Marković: Izvještaj Brisela poruka građanima ko brine o njima

Predsjednik Vlade je rekao da izvještaj Evropske komisije demantuje sve one koji su mislili da se može zaustaviti ili usporiti put Crne Gore ka EU
170 pregleda 5 komentar(a)
Duško Marković, Premijerski sat, Foto: Luka Zeković
Duško Marković, Premijerski sat, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 25.04.2018. 11:35h

Brisel je posljednjim izvještajem o napretku demantovao sve one koji bi da zaustave ili uspore put Crne Gore ka Evropskoj uniji, kazao je premijer Duško Marković. On je tokom premijerskog sata pozvao civilni sektor da, kako je kazao, sjednu za isti sto, prenosi portal RTCG.

Predsjednik poslaničkog kluba Socijaldemokrata i Liberalne partije, Mićo Orlandić pitao je Markovića da ocijeni napredak Crne Gore u ovogišnjem Izvještaju Evropske komisije i koji su prioriteti po oblastima u narednom periodu.

“Izvještaj EK pokazuje da je Crna Gora lider u regionu, kada je riječ o reformama koje sprovodimo u pravom smjeru”, kazao je Marković u Skupštini.

Rekao je i da izvještaj demantuje sve one koji su mislili da se može zaustaviti ili usporiti put Crne Gore ka EU.

“Poslata je i jasna poruka građanima ko se brine o njihovim interesima i koje partner Briselu. U jednom i u drugom slučaju to su Vlada, Skupština i drugi državni organi, koji vode ovaj proces. Ovaj detalj ukazuje i na one pojave i snage u Crnoj Gori koje pojedinačne interese stavljaju ispred interesa građana i Crne Gore”, kazao je Marković.

Smjernice koje su date kroz izvještaj su detaljnije, jer smo, kako kaže Marković, najviše odmakli u pregovorima i značajno se približili EU.

On je ponovio da ćemo do kraja godine otvoriti i preostala poglavlja.

“Pozivam organizacije NVO i civilnog sektora da podršku za zajednički rad ne traže na drugim adresama pored legitimnih i domaćih. Vrata kabineta i Vlade su uvijek otvorena za njih i za građane. Pozivam ih da sjednemo za isti sto i da razmotrimo dalje mogućnosti saradnje na putu i cilju koji su zajednički”, zaključio je Marković.

On je istakao da se Vlada nije zaduživala za tekuću potrošnju niti to ima u planu. 

Od 2020, kako je rekao, očekuje budžetski suficit, veće plate i penzije i bolji životni standard, prenosi portal RTCG.

Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista, Miodrag Radunović pitao je Markovića kakvi su efekti nedavne transakcije 500 miliona euroobveznica na međunarodnom finansijskom tržištu.

Marković je kazao da je mjerama Vlade unaprijeđen kreditni rejting Crne Gore i da je emisija euroobveznica od 500 miliona bila je do sada najpovoljnija za državu.

“Ovu emisiju karakteriše skoro tri puta veće interesovanje, oko 1,5 milijardi eura”, kazao je Marković i dodao da je Vlada tako postojeći dug zamijenila povoljnijim.

“Tom transakcijom smanjen je pritisak na javne finasije tokom srednjoročnog perioda, omogućemo je da se dio realizovanih sredstava od oko 100 miliona eura iskoristi za isplatu obaveza u naredne dvije godine i tim umanje potreba za zaduživanjem”, kazao je Marković i podsjetio da nas čeka kreditni aranžamn sa SB od 200 miliona eura.

Marković je naveo i da se Vlada Crne Gore nije zaduživala za tekuću potrošnju, niti to ima u planu.

“Tokom 2020. očekujemo suficit u budžetu, a time i prostor za dalju otplatu duga, a to će stvoriti sredstva za nove razvojne projekte koji će donijeti ekonomski rast i bolji standard građanima”, zaključio je Marković.

Država je na dobrom putu, kazao je Marković, i dodao da će ova godina biti bolja od 2017.

"Da u 2020. uđemo u budžetski suficit, a javni dug spustimo na 60 odsto BDP-a. Vjerujem da će tada biti veće i plate i penzije i da će  životni standard biti značajno veći nego danas", poručio je Marković. 

Oprezno projektovati nove granične prelaze

Crna Gora, kako je rekao, mora biti veoma oprezna kada projektuje nove granične prelaze, jer će za tri do četiri godine biti spoljna granica Evropske unije (EU).

Odgovarajući na pitanje predstavnika poslaničkog kluba manjinskih partija Gencija Nimanbegua šta Vlada planira da preduzme da bi pokrenula otvaranje graničnih prelaza između Crne Gore i Albanije, Marković je kazao da dvije države imaju tradicionalno dobre prijateljske odnose.

To, kako je naveo, potvrđuje inicijativa za održavanje zajedničke sjednice Vlada Crne Gore i Albanije na inicijativu albanskog premijera Edija Rame prilikom posjete Crnoj Gori.

Marković je kazao da je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) 3. aprila uputilo inicijativu albanskim kolegama za organizovanje sastanka nadležnih komisija u cilju zaključivanja međuvladinog sporazuma o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Ckla u Crnoj Gori – Zogaj u Albaniji za međunarodni drumski i putnički saobraćaj.

„Termin sastanka utvrđen je za 9. maj, i na njemu će se razmotriti svi aspekti od značaja za otvaranje ovog graničnog prelaza, nakon čega će MUP, u saradnji sa drugim državnim organima i lokalnom samoupravom u Baru nastaviti sa koordinacijom daljih aktivnosti“, precizirao je Marković.

Kako je kazao, u vezi inicijative za otvaranje graničnog prelaza „Sveti Nikola“ sa crnogorske, Puljaj sa albanske strane, 15. decembra u Skadru je organizovan sastanak predstavnika državnih organa dvije države.

Cilj sastanka je, kako je naveo, osim sagledavanja opravdanosti inicijative koja je potekla iz Albanije, bilo i razmatranje tematskih projekata koji bi se potencijalno mogli finansirati iz fondova za prekograničnu saradnju u okviru IPA.

„Zbog toga očekujem da će u, u širem i dugoročnom okviru podrške evropskih fondova, ovaj projekat pronaći svoje mjesto“, kazao je Marković.

Govoreći o izgradnji zajedničkog graničnog prelaza Zatrijebačka Cijevna – Grabom, koji se realizuje u okviru projekta IPA programa prekogranične saradnje, Marković je kazao da je njegov cilj administrativno povezivanje dvije države na trasi puta Podgorica Gusinje, koji se dijelom prostire preko Albanije.

„Otvaranje tog prelaza podrazumijevalo bi rekonstrukciju dionice puta od Dinoša do budućeg GP, odnosno prethodno uspostavljanje tog puta“, rekao je Marković.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva sagledava mogućnost da se u okviru sredstava opredijeljenih u kapitalnom budžetu za unaprjeđenje putne infrastrukture rekonstruiše dionica puta graničnog prelaza Zatrijebačka Cijevna – Dinoša.

Marković je kazao da se radi o oko 15 miliona eura.

Komentarišući inicijativu za proširenje zajedničkog graničnog prelaza Sukobin – Murićani, on je rekao da se cijeli kompleks tog prelaza nalazi na teritoriji Albanije, i da dinamika njegove rekonstrukcije dominantno zavisi od obezbjeđivanja novca u Albanije.

Marković je, komentarišući ocjenu Nimanbegua o potrebi bolje propusnosti i mobilnosti na graničnim prelazima, i ljudi i robe, kazao da se to pitanje ne rješava otvaranjem novih graničnih prelaza.

On je istakao da granični prelazi nemaju samo privrednu, nego i važnu funkciju stabilnosti i sigurnosti države.

„Crna Gora će, za tri do četiri godine, biti spoljna granica EU, i moramo da budemo veooma oprezni kada projektujemo nove granične prelaze, da bi bili sposobni da odgovorimo sigurnosti evropske granice koju će, na tom dijelu, štititi Crna Gora“, kazao je Marković.

Galerija

Preporučujemo za Vas