Krapović: Potpuna integracija regiona u NATO jedini garant stalne stabilnosti na Balkanu

Ambasador Ukrajine ocijenio da "apetiti Kremlja idu mnogo van granica Rusije", ambasadorka SAD rekla da je Evropa "sljedeća žrtva ako Putin pobijedi"

9233 pregleda 22 reakcija 19 komentar(a)
Sa panel diskusije, Foto: Aljoša Turović
Sa panel diskusije, Foto: Aljoša Turović
Ažurirano: 05.03.2024. 11:55h

Milica Pejanović Đurišić, predsjednica Atlantskog saveza Crne Gore, kazala je kako se nada da će se mir vratiti u Evropu, što zemljama Zapadnog Balkana predstavlja interes.

Ona je na otvaranju panel diskusije: "Izazovi i prilike za mir u Ukrajini: Euro-atlantska perspektiva", koju organizuje Atlantski savez, rekla da međunarodna zajednica pokazuje visok stepen solidarnosti, kada je u pitanju pomoć Ukrajini.

"Od početka invazije Rusije na Ukrajinu svjedočimo agresiji na suverenu zemlju i prijetnju miru i stabilnosti. Međunarodna zajednica pokazuje visok stepen solidarnosti. Ulazak u treću godinu pokazao da se Rusija prilagođava okolnostima. Cilj ostao isti kao i prije početka agresija - podriti zapadnu demokratiju, podriti alijansu", navodi Pejanović Đurišić.

Ukrajinska kriza je, dodaje, pokazala da se zapadne demokratije mogu odvojiti od ekonomske zavisnosti od Moskve i Pekinga.

"Angažovanjem regionalnih proksija nastoji se destabilizovati region i udaljiti od evropskog puta", rekla je Pejanović Đurišić.

Podsjetila je da Crna Gora vodi politiku u skladu sa Evropskom unijom i NATO alijansom, da je od početka sukoba primila više od 95.000 državljana Ukrajine, te da je Vlada produžila privremenu zaštitu do marta ove godine.

"Atlantski savez je posvećen pružanju pomoći Ukrajini, ne samo od početka agresije, već od 2014. godine kada je napadnut Donjeck. Danas smo ovdje kako bismo još jednom pokazali solidarnost. Nadam se da će se mir vratiti u Evropu, što nama na Zapadnog Balkana predstavlja interes", rekla je Pejanović Đurišić.

U diskusiji učestvuju i: ministar odbrane Dragan Krapović, ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke, ambasador Ukrajine Oleh Herasimenko i predsjednik Evropskog pokreta Crne Gore Momčilo Radulović.

Herasimenko: Ako padne Ukrajina, NATO će biti u ratu sa Rusijom

Herasimenko je kazao da će, "ako padne Ukrajina", NATO biti u ratu sa Rusijom.

"Znamo da ako je Putin uspješan ovdje, neće stati. Nastaviće da napreduje u Evropi. Ako padne Ukrajina, NATO će biti u ratu sa Rusijom. Pred sami početak rata ministar Koleba je govorio da bi početak rata izazvao ogromnu krizu. Lojd Ostin je istakao da Rusija mora biti poražena u Ukrajini. Mi tu branimo evropske vrijednosti", rekao je Herasimenko.

Kazao je da Ukrajina prolazi kroz težak proces.

"Vidimo milione ljudi koji su uništeni, porodice koje neće nikad biti srećne. U Avdeejevci, odmah po zauzimanju grada, Rusi su počeli sa zločinima. Ne postoji zločin koji Rusija nije počinila u Ukrajini. Ukrajinci znaju za šta se bore. Moramo se boriti da preživimo i izdržaćemo", navodi ambasador.

Ocijenio je da "apetiti Kremlja" idu "mnogo van granica Rusije".

"Ukrajinci žele mir više nego bilo koja druga nacija, ali nećemo dozvoliti Rusima da nas ubijaju niti ćemo dozvoliti predaju svoje zemlje. Naša zemlja plaća skupu cijenu posljednjih 10 godina. Moramo shvatiti našu evroarlantsku perspektivu. I to je najrealniji način mira u Ukrajini", poručio je Herasimenko.

Kazao je da se podrška Crne Gore ne odnosi samo na prethodnih nekoliko godina, već od početka agresije na Krim.

"Dobili smo političku podršku i ova podrška je bila karakteristika svih Vlada koje su se mijenjale u Crnoj Gori. Takođe smo svjedočili tehničko vojnoj i humanitarnoj pomoći. Čuli smo podatke koje smo dobili od Ujedinjenih nacija i spomenuo je 40.000 građana iz Ukrajine koji su došli u Crnu Goru. Cifra fluktuira i tačna brojka se nalazi na sajtu MUP-a. Ukrajinci su dobili svu moguću podršku od strane nadležnih na lokalnom nivou. Vidjeli su solidarnost, poruke mira i žive bezbjedno u Crnoj Gori. Određeni broj Ukrajinaca sada opada - ima ih nekoliko hiljada. Ukupan broj raseljenih u Evropi je opao. Ovaj trend će nastaviti da opada. Sve dok Ukrajinska vojska nastavlja da oslobađa teritorije, oni će se vraćati. Brojni Ukrajinci su u zemljama EU, naročito oni koji su pobjegli s a okupiranih područja. Veliki broj njih se vratio u Ukrajinu. Oni koji se vrate iz Crne Gore nose najljepše uspomene", naveo je Herasimenko.

Rajzing Rajnke: Ako Putin pobijedi, sljedeća žrtva je Evropa

Ambasadorka SAD Džudi Rajzing Ranke rekla je da će kraj sukoba doći i da će to biti kraj u kom će Ukrajinci pobijediti i biti ponosni na svoju međunarodnu poziciju.

"Dvije godine rata su donijele razaranje i ježim se kada živim u godinama jednog razarajućeg rata. Nevini ljudi bivaju ubijeni i to je nešto što ne smijemo smetnuti sa uma. Ciljevi Putina se nisu promijenili - njegov cilj je uništenje Ukrajine i ukrajinskog identiteta", navodi ambasadorka.

Ukoliko Putin pobijedi, kako je kazala, "sljedeća žrtva je Evropa".

"Ne treba da budemo zabrinuti jer je povelja UN pogažena. Hrabro se bori Ukrajina. Ciljevi Kremlja se nisu promijenili, Ukrajinska hrabrost takođe nije, ali Evropa jeste. EU brine o slobodama svojih granica, ali i građanima van svojih granica. EU pruža podršku svim zemljama, pogotovo zemljama kandidatima. Mi ćemo ostati sve dok Ukrajina ne ostvari mir koji zaslužuje. Ukrajina nije sama - sa govornice skupštine smo vidjeli predstavnike koji su govorili. Sa druge strane, Rusija je izolovana. Predstavljena je ako agresor od strane većine razvijenih zemalja", dodala je Rajzing Rajnke.

Krapović: Ukrajina mora izaći kao pobjednik

Ministar odbrane Dragan Krapović kazao je da Ukrajina mora izaći kao pobjednik i da mora biti čvrsto podržana.

"Žao mi je što nemamo mir kao izvesnu kategoriju. Smatram da su se bezbjednosne prilike izmijenile od početka agresije. Evroarlantsko područje nije u miru. To je konstatovano na sjednici u Briselu. Jedna brutalna agresija je onemogućila dogovor i jedinstvo", rekao je Krapović.

Jasno je, dodaje, da se Rusija neće povući.

"Svoje namjere da proširi sukob na možda baltičke zemlje, Moldaviju, naš region jasno je iskomunicirala. Kad sve to uzmemo, shvatamo da će rat trajati, ali definitivno ono što je ratište determinisati dalje političke korake. Učestvovao sam u savjetu NATO - Ukrajina gdje članice i Ukrajina razmatraju teme. Takođe, smatram da je neophodno da sve članice moraju da rade mnogo više u smislu jačanja kapaciteta", navodi ministar odbrane.

"Svakako mislim da je region drugačije u ovom trenutku orijentisan. Jedini garant stalne stabilnosti na Balkanu je potpuna integracija regiona u NATO. Samo tako može doći do stabilnosti u regionu. Moram da apostrofiram angažman EU i NATO mora biti veći. Oni moraju dati veći značaj prisustvom na Zapadnom Balkanu", dodaje Krapović.

Radulović: Što je Putin za istočne zemlje, to je Vučić na Balkanu

Predsjednik Evropskog pokreta Crne Gore Momčilo Radulović rekao je da je teško reći kada će doći do završetka rata.

"Ništa ne mora da se desi ukoliko mi nismo odlučni. Kad kažem mi, mislim na kompletan zapad, gdje vidim Crnu Goru. Simbolično je ubistvo Navaljnog na dan Minhenske konferencije. Ako želimo da živimo u demokratskom poretku, moramo dati sve od sebe. To znači da se vratimo na jezik činjenica. Ukrajinu rat košta između 200 i 250 miliona dnevno. Ukrajina sa tim novcem održava ratište na čistoj odbrani bez daljeg napredovanja", rekao je Radulović.

Kaže da Rusija nije ono što je bio nekadašnji Sovjetski Savez.

"Ogromna sredstva ne daju Ukrajini šta joj treba. Svi moramo uraditi sve da se ta pomoć značajno poveća", dodaje.

Radulović je poručio da "moramo naučiti lekcije, a zapad ih nije naučio".

"Analitičari su od 2010. govorili šta su ambicije Putina, a zapadni lideri nisu to ozbiljno shvatali. Tek 2014. su počeli da shvataju", navodi on.

Ukazao je da proces smanjivanja zavisnosti od ruskog gasa nije počeo 2014, nego tek 2022. Da se počelo tada, "možda bismo spriječili sukob".

"Na Balkanu imamo refleksiju svega na manjoj slici. Što je Putin za istočne zemlje, to je Vučić na Balkanu. To je ista metodologija i praksa. Razlikuju se u tome što Vučić nema nuklearnu bombu. Srećom, on nema toliku vojnu snagu kao što je mogla JNA i kao što može Putin. Popuštanje Vučiću ne vodi u stabilnost već u dalje sukobe", kazao je Radulović.

"Države bezbjedne onoliko kolika je posvećenost vlada, lidera i stanovnika"

Herasimenko je kazao da su godinama pričali o hibridnim prijetnjama, uključujući i način da se smanji uticaj Rusije na Ukrajinu.

"Moldaviji su se praktično desile prijetnje ruskih zvaničnika. Postoje mreže lica koje pružaju podršku Rusiji i njihove aktivnosti u mnogim djelovima Evrope. Godine 2023. njihove aktivnosti su osnažene i vidjećemo nove aktivnosti da se formiraju nove konfliktne zone, u nastojanju da se stare promjene ožive. Kroz nelegalan novac se finansiraju nelegalne aktivnosti Rusije", rekao je ambasador Ukrajine.

Na pitanje koliko smo bezbjedni na Zapadnom Balkanu i da li možemo računati na podršku NATO-a, ambasadorka Rajzing Rajnke je odgovorila da su države bezbjedne onoliko kolika je posvećenost vlada, lidera i stanovnika.

"Osjećaj hitnosti treba da se uspostavi u SAD i u okruženju. Postoji potreba za osjećajem hitnosti i bijesa. Osjećaj hitnosti o kome govorim se odnosi na zemlje u okruženju Rusije i ZB", navela je.

Krapović: Rusija pokušavala da podrije evropske aspiracije regiona

Menadžer za komunikacije Atlantskog saveza Matija Otašević ukazao je na nedavne prijetnje Bosni i Hercegovini od strane Rusije kada su u pitanju NATO integracije. Pitao je Krapovića koliko Ministarstvo odbrane ozbiljno shvata ove prijetnje i na koji način prilagođavamo naše strategije odbrane.

"Na jednoj sjednici Vlade sam komentarisao izjavu (ambasadora Rusije u Crnoj Gori Vladislava) Maslenikova. Imali smo i prije protivljenje, ali je sada prošireno na članstvo u EU. Rusija je pokušavala da podrije evropske aspiracije regiona. Više od 80 odsto građana Ccrne Gore podržava ulazak u EU. Od nekih dvijehiljaditih je veliki broj investicija i velika količina novca iz Rusije išla u Crnu Goru. To je infrastruktura da se poljulja volja Crne Gore da bude sljedeća članica EU", rekao je Krapović..

Kazao je da će Vlada će kroz set medijskih zakona "suziti mogućnost tih medijskih manipulacija", a da ćemo u dijelu sajber i hibridnog ratovanja snažiti naše kapacitete da odgovorimo.

"To ostavlja u društvu jedan sentiment iz prethodnih vremena. Ostavlja prostora da se građanima manipuliše. Moramo povećati svijest građana kroz pravovremeno izveštavanje", kazao je ministar.

Krapović: Cilj nabaviti dva patrolna broda do 2027.

Krapović je kazao da je cilj nabaviti dva patrolna broda do 2027. godine.

"Mislim da bi ovom nabavkom i uz četiri patrolna čamca Vojska mogla da obavlja taj posao. Kada se radi o sistemima za anti dron ratovanje radimo sa partnerima iz Slovenije. Jedan od projekata je i instalacija radara iznad Kolašina. Pored nabavke brodova ovo smo stavili na vrh prioriteta. To su dva prioriteta MO, ali razmatramo i anti dron tehniku sa Slovenijom", rekao je ministar odbrane.

Kaže da je Ukrajina ujedinila zapadni svijet.

"Takav primjer se najbolje ogleda u Švedskoj i Finskoj", naveo je Krapović.

Radulović: Dodik priča što mu kažu iz Moskve

Radulović je kazao da Milorad Dodik, predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska, priča "što mu kažu iz Moskve".

On je to rekao na pitanje da li je Dodik bio u Crnoj Gori kao predstavnik BiH ili Rusije.

"On je dio veće priče - Gerasimovljeve doktrine. Posljedice vidimo i u sektoru bezbjednosti. Neke strukture koje nisu bile za NATO, sada se otvoreno zalažu za te vrijednosti. Ministar je jako svjestan hibridne opasnosti. Nadam se da će institucije u Crnoj Gori reagovati drugačije. Ne možete doći u zemlju kako vam padne na pamet. Kada ste zvaničnik neke zemlje, ne možete da vrijeđate neku zemlju. Postoji institucija 'persona non grata'. Odgovor je morao biti snažniji", rekao je Radulović.

Kazao je i da bi ambasador Maslenikov bio najbolji ambasador Rusije u Crnoj Gori - da je Rusija demokratska zemlja. "On je primoran da ponavlja konstrukcije Moskve".

"Pokušaj državnog udara je bio da bi se spriječio ulazak Crne Gore u NATO, a sad vidimo i sprečavanje ulaska u EU", rekao je Radulović.

Nije optimista, kaže, povodom članstva Ukrajine u NATO.

"Ipak, smatram da je Putin izgubio rat. Možda će zadržati jedan dio Ukrajine, ali on je u suštini izgubio jer ono što je htio se nije ostvarilo. Rusija izgleda kao stari bokser koji se vratio u ring. Ima jake udarce, ali postoji jako unutrašnje krvarenje. Nije isto biti bokser sa 20 i sa 45 godina", navodi Radulović.

Ukazuje da Rusija odvaja između osam i i 8,5 odsto BDP-a za rat i da su prvi put ta izdavanja veća nego socijalna.

"Ako zapad poveća izdvajanja za Ukrajinu, izdvajanja za Rusiju će postati neizvodljiva. Pitanje je sjutra koliko će rast BDP-a Rusije biti trajan. Optimista sam da će doći do dobrih rješenja. Imali ste Ukrajinu pod značajnom kontrolom Rusije godinama. Mnoge partije i kompanije su bile pod kontrolom, ali nijedna od njih nije preživjela", ističe Radulović.

Bonus video: