Kampanje koje su vođene posljednjih godina protiv kritički orjentisan nevladinog sektora ozbiljno ugrožavaju razvoj civilnog društva, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Uljarević je, na diskusionom forumu "Demokratija u fokusu - odnos vlasti i civilnog društva" koju organizuje CGO, u okviru projekta "OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE", uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i Ministarstva javne uprave, rekla da Crna Gora ni nakon četiri godine nije uspjela da se demokratski konsoliduje.
"A čini se da prakse donosioca odluka ne ukazuju ni da postoji usaglašena vizija kakva nam država treba", kazala je Uljarević, pojašnjavajući da to za posljedicu ima izostanak mape puta kako da se država ojača, demokratizuje i evropeizuje, uz dodatno opterećenje niskog nivoa političke kulture.
Prema njenim riječima, ohrabruje to što NVO i dalje generišu pozitivnu percepciju građana i građanki, uz napomenu da su istovremeno očekivanja da budu kritički nastrojeni prema vlastima.
Uljarević je, govoreći o istraživanju koje je CGO sproveo, u okviru istog projekta, podsjetila da većina građana i građanki pozitivno ocjenjuje rad NVO, što je, kako je dodala, rast u odnosu na 2021. godinu, ali je navela i da se bilježi pad u percepciji onih koji smatraju da su NVO potpuno ili djelimično nezavisne od vlasti u odnosu na 2021. godinu
Ona je kazala da negativne kampanje koje su vodili političari protiv kritički orjentisanih NVO-a rezultiraju i percepcijom suženog prostora prostora za slobodno djelovanje NVO-a.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorke Direktorata za razvoj i saradnju sa NVO u Ministarstvu javne uprave, Lidija Ljumović, rekla je da je Vlada posvećena konceptu razvoja civilnog društva i jačanju podsticajnog okruženja za rad NVO.
Naglasila je i značaj postojanje pluralizma kroz iskazivanje različitih interesa i vrijednosti u procesima kreiranja javnih politika.
"Uključivanjem NVO-a kao legitiminih predstavnika građana u taj proces, javnim politikima se daje veći legitimitet, zajednički se definiši pravci koji omogućavaju kvalitetan odgovor na brojne društvene i ekonomske izazove", poručila je Ljumović.
Predstavljajući niz aktivnosti koje će Ministarstvo u narednom periodu sprovesti, sa fokusom na novi Zakon o NVO, kazala i da su svjesni izazova koji se tiču registra i određenih izazova u procesu upisa NVO-a.
"Prirodno se rodila potreba da postojeći registar poboljšamo. Vjerujem da ćemo u budućem periodu imati digitalizovan registar NVO-a", pojasnila je Ljumović.
Vlada je, kako je dodala, donijela odluku o utvrđivanju prioritetnih oblasti od javnog interesa i visine sredstava za finansiranje projekata NVO-a za ovu godinu, kojima je obuhvaćeno 13 oblasti i za to izdvojeno preko 5,5 miliona eura.
Osim toga, kako je navela, izdvojeno je i 1,4 eura za kofinansiranje projekata NVO-a koji su održani iz EU fondova.
"Sa ovim sredstivima vjerujemo da ćemo pružiti održivost NVO. Mimo ovih sredstava, izdvojili smo i pola miliona eura za razvoj resurnih centara", rekla je Ljumović.
Tokom prvog panela "Saradnja i sukobi u crnogorskom društveno-političkom pejzažu", potpredsjednik Vlade Momo Koprivica rekao je da je Crnoj Gori prijeko potrebna stabilnost, ne samo politička nego i društvena jer je, kako je dodao, to preduslov za ostvarivanje strateških ciljeva Crne Gore, a jedan od tih ciljeva je pristupanje Evropskoj uniji (EU).
On je kazao da je dosta toga urađeno na EU planu i da se otvaraju jasne evropske perspektive.
"I to nas obavezuje da uradimo sve da se sva neka nesaglasja oko nekih pitanja, na nivou demokratije prevazilaze", poručio je Koprivica.
On je naveo da su u prošlosti postojali primjeri postizanja konsenzusa, a kao primjere naveo 2006. godinu kada je bio referendum i 2023. godinu kad je postignut dogovor o popisu.
Koprivica je poručio da je Vlada spremna da prihvati argumentovanu kritiku i da je u tome mjera demokratičnosti i slobode društva, apostrofirajući značaj odnosa vlasti i civilnog sektora važan za konsolidaciju demokratskog poretka.
"Vlada ne doživljava civilni sektor kao rivala već kao partnera", zaključio je Koprivica.
Predsjednica NVO Centar za demokratsku tranziciju Milica Kovačević, govoreći o tome koliko dezinformaciju utiču na odnose vlasti i civilnog sektora, kazala je da se godinama u Crnoj Gori radilo na izgradnji infrastrukture koja služi za dezinformisanjem.
Kovačević je rekla da je Demokratska partija socijalista (DPS) opravdano kritikovana za netransparentnost i dodala da je smjena vlasti nakon 2020. trebalo da donese makar demokratsku relaksaciju, ali da se nije desilo a što je svoju refleksiju imalo i u izvještaju Evropske komisije.
"Ovu Vladu sačekalo je dosta stvari koje si bile hitne i važne, ali vidjećemo pravo stanje kada Vladi bude upućena ozbiljna kritika. Taj ispit bi mogao da se desi vrlo brzo, vidjećemo tada kako će naše kritike biti prihvaćene", navela je Kovačević.
Ona smatra da je pred Vladom težak zadatak da uspostavi povjerenje sa NVO sektorom, uz utisak da ne postoji dijalog o ključnim pitanjima.
Izvršna direktorka Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, Marina Vujačić kazala je da je pozitivno, u odnosu države prema OSI, to što je Crna Gora ratifikovala konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima OSI, kao i da je dugo pozitivnim označavala da su OSI u većoj mjeri osviješćene, ali i da trendovi u posljednje vrijeme nijesu takvi.
"Sve je manje OSI koji su zastupljene i koje govore, a najmanje je onih koji kritikuju", naglasila je Vujačić.
Vujačić je ocijenila da ima i zakona koji su diskriminatorni i loši, kao i da raspodjela sredstava preko konkursa za NVO nije adekvatna i da mora da se reformiše.
"Nije se smjelo desiti da svaka naredna vlast, otkad imamo smjenjivost vlasti, ne bude bolja od prethodne", rekla je Vujačić.
Ona je mišljenja da bi Vlada trebalo da uključi i NVO, posebno reprezentativne NVO, u proces donošenja odluka.
Bonus video:
