je u javnoj ustanovi obrazovanje i vaspitanje svjetovnog karaktera, što znači da u obrazovnim ustanovama nije dozvoljeno religijsko djelovanje osim u ustanovama koje su licencirane kao vjerske škole. Što se tiče javnih obrazovnih ustanova, učenicima je omogućeno izučavanje izbornog predmeta Istorija religije u devetom razredu osnovne škole, kao i u gimnazijama”, napominje PES.

Demokratska Crna Gora (Demokrate) kazala je “Vijestima” da su oni predani principu odvojenosti vjerskih zajednica i države, i da stoga misle da je vjeronauka, “kao esencijalni aspekt vjerskog obrazovanja”, najadekvatnija u okviru vjerskih institucija.

Ta partija ocjenjuje da na taj način svaka vjerska zajednica ima slobodu i autonomiju da oblikuje svoj edukativni program u skladu s vlastitim vjerovanjima i tradicijama, a da djeca i roditelji koji žele vjeronauku imaju mogućnost da im se to omogući u okviru vjerske zajednice kojoj pripadaju.

“Na taj način se sva potrebna prava omogućavaju, a s druge strane se onemogućava da se djeca u državnim školama, u najosjetljivijim godinama svog odrastanja, dijele i prebrojavaju po vjerskom osnovu, u Ustavu jasno definisanoj građanskoj i sekularnoj državi”, poručuju Demokrate.

Portparolka Demokratske narodne partije (DNP) Jovana Todorović, kaže da ta stranka smatra da je, u pogledu pitanja vjeronauke, potrebno sagledati sve aspekte zakona o opštem obrazovanju. Naglašava da bi, osim toga, neophodno bilo analizirati kompletan ambijent, odnosno potrebe cjelokupnog društva, crkve i vjernika.

Todorović
Todorovićfoto: Koalicija Za budućnost Crne Gore

“Kad se taj proces završi, na osnovu dobijenih informacija dogovoriti se i eventualno implementirati uvođenje vjeronauke kao izbornog predmeta u škole”, rekla je Todorović “Vijestima”.

Opozicija izričito protiv

Poslanik opozicionih Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević, kaže da su u toj partiji još čvršći nego ranije u uvjerenju da vjeronauka ne treba i ne smije ući u crnogorske škole. Navodi da se vjeronauka za onu djecu koja to žele, može izučavati u okviru vjerskih škola ili na neki drugi način.

“Nametanje ovog predmeta svoj djeci, a da ne govorimo o tome ko bi i na koji način taj predmet predavao, za nas je u potpunosti neprihvatljivo”, poručio je Zirojević za “Vijesti”.

Zirojević
Zirojevićfoto: Boris Pejović

Potpredsjednica opozicionog Građanskog pokreta (GP) URA Milena Vuković, poručuje da je i ta partija protiv uvođenja vjeronauke u škole.

“Nije sporno da učenici treba da dobiju informacije o tako krupnom društvenom fenomenu kakav je religija, ali to mora biti u skladu s građanskim i sekularnim principima na kojima Crna Gora počiva. Neophodne informacije o religijama učenici i sada mogu dobiti kroz već postojeće predmete, poput istorije, sociologije ili izbornog predmeta koji se bavi isključivo tom tematikom, a to je ‘Istorija religija’”, rekla je ona “Vijestima”.

Vuković kaže da obrazovni sistem u sekularnoj državi treba da se čuva i da se na taj način razvija kritičko mišljenje i rješavanje problema, a da se vjera ostavlja “svijetu intime”.

“Uostalom, vjerske zajednice imaju mogućnost da organizuju svoje škole, i učenici po izboru mogu ići i u te ustanove gdje bi usvajali znanja vezana za vjeronauku”, dodaje sagovornica.

Vuković
Vukovićfoto: URA

Na pitanja “Vijesti” nisu odgovorili iz vladajuće Nove srpske demokratije, te opozicionih Demokratske partije socijalista i Bošnjačke stranke.

Nekonfesionalna nastava

Vjerski analitičar iz Srbije Vladimir Veljković, ocjenjuje da bi za Crnu Goru bilo najbolje kad bi uspjela da zadrži nadležnost i kontrolu nad obrazovnim sistemom.

“A ako bi već neki oblik vjerske nastave morao biti uveden, onda je u interesu građana da to bude neki oblik nekonfesionalne vjerske nastave, gdje bi se predavala sociologija i istorija religije, koja bi kod đaka razvijala kritičku svijest”, kaže on.

Sagovornik objašnjava da bi učenici onda bili osposobljeni da prepoznaju razne oblike manipulacija kojima mogu biti izloženi od vjerskih zajednica, “a koje po pravilu u praksi zanemaruju visoke etičke ideale zarad svojih materijalnih i političkih interesa”.

“Ne postoji pravo vjerskih zajednica koje bi im omogućilo katehizaciju vjernika unutar školskog sistema o trošku države, a samim tim ni obaveza države da im to pravo obezbedi”, podvlači Veljković.

Veljković
Veljkovićfoto: Nova S/Youtube

Govoreći o srbijanskom modelu vjeronauke, Veljković je rekao da je to nastalo kao plod kompromisa između crkve i vlasti poslije 2000. godine.

“U školski sistem je uvedena konfesionalna vjerska nastava, što znači da je ona misionarskog karaktera i da je njen cilj da od učenika stvori vjernike. Kompromis se sastojao u tome što je paralelno uveden i predmet građansko vaspitanje, tako da se učenici i roditelji opredjeljuju između ta dva predmeta koji nisu obavezni”, navodi on.

Veljović je pojasnio da je dugoročno vjerska nastava stvorila probleme unutar školskog sistema u Srbiji, prije svega za vjeroučitelje kojima, kaže, nije dovoljna diploma teološkog fakulteta, nego i blagoslov, odnosno postavljenje na mjesto vjeroučitelja od nadležnog arhijereja.

“Gdje su onda vjeroučitelji zaposleni - kod države ili kod crkve? Zbog toga, između ostalog, vjeroučitelji ne mogu dobiti stalni radni odnos, jer SPC želi neposrednu kontrolu nad vjeroučiteljskim kadrom. Takvi problemi nastaju kad se uvede konfesionalna vjerska nastava, dolazi do miješanja nadležnosti između crkve i države”, konstatuje on, dodajući da u sljedećem koraku dolaze i sve veći zahtjevi crkve, “kao što pokazuju izjave patrijarha SPC Porfirija koji otvoreno kritikuje obrazovni sistem i zahtijeva da se crkva sve više pita u vezi sa školstvom”.

Zavod: Vjeronauka nepotrebna u školama

Iz Zavoda za školstvo “Vijestima” su odgovorili da smatraju da nije potrebno, niti svrsishodno uvođenje vjeronauke u obrazovni sistem.

“Uvođenje vjeronauke u obrazovni sistem izazvalo bi promjenu fonda svih časova ostalih predmeta, odnosno smanjenje normi nastavnicima. Takođe, upitan bi bio i način finansiranja i zapošljavanja nastavnog kadra koji bi izvodio ovu nastavu”, kažu iz Zavoda.

Ističu da se, uz to, postavlja i pitanje dječjih prava za učenike koji su ateisti ili čiji su roditelji ateisti. Iz Zavoda navode da se u evropskom okruženju, s izuzetkom balkanskih država, vjeronauka ne izučava osim kao fakultativna nastava.

Podsjećaju da Ustav propisuje da je Crna Gora građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava.

“U smislu razvijanja koncepta građanske države, u školama se ne pravi bilo kakva razlika u odnosu na nacionalnu i etničku pripadnost, što je u istinskom duhu demokratskog i građanskog koncepta obrazovanja, države i društva kome težimo i koje želimo da gradimo”, ističu oni. Podsjećaju da član pet Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju propisuje da je u javnoj ustanovi obrazovanje i vaspitanje svjetovnog karaktera.

“U obrazovnoj ustanovi nije dozvoljeno religijsko djelovanje osim u ustanovama koje su licencirane kao vjerske škole”, navode iz Zavoda.

Ilustracija
Ilustracijafoto: Shutterstock

Dodaju da je prilikom uvođenja reforme obrazovnog sistema 2003. godine održano niz naučnih skupova i javnih rasprava o potrebi uvođenja vjeronauke u obrazovni sistem, a na inicijativu SPC.

“Tadašnja naučna i stručna pedagoška javnost je zaključila da je potrebno omogućiti izučavanje vjeronauke kroz istoriju religije, kako bi se sačuvao multikonfesionalni sklad u Crnoj Gori”, navode iz Zavoda.

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije je i u julu pretprošle godine izjavio kako je država dužna da obezbijedi pravo na vjersku nastavu u školama, te da je to pravo i roditelja i djece koje niko ne može osporiti. Tada je poručio kako je država dužna da zakonima obezbijedi pravo na vjersku nastavu.

Kad je riječ o državama okruženja, vjeronauka se izučava u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Ministarstvo: Nema potrebe za uvođenje predmeta vjeronauka

Iz Ministarstva prosvete, nauke i inovacija su danas odgovorili na pitanja “Vijesti”.

Navode da je izučavanje religije već dovoljno zastupljeno u nastavnom programu i da nema potrebe za uvođenjem predmeta Vjeronauka u programe javnih obrazovnih ustanova.

Iz tog resora podsjećaju da član pet Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju propisuje da je u javnoj ustanovi obrazovanje i vaspitanje svjetovnog karaktera, što znaci da u obrazovnim ustanovama nije dozvoljeno religijsko djelovanje osim u ustanovama koje su licencirane kao vjerske škole.

Navode da je, što se tiče javnih obrazovnih ustanova, učenicima koji to žele, omogućeno je izučavanje izbornog predmeta Istorija religije u devetom razredu osnovne škole, kao i u gimnazijama.

Podsjećaju da u osnovnoj školi učenici stiču znanja u okviru četiri glavne teme: Osnovni koncepti i pojmovi religije i predmonoteistička vjerovanja, Judaizam, Hrišćanstvo i Islam, dok učenici gimnazija, pored navedenih, izučavaju i teme: Vjerovanja i rituali u Evropi do prodora hrišćanstva, Religijski sistemi starih civilizacija, Religija i savremeni svijet itd.

“Stav Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija je da je izučavanje religije već dovoljno zastupljeno u nastavnom programu kroz pomenute izborne predmete, pa samim tim nema potrebe za uvođenjem predmeta Vjeronauka u programe javnih obrazovnih ustanova”, saopšteno je iz tog resora.

Podsjećaju da u Crnoj Gori postoje i vjerske škole u koje se mogu upisati sva djeca koja su zainteresovana za ove programe obrazovanja, čime je, kako anvode, omogućeno njegovanje vjerskih i religijskih uvjerenja u punom kapacitetu koje se garantuje Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.

Zavod: Ko bi da izučava vjeronauku, ima predmet Istorija religije

Iz Zavoda za školstvo “Vijestima” su kazali da ako neko od učenika ima želju da izučava vjeronauku, odnosno religiju, takva mogućnost mu se pruža kroz izučavanje izbornog predmeta “Istorija religije”.

“Izborni predmet ‘Istorija religije’ izučava se u IX razredu osnovne škole, s jednim časom nedjeljno, što ukupno čini 31 čas godišnje. U gimnaziji izborni predmeti ‘Istorija religije’ 1 i 2 izučavaju se u I ili II razredu, odnosno, u III ili IV razredu, s jednim časom nedjeljno, odnosno, 35 časova godišnje”, navode iz Zavoda.

Kažu da izučavajući predmet “Istorija religije” učenici imaju priliku da na odgovarajući način proučavaju običaje, kulturu i etiku zajednice kojoj pripadaju, kako bi razumjeli na koji način je religija oblikovala i, još oblikuje način života i funkcionisanja pripadnika te zajednice.

“Istovremeno, pomaže im da nauče o ostalim religijama, s naglaskom na onima koje su relevantne za njihov svakodnevni život i okruženje, kako bi bolje razumjeli i uvažavali pripadnike drugih religija, s kojima treba harmonično da žive i rade tokom života”, poručuju iz Zavoda.

Šta piše u temeljnim ugovorima s ostalim vjerskim zajednicama

U ugovoru između Crne Gore i Svete stolice, potpisanom 2011, piše da “Crna Gora priznaje osnovno pravo roditelja na vjersku pouku vlastite djece”. Navodi se da “imajući u vidu viševjersku strukturu države, kao i tekući proces zakonskih reformi, mogućnost izučavanja katoličke vjere u javnim školama moći će biti regulisana jednim budućim ugovorom između strana”.

U dokumentu stoji da Katolička crkva ima pravo da osniva vjerske škole i obrazovne institucije višeg ranga za školovanje sveštenika i pastoralnih radnika, te da će pitanje drugih obrazovnih katoličkih institucija biti regulisano budućim ugovorom.

U ugovoru s Islamskom zajednicom, sklopljenom 2012, navedeno je da” Crna Gora priznaje osnovno pravo roditelja na vjersko podučavanje njihove djece”.

“Pitanje drugih obrazovnih insititucija Islamske zajednice biće regulisano budućim ugovorom izmedu ugovornih strana”, piše u dokumentu.

U ugovoru s Jevrejskom zajednicom, potpisanom 2012, takođe stoji da “Cma Gora priznaje osnovno pravo roditelja na vjersko podučavanje njihove djece”. Piše i da Jevrejska zajednica ima pravo da osniva vjerske škole i obrazovne institucije višeg nivoa za potrebe školovanja vjerskog osoblja u Crnoj Gori.

Bonus video: