BLOG Abazović: Kakva je uloga ujaka u Vladi? Spajić: Moji ujaci se ne bave kadrovanjem u Vladi

Premijer Milojko Spajić odgovara na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici prvog redovnog zasijedanja Skupštine u ovoj godini

141434 pregleda 104 reakcija 104 komentar(a)
Spajić, Foto: Printscreen YouTube
Spajić, Foto: Printscreen YouTube
Ažurirano: 05.04.2024. 19:26h
Završeno
18:57h

Pejović je dodatno pitala Spajića da li je tačno da je podršku za zakon kojim će se urediti oblast digitalne odnosno kripto-imovine tražio od kolega iz DPS "preko bivših funkcionera koji su bliski nekim organizovanim kriminalnim grupama, konkretno Darkom Šarićem", kao i da li poznaje Miloša Tomića i Džordža Kotrela i da li su oni eksperti koji rade na regulativi kripto zakona.

Spajić je odbio da odgovori na ovo pitanje i nakon njega je napustio sjednicu.

Pejović je, nakon ovog čina, istakla da član 188 obavezuje premijera da dolazi u Skupštinu i odgovara na pitanja poslanika.

"S obzirom da je odbio da odgovori na moje konkretno pitanje, to možemo smatrati kao njegov odgovor. Iako je Spajić otišao, odnosno pobjegao, mogu mu poručiti da Tomića nije poznavao ni bivši ministar Ivanović, iako ga je  Tomić zajedno sa Šarićem prevezao u Švajcarsku, a čini mi se da će i on uskoro prisjetiti tog poznanstva sa njim i sa ovim drugim gospodinom, inače britanskim finansijerom i osuđivanim kriminalcem jer ima nas kojima majka nije obezbjeđivala rezervno državljanstvo", kazala je Pejović i dodala da SPajiću "pretvaranje Crne Gore u ofšor zemljicu i raj za kriminalce neće proći".

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović je poslanicu Pejović pozvao da "sva saznanja kojima raspolaže što prije procesuira SDT-u".

"Vi ste iznosili neke konstrukcije. Očekujem da Vi ako neko ko je bio u PES-u imate argumenata, materijala i dokumenata da ponesete institucijama, pa da to procesuiramo i završimo sa ovim pričamo", kazao je Pejović.

16:14h

Jevrosima Pejović iz Posebnog kluba poslanika pitala je Spajića s obzirom na potrebu da se osigura praćenje i identifikovanje kriptoimovine, kako bi se spriječilo pranje novca, finansiranje terorizma i druga krivična djela, da li Vlada preduzima aktivnosti na izradi normative koja uređuje oblast digitalne imovine i šta percipirate kao najveće izazove u ovom segmentu?

Premijer je odgovorio da je da više institucija rade na izradi zakona, kojim će se i u oblasti praćenja i identifikovanja kripto-imovine izjednačiti sa najrazvijenijim evropskim zemljama.

"Evropska komisija je, početkom juna 2023, donijela MiCA regulativu (Markets in Crypto-Assets Regulation), kojom se uređuje regulatorni okvir za kripto imovinu. MICA regulativom se uređuju pitanja koja se odnose na izdavanje određenih vrsta kripto-imovine, uslovi i način trgovanja tim vrstama kripto-imovine na teritoriji Evropske unije, uključujući i liceniciranje pružalaca usluga. Takođe, uređuju se i nadležnosti nadzornih organa, kao i mjere i druge aktivnosti koje nadzorni organi preduzimaju!", rekao je Spajić.

Ministarstvo finansija je, kako je dodao, u saradnji sa Centralnom bankom Crne Gore i Komisijom za tržište kapitala započelo pripremne aktivnosti na izradi zakona kojim će se urediti oblast digitalne odnosno kripto-imovine, u skladu sa MICA regulativom.

"Međutim, regulatorni okvir nije finalizovan na nivou Evropske unije, budući da je još uvijek u toku donošenje tehničkih standarda, koji treba da omoguće puno funkcionisanje regulatornog okvira. Nakon usaglašavanja regulative Evropske unije, Crna Gora će intenzivirati aktivnosti na izradi nacionalnog regulatornog okvira", rekao je Spajić.

Izmjena: 18:57h
15:55h

Lider i poslanik Demokratske unije Albanaca (DUA) pitao je Spajića da li če u vrijeme njegovoh mandata napokon opštine moći da gazduju svojim morskim dobrom?

Spajić je rekao da je upravljane morskim dobrom kompleksno pitanje i da je potrebno obezbijediti adekvatne zakonske i institucionalne okvire.

"Ovo nacionalno dobro, zbog svog izuzetnog značaja, zahtijeva punu posvećenost i obavezu svih državnih i lokalnih organa vlasti , kao i svih korisnika prostora - da se prema njemu odnose na način koji će obezbijediti održivi razvoj ovog područja. Održivi razvoj prije svega, ali sistemski uređen, tako da više ovo, kao ni nijedno drugo javno dobro u Crnoj Gori, ne bude zavisno od toga ko je na vlasti, već da služi isključivo stvaranju dodatne vrijednosti za dobrobit svih građana Crne Gore. Zbog toga smatram da je za pronalaženje pravog rešenja za upravljanje morskim dobrom, neophodno tražiti širi konsenzus. Vlada Crne Gore će kroz inkluzivne i otvorene dijaloge, pristupiti pripremi novog Zakona, kojim će se urediti oblast morskog dobra, a što predstavlja osnovni preduslov za stvaranje adekvatnih uslova za sveukupnu valorizaciju, za društvenu, a ne ličnu korist", kazao je Spajić.

Dodao je i da će se u postupku pripreme ovog propisa, u čiju će izradu biti uključene i primorske opštine, razmotriti sva relevantna pitanja, uključujući i pitanje načina upravljanja morskim dobrom.

"Pritom strogo vodeći računa o svim protokolima i konvencijama, čiji smo potpisnici, ali i prateći EU direktive koje se odnose na morsko područje. Na kraju uvaženi poslaniče Zenka, vjerujem da je neophodno da zajedno radimo na afirmaciji daleko veće angažovanosti pojedinaca, zainteresovanih grupa, ali i primorskih opština u izradi novog zakonskog rješenja, što će garantovati da u konačnom svi budu zadovoljni. Jer dobrim sistemskim odgovorom moramo osigurati kvalitetno upravljanje morskim dobrom i punu valorizaciju, bez obzira na to ko njim gazduje", rekao je Spajić.

15:35h

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša pitao je Spajića kada će i na koji način biti ispunjeno jedno od njegovih ključnih obećanja a to je puna zaposlenost, odnosno stopa nezaposlenosti ispod četiri odsto.

Spajić je odgovorio da su ekonomski potencijali Crne Gore veliki i u značajnoj mjeri neiskorišćeni.

"Kroz ekonomski program "Evropa sad 1" koji je podrazumijevao smanjenje poreskog opterećenja na rad i povećanje minimalne zarade zaposlenih, pokazali smo da kroz stimululativnu poresku politiku mođemo uticati na unapređenje na tržištu rada. Naime, prema podacima MONSTAT-a, u januaru 2024. godine u poređenju sa 2021. godinom, broj zaposlenih u Crnoj Gori veći je za oko 30 odsto. Najveći uticaj na pozitivna kretanja na tržištu rada imalo je smanjenje troškova na zarade, što je stimulisalo velii broj poslodavaca da prethodno zaposlene u 'sivoj zoni' prebace u legalne tokove odnosno formalizuju njihovo zapošljavanje. Rezultat toga je drastično smanjenje 'neformalne ekonomije' na tržištu rada, unaprijeđen radni status zaposlenih i povećani prihodi države od naplate poreza i doprinosa na zarade", rekao je Spajić.

Dodao je da je tržište rada tokom prethodnih nekoliko godina bilježilo izuzetno pozitivne trendove pa je prosječan broj zaposlenih u Crnoj Gori u 2023. godini iznosio 244,5 hiljada i veći je za 9,3 odsto u odnosu na 2022. godinu.

"Kada sam govorio o punoj zaposlenosti u Crnoj Gori, nisam licitirao procentima, već zastupao tezu, da imajući u vidu potrebe Crne Gore za radnom snagom koje su, posebno izražene u vrijeme turističke sezone, ali i svakodnevne zahtjeve privrede za dodatnim radnicima, da će u Crnoj Gori svakom biti ponuđen posao ko želi da radi. Cilj nam je da svim nezaposlenim licima, u skladu sa potrebama tržišta rada, bude ponuđen posao u skladu sa trenutnim zakonskim rješenjima, ali isto tako smo spremni da mijenjamo postojeća rješenja na način da lica koja više puta odbiju zaposlenje ne budu i dalje korisnici naknade za nezaposlene, čime ćemo destimulisati pasivnost lica na Zavodu za zapošljavanje. Ministarstvo rada i socijalnog staranja posvećeno radi na brojnim reformama koje će javnosti biti uskoro prezentovane, od kojih se kao jedna od najznačajnijih izdvaja izmjena Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti", rekao je Spajić.

15:11h

Abazović je pitao Spajića kakva je uloga njegovog ujaka u kadrovskoj politici i odlučivanju u Vladi.

Premijer je, odgovarajući poslaniku GP URA, kazao da je pitanje na nivou jaslica "kome je ujak jači".

"Bez politike ne biste mogli da radite nijedan pošten posao, kao ni mnogi drugi u političkoj sceni. Kad ubuduće dobijem ovakva pitanja, daću da njih odgovori ChatGPT. Sve su prilike da sa novim koalicionim partnerom Medojevićem dijelite dijagnozu i opsesiju mojom porodicom. Podsjetiću da sam prema njegovoj teoriji bio oženjen ćerkom Zdravka Krivokapića kad sam bio ministar", kazao je Spajić i dodao da se "sličan sličnom raduje".

Spajić je kazao da ima dva ujaka koji se prezivaju Lopušina, a da ni jedan od njih ne živi u Crnoj Gori i da se ne bave kadriranjem u Vladi.

Spajić je istakao da premijer "nema luksuz improvizacije".

"U mandatu 44. Vlade napravljen je veliki iskorak u profesionalizaciji javnih kadrova. Prvi put je polovina kadrova profesionalci", kazao je on.

Abazović je na Spajićevo izlaganje odgovorio da je Spajić prije početka sjednice poslao jedan odgovor, a pročitao drugi.

"Ja sam rekao - Vi otkrijte identitet. Nije Vam rođeni ujak. Pitao sam s kim Vas je povezao 1. 5. 2021.?", upitao ga je Abazović.

"Vladom kadrira Sreten Kankaraš, izvršni direktor Granda i Vlade Bojović koji stoji iza lažnog profila Vojvoda Momčilo. Ko je novi sekretar ANB-a? Je li rođak Kankaraša? Ko je glavni arhitekta? Ko je Vesna Simović Zvicer? Ko je Dajana Bratić? Ko je Bulatović u EPCG", istakao je Abazović.

15:01h

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović tvrdi da je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović platio kauciju za Do Kvona u iznosu od 400.000 eura.

13:52h

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pitao je Spajića "Da li je u planu potpisivanje međudržavnog Sporazuma sa Srbijom o dvojnom državljanstvu?"

Spajić je odgovorio da budući da po grubim procjenama otprilike 300 hiljada državljana Crne Gore ima dvojno državljanstvo, a da trenutni zakonodavni okvir ne prepoznaje većinu na taj način stečenih državljanstava, Vlada će na inicijativu Skupštine Crne Gore raditi na izradi zakonodavnog okvira kako bi se uspostavio sistem dvojnog državljanstva, po ugledu na zemlje EU.

Knežević je zatim pecizirao da govori o nekadašnjim državljanima Crne Gore koji su izgubili državljanstvo, a žive u Srbiji.

"Ne znam da li će svi uzeti državljanstvo, ali znam da jedan dio hioće. Mi moramo potpisati ugovor sa Srbijom kako bismo ušli u legislativu. Za referendum 200.000 naših državljana je u Srbiji imalo državljantsvo, a sa druge strane 100.000 njih preko okeana je imalo pravo glasa jer se procijenilo da će glasati za određenu opciju. Ti ljudi ne traže biračko pravo, već da imaju crnogorsko državljanstvo jer su rođeni u Crnoj Gori", rekao je Knežević.

On je rekao i da će popis pokazati da je u Crnoj Gori manje od 600.000 stanovnika, bez Rusa i Ukrajinaca.

"Ko bi mogao Crnu Goru da liši svojih državljana koji su u svakom smislu vezani za nju. Možemo sporazumom riješiti da nemaju pravo glasa ako ne promijene prebivalište. Nemojmo da se odričemo naših državljana", poručio je Knežević.

Izmjena: 15:01h
13:44h

Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Damir Gutić pitao je Spajića na čemu Crna Gora temelji ambicioznu agendu izgradnje saobraćajne infrastrukture u narednom periodu, imajući, kako kaže, u vidu kapacitete budžeta koji ove godine planira kapitalna uiaganja od 7,1 odsto, kao i slične projekcije za naredne dvije godine.

Spajić je rekao da je ova Vlada apsolutno posvećena ostvarivanju tri strateška cilja: Punoj integraciji u EU, vladavini prava i ubrzanom ekonomskom razvoju uz unapređenje standarda naših građana.

"Izgradnja nove i unapređenje postojeće infrastrukture izuzetno je važno i sa aspekta ravnomjernog regionalnog razvoja Crne Gore, ali i dostupnosti zemlje kao turističke destinacije, stvaranja uslova za diversifikovanje ekonomije i jačanje njene konkurentnosti u regionalnim i međunarodnim okvirima, unapređenja mobilnosti ljudi i roba, privlačenja kredibilnih investicija i niz drugih aspekata važnih za ekonomsku perspektivu razvoja naše zemlje. Zbog svega navedenog razvoj saobraćajne mreže, unapređenje aerodromske i željezničke infrastrukture kao i valorizacija potencijala Luke Bar prioriteti su na koje je ova Vlada maksimalno fokusirana", istakao je Spajić.

Zbog toga su, kako je dodao, kapitalnim budžetom predvidjeli finansiranje izgradnje dionice auto-puta, Mateševo - Andrijevica što nije umanjilo uporedne aktivnosti na obezbjeđivanju podrške Evropske komisije i EBRD-a.

"Aktivan rad od samog početka mandata ove Vlade, intenzivna komunikacija i veliko razumijevanje naših evropskih partnera o važnosti ubrzavanja procedura za nastavak gradnje, dovelo je do toga da će nam Evropska komisija obezbijediti bespovratna sredstva u iznosu od 40 odsto ukupne vrijednosti radova na ovoj dionici što će iznositi između 200 i 250 miliona eura. To je najveći pojedinačni grant ikad odobren Crnoj Gori", rekao je Spajić.

Preostali iznos sredstava neophodan za finansiranje biće obezbijeđen iz povoljnog kredita, koji će biti odobren od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

"Raspisivanje tendera za ovaj projekat očekuje se do kraja ove godine pri čemu će pretkvalifikacioni tender biti raspisan tokom ovog mjeseca. Vi dobro znate i da je dobijen grant od 112,6 milion eura i to za rekonstrukciju željezničke infrastrukture na dionici od Bara do Podgorice. Samim tim, već do kraja ove godine Crnoj Gori će na raspolaganju biti makar 312 miliona eura bespovratnih sredstava. O kolikom se iznosu radi i koliko je to važno za Crnu Goru najbolje ilustruje podatak da ukupan Kapitalni budžet naše države za 2024. godinu iznosi 240 miliona eura, više od 70 miliona manje", naveo je Spajić.

Crnoj Gori će, kako dodaje, na raspolaganju biti dodatna sredstva posredstvom Instrumenta EU za reforme i rast za Zapadni Balkan u iznosu od 206 miliona eura za potrebe infrastrukturnih projekata do kraja 2027.

"Što je na nivou od oko pola milijarde ukupne vrijednosti projekata, koji mogu biti kandidovani za finansiranje ovim putem. Upravo su vrijednosti koje baštini EU i benefiti ekonomske integracije najbolji dokaz važnosti insistiranja na ubrzavanju evropskog puta i sprovođenju svih neophodnih reformi koje su godinama unazad bile implementirane sporo i neefikasno", poručio je Spajić.

Vlada je, posredstvom Monteputa, već u prvom kvartalu ove godine pokrenula tenderske procedure za izradu idejnih projekata i idejnih rješenja za dionice auto-puta Andrijevica - Berane - Boljare (idejni projekat), auto-puta Andrijevica - Peć‚ dionica Andrijevica - Čakor (idejno rješenje), ukrštanje auto-puta Bar - Boljare sa Jadransko-Jonskim auto-putem i brzom saobraćajnicom jug, brza saobraćajnica na dionici Crnča - Pljevlja - granica sa Bosnom i Hercegovinom (idejno rješenje), te brza saobraćajnica, prelazak Bokokotorskog zaliva (idejno rješenje).

"Tokom godine planirana je izrada idejnih projekata za Jadransko - Jonski auto-put, dionica od Grahova do ukrštanja sa autoputem Bar -Boljare i autoput Bar - Boljare, dionica Podgorica - Bar", poručio je Spajić.

Dodaje da je tokom godine planirana izrada idejnih rješenja za Jadransko - Jonski auto-put, dionica od granice sa BiH do Grahova, Jadransko - Jonski auto-put, dionica Bar - Ulcinj, brze saobraćajnice na dionici Podgorica - Nikšić, kao i brze saobraćajnice na dionici Smokovac - Božaj.

"Sve ovo je više nego dovoljan dokaz da je jedan od primarnih ciljeva ove Vlade izgradnja saobraćajne infrastrukture, jer bez dobre saobraćajne infrastrukture nema ni privrednog razvoja države, dobre turističke ponude, bolje povezanosti i pristupačnosti, pa stoga svako neophodno finansijsko ulaganje ima opravdanost, jer ulaganje u saobraćajnu infrastrukturu je ulaganje u budućnost Crne Gore", kazao je Spajić.

13:07h

Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Slaven Radunović rekao je da je godinama saobraćajni haos na crnogorskim putevima, u toku ljetnje turističke sezone, glavni limitirajući faktor za ozbiljan rast prihoda od turizma.

"Imamo sjajne prirodne i kulturno-istorijske atrakcije, bogatu gastronomsku ponudu, vrhunske rizorte i turiste koji žele sve to da posjete i potroše novac, ali jednostavno ne mogu stići na sva ta mjesta, jer im za tridesetak kilometara treba po 3-4 časa vožnje u jednom smjeru", rekao je Radunović.

On je pitao Spajića "Da li Vlada ima strategiju za urgentno ublažavanje ovog problema, na kratak rok, dok se ne realizuju veliki planirani i već započeti infrastrukturni projekti, koji će nas trajno relaksirati saobraćajnih kolapsa?"

Spajić je kazao da su od samog početka rada ove Vlade prepoznali lošu saobraćajnu infrastrukturu, kao usko grlo i jednu od barijera efikasnije valorizacije turističkih potencijala Crne Gore.

"Razvoj te privredne grane izuzetno je značajan i za ukupni ekonomski napredak naše zemlje. Zbog toga smo unapređenje infrastrukture označili kao jedan od prioriteta, a sa riječi odmah prešli na djela. Tome svjedoči da već danas možemo govoriti da se na oko 10% ukupne saobraćajne infrastrukture u Crnoj Gori trenutno izvode radovi na izgradnji ili rekonstrukciji. Bitno je istaći da će prije ljetnje turističke sezone biti završeni radovi na značajnim putnim pravcima, kao što su: Rožaje-Špiljane, Nikšić-Kuside, Jasenovo Polje-Vidrovan, dok će na drugim gradilištima radovi biti zaustavljeni ili izvođenje prilagođeno na način da se ne ometa odvijanje saobraćaja", istakao je Spajić.

On je dodao da je veoma važna saobraćajnica koja će doprinijeti smanjenju gužvi, budući da je na istoj najveća frekvencija saobraćaja, posebno tokom ljetnje turističke sezone, bulevar Tivat-Jaz čija je izgradnja otpočela i čiji završetak radova se očekuje u januaru 2026. godine.

"Ujedno, vjerujem da Vam je poznato da Ministarstvo saobraćaja i pomorstva intenzivno radi na uspostavljanju međunarodne pomorske linije koja će povezati Budvu i Dubrovnik u ljetnjoj turističkoj sezoni kao i na uspostavljanju pomorske veze između Crne Gore i Italije. Uspostavljanje međunarodnih pomorskih linija, donosi brojne benefite koji se prije svega ogledaju u smanjenju gužvi, rasterećenju putne infrastrukture, bržem prevozu putnika, bržoj graničnoj kontroli u ljetnjim mjesecima, kao i promociji pomorskog saobraćaja kao ekološki prihvatljivijeg vida transporta. Takođe, na ovaj način putnici koji se nalaze u tranzitu kroz Crnu Goru mogu koristiti i ove vidove prevoza i na taj način rasteretiti drumski saobraćaj", rekao je Spajić.

On je poručio da uporedo sa razvijanjem pomorskih veza sa inostranstvom, planiraju da u narednom periodu rade na kreiranju ambijenta koji će biti podsticajan i za uspostavljanje linijskog prevoza u unutrašnjem pomorskom saobraćaju, kako bi dodatno rasteretili putnu infrastrukturu, odnosno direktno uticali na smanjenje gužvi duž obale u ljetnjim mjesecima.

"Jedno od uskih grla i značajna prepreka daljoj valorizaciji turističkih potencijala je stanje aerodromske infrastrukture u Crnoj Gori. Zato smo odmah po formiranju Vlade pristupili rješavanju pitanja započetog tenderskog postupka za eventualnu koncesiju aerodroma, koja vjerovali ili ne, traje od 2019. godine i nikada nije rezultirala zatvaranjem postupka bilo da je to izbor najoptimalnije ponude ili odustajanje od postupka. Ova Vlada je ušla u treću fazu postupka i upravo juče je na Vladi usvojen ugovor sa Međunarodnom finansijkom korporacijom (IFC) koja će nastaviti da pruža savjetodavne usluge Vladi u ovom procesu. Takođe, razmatramo sve opcije za korišćenje velikih potencijala Luke Bar", kazao je Spajić.

On je u odgovoru naveo da su obezbijeđena dva granta Evropske komisije, koji će Crnoj Gori donijeti preko 300 miliona eura bespovratnih sredstava za rekonstrukciju željezničke infrastrukture i nastavak izgradnje auto-puta.

"Te projekte želimo da realizujemo u najskorijem roku, kako bi na najefikasniji način riješili i izazov iz Vašeg pitanja. Sa druge strane pitanje saobraćajnih gužvi u toku ljetnje turističke sezone nije novina, niti ekskluzivitet Crne Gore, jer se sa sličnim barijerama srijeću i druge države, koje su manje ili više turistički orjentisane. Naš problem je i to što imamo veliki broj motornih vozila. Crna Gora je po zvaničnim podacima u 2022. godini imala 266.747 registrovanih vozila i ono što je možda još upečatljivije, to je 25% više registrovanih vozila, nego godinu ranije. Takođe, u prošloj kao i u ovoj godini na određenim putnim pravcima imamo konstantno povećanje obima saobraćaja u odnosu na isti period prethodnih godina, npr. puštanjem u saobraćaj auto-puta generisan je novi saobraćaj, za 20% veći nego što je to ranije bio slučaj na relaciji Podgorica-Kolašin. Ovi podaci kao i činjenica da u toku ljetnje turističke sezone dolazi do značajnog priliva inostranih motornih vozila, govore da postojeća saobraćajna infrastruktura, koja podrazumijeva državne i opštinske puteve kao i parking prostor, nema adekvatan kapacitet da u svakom trenutku omogući nesmetano saobraćanje i dovoljnu protočnost saobraćaja", poručio je Spajić.

Premijer je rekao da Ministarstvo saobraćaja i pomorstva u svojim strateškim i programskim dokumentima ima utvrđene dogoročne i kratkoročne mjere, koje će doprinijeti većem razvoju saobraćajne infrastrukture, organizaciji i ponudi javnog prevoza putnika, stvaranje preduslova za razvoj i unapređenje drugih vidova prevoza, što sve za cilj ima bolju i održivu mobilnost.

"Kao što znate, Ministarstvo u kontinuitetu ulaže značajna finansijska sredstva u razvoj putne infrastrukture. Ove godine je u Kapitalnom budžetu planirano da se za redovno i investiciono održavanje, rekonstrukciju i izgradnju magistralnih i reginalnih puteva obezbijedi preko 70 miliona eura, planirano je da se nastavi ili započne rad na izgradnji i rekonstrukciji cca 230 km regionalnih i magistralnih puteva i to: 120 km u sjevernoj regiji, 75 km u centralnoj regiji i 36 km u primorskoj regiji. Međutim, izgradnja i unapređenje putne infrastrukture ne može u potpunosti riješiti očekivane saobraćajne gužve u toku ljetnje turističke sezone, već se pored mjera na državnom nivou moraju preduzimati mjere i na lokalnim nivoima, na način da se primjene savremena tehnička rješenja i saobraćajne politike koje će kroz regulisanje i upravljanje saobraćajem značajno umanjiti negativne efekte koji proizilaze iz saobraćaja (gužve, zagađenje životne sredine i saobraćajne nezgode)", kazao je Spajić.

On je poručio i da kroz politiku efikasnije naplate parkinga, promociju pješačkog i biciklističkog saobraćaja, uspostavljanja i poboljšanja javnog gradskog prevoza putnika, savremenih sistema za upravljanje saobraćajem (inteligentnih transportnih sistema) i drugim alatima i saobraćajnim rješenjima jedinice lokalne samouprave mogu značajno doprinijeti smanjenju saobraćajnih gužvi u toku ljetnje turističke sezone.

"Nadalje, možemo naglasiti i da Ministarstvo, u saradnji sa prevoznicima u drumskom saobraćaju ulaže velike napore kako bi na teritoriji Crne Gore egzistirao optimalan broj međugradskih linija, u cilju korišćenja kolektivnog vida prevoza, što direktno utiče na smanjenje gužvi u saobraćaju. U ovom trenutku je aktivno 370 međugradskih linija. Kao što ste u Vašem pitanju dali jasan zaključak, tek realizacija velikih infrastrukturnih projekata, kao što je autoput Bar-Boljare, Jadransko-jonski autoput, brza saobraćajnica duž primorja, novi putni pravac Krstac-Trojica-Kotor, međunarodna pomorska linija Budva-Dubrovnik, pomorska veza Crne Gore i Italije i mnogi drugi projekti koje planiramo započeti ili u potpunosti realizovati u narednom srednjoročnom periodu, riješiće problem saobraćajnih gužvi u ljetnjim mjesecima i značajno unaprijediti povezanost i drumsku pristupačnost Crne Gore. Moramo biti svjesni da pored državne politike i politike na lokalnom nivou, koja za cilj ima unapređenje saobraćaja, svi mi ličnim primjerom i postupcima u značajnoj mjeri utičemo na stanje u saobraćaju. I u tom smislu neophodno je da svi zajedno učinimo dodatne napore, imajuću u vidu da će saobraćajnih gužvi uvijek biti, a što je slučaj i u drugim državama, naročito onim koje su turistički orjentisane i u kojima dolazi do značajnog priliva vozila i pješaka", kazao je Spajić.

13:01h

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković je poručio Spajiću da su shvatili da će podniejti ostavku ukoliko Upravni sud donese odluku da je prekršio zakon.

"Sjedite u Vladi sa ministrom koji vas je tužio. Krapović je izjavio da Vlada nije stabilna, iako vi to tvrdite. Demorkate kažu da daju oročenu podršku do dobijanja IBAR-a. Nikad ne biste mogli da sjedite na toj poziciji da nije DPS-a. Prvo ne biste mogli da budete premijer nezavisne Crne Gore, a drugo, mi smo otvorili poglavlja. Mislim da Vi ne pišete Vaše odgovore", kazao je Živković.

On je rekao da je poslanik i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević poslao poslanicu te partije Maju Viukićevioć da glasa protiv učlanjenja Kosova u Savjet Evrope.

Knežević j rekao da nije poslao Vukićević, već da je ona izabrana da bude predstavnik.

"Zna se koji je stav naše partije. A kad smo kod Kosova, sada ću Vas pitati da li znate ko je ovaj čovjek? Ovo je Ekrem Bajrović, cnrogorski državljanin koji je uhapšen jer neće da proda svoju kuću komšijama Albancima. On se nalazi 17 mjeseci u zatvoru na osnovu montiranog procesa i montiranih svjedoka za neki navodni ratni zločin kog su se sjetili poslije 20 godina. Da li ćemo se sjetiti njega? E dok god bude Bajrovića i sličnih ljudi kao što ste lovili Srbe sa KiM koji su raseljeni u Crnoj Gori, mi ćemo glasati protiv Kosova", rekao je Živković.  

12:22h

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković rekao je da je nedavno Vlada nezakonito imenovala v.d. direktora policije.

"Da li ćete podnijeti ostavku ukoliko Upravni sud po tužbi ministra unutrašnjih poslova presudom potvrdi da ste Vi lično nezakonito postupili prilikom ovog imenovanja?", pitao je Živković Spajića.

On je rekao da je politika u oblasti bezbjednosti važna kako za naše građane tako i za naš evropski put.

"Da li Vlada i parlamentarna većina imaju usaglašene politike od kojih umnogome zavise nekoliko javno proklamovanih stavova – ubrzanje procesa integracija, evroatlanska orijentacija spoljne politike i kredibilno članstvo u NATO? Da li biste spremni da predložite razrješenje onih koji odstupaju u Vladi od ovih ciljeva koje ste proklamovali na početku svoga mandata?", pitao je Živković.

Spajić je odgovorio da ne želi da komentariše i ni na koji način prejudicira ishod odluke Upravnog suda.

"Vlada Crne Gore će postupiti po presudi Upravnog suda, kakav god ishod da bude, iako razumijem da je Vašem političkom mentalitetu imanentno da preuzima nadležnost drugih grana vlasti. Predlažem da se bar danas suzdržimo od toga. Pitam se kako bi Vaše pitanje glasilo da je na čelu ove važne institucije bezbjednosti ostao čovjek koji nema povjerenje izvršne vlasti, ili da je Vlada imenovala drugog koji ga takođe nema ili da smo ovu poziciju ostavili upražnjenom i izazvali pravu bezbjednosnu krizu ili pak doveli da to bude rizik po mogućnost dobijanja IBAR-a", rekao je Spajić.

On je dodao da je imenovanje vršioca dužnosti (v.d.) direktora Uprave policije Aleksandra Radovića sa spiska koji je dostavljen Vladi, jedino rješenje koje je upravo garant evropskog puta Crne Gore.

"Stoga nemojte, molim Vas, evropsku perspektivu čuvati od Milojka Spajića. Ako ništa bar iz jednog prostog razloga - za samo pet mjeseci mandata 44. Vlade u tom smislu urađeno je više nego u posljednjoj deceniji. I to ne kažem samo ja. A ne vidi samo ko neće", poručio je Spajić

On je kazao da kada bi se ponovila ista situacija opet bi stao uz izbor najboljeg kandidata, kao i većina članova Vlade koja ga je kako je rekao prije svega ovlastila da predloži kandidata i glasala za njegovo imenovanje.

"Kao što znate Aleksandar Radović je dugogodišnji policijski službenik sa impresivnom biografijom – između ostalog, u dva navrata oficir za vezu u Europolu, zahvaljujući kome imamo Skaj prepiske i jedini koji je u trenutku izbora bio u punom mandatu pomoćnika direktora Uprave policije. Dakle, ovo je kandidat koji ima Vlade (koja ga bira) za sprovođenje politike bezbjednosti koja je (slažemo se) važna za naše građane i naš evropski put", poručio je Spajić.

On je rekao da su činioci parlamentarne većine potpisali jasan sporazum koji definiše okvire njihovog djelovanja.

"Dok god se svi u procesu donošenja odluka (naglašavam u procesu donošenja odluka) držimo dogovorenih principa – neću predlagati nikakva razrješenja jer za tim nema potrebe. Da li bi opozicija to priželjkivala – sigurno. Ali izlazak iz ove Vlade siguran je put u političku neizvjesnost, a ja to za svoje partnere ne želim. Ni za jednog od njih", poručio je Spajić.

On je Živkoviću kazao da što se tiče stabilnosti parlamentarne većine ni o tome ne treba da brine.

"Parlamentarna većina je stabilna, donosi odluke, obezbjeđuje neophodne procese i što je važnije – stabilnija je nego sve prethodne, čak i u broju mandata od onih čija je Vaša partija bila konstituent. I nemojte mi zamjeriti, neću komentarisati ocjene postupanja ovog ili onog pojedinca, posebno ne poslanika u ovom parlamentu. Izuzetno poštujem svakog pojedinačno i štaviše ohrabrujem sve poslanike i poslanice da budu nezavisni u svom djelovanju kako im i pripada. Neću komentarisati ni političke napade i osporavanja mene lično kao evropski neorijentisanog, neiskrenog, ovakvog ili onakvog – svašta se može čuti u javnom diskursu danas. Kao što vidite, apsolutno sam iznad tih tema i takve situacije", rekao je Spajić.

Poručio je da njega i Vladu koju predvodi interesuju rezultati.

"Vi ih, naravno, nikada nećete prihvatiti. Ali i to je legitimno. Ovu Vladu u junu očekuje dobijanje IBAR-a, konačno zatvaranje pojedinih poglavlja. Očekuju nas i veliki investicioni projekti i reforme koje će značiti bolje uslove života za naše građane. Mislim da od mene i moje politike niko lošeg nije vidio. Ni od programa Evropa sad 1 niti od programa Evropa sad 2. Naprotiv", naveo je Spajić u odgovoru Živkoviću.

Izmjena: 12:45h
12:08h

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Miodrag Laković pitao je Spajića kako planira u narednom periodu da zaštiti crnogorsko društvo, izborni sistem i demokratiju od subverzivnih djelovanja, kojih smo bili svjedoci tokom afere Do Kvon?

"Neposredno pred izbore 11. juna bili smo svjedoci kreiranja tzv. afere Do Kvon i jedne brutalne zloupotrebe državnih institucija za pokušaj diskreditacije političkih protivnika. Prije par dana imali smo priliku da čujemo od advokata Do Kvona, gospodina Rodića, da je isti negirao nevode o finansiranju kapmanje, ili Pokreta Evropa sad. Advokat je naveo da je njegov branjenik zloupotrijebljen prilikom pisanja pisma, te da je isto imalo za cilj slabljenje najjačeg političkog subjekta u Crnoj Gori. Ta afera, koja je ugrozila demokratičnost i objektivnost izbornog procesa, do danas je ostala veliki teret crnogorske politike i pravosudnih institucija. Zloupotreba državnih institucija ogleda se prije svega u zloupotrebi Vijeća na nacionalnu bezbjednost, koje je sazvano zbog pisma Do Kvona, a čija svrha i misija nije da se bavi operativnim predmetima i informacijama, kao ni da na bazi neprovjerenih informacija uzbunjuje javnost", poručio je Laković.

Spajić je rekao da je na ovu temu proteklom periodu rekao više nego dovoljno, a detaljnu izjavu dao je i Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) u svojstvu građanina.

"Takođe ste kazali da smo neposredno pred izbore 11. juna bili, citiram - svjedoci brutalne zloupotrebe državnh institucija za pokušaj diskreditacije političkih protivnika. Lijepo ste to sročili ali hajde da prevedemo na običan jezik – Bili smo svjedoci brutalne izmišljotine kojom su htjeli da me isključe iz izborne trke. Do Kvon je bio voljni ili nevoljni saučesnik tog neuspjelog pokušaja i radujem se da se konačno sazna istina", rekao je Spajić.

On je kazao da je prije svega važno imati u vidu da se upravljanje sistemom nacionalne bezbjednosti uređuje Ustavom Crne Gore, zakonima i podzakonskim aktima za implementaciju sistema nacionalne bezbjednosti.

"Takođe, obavještajno-bezbjednosni sektor je dio sistema nacionalne bezbjednosti i njegovo usmjeravanje i koordinaciju obavlja Vijeće za nacionalnu bezbjednost. Primjer flagrantne zloupotrebe Vijeća za nacionalnu bezbjednost u tzv. aferi Do Kvon je opomena i alarm kako našim institucijama tako i društvu da se još uvijek nijesmo oslobodili tekovina svojstvenih totalitarnim društvima. Stoga će Vlada uložiti maksimalne napore da svi akteri i nosioci javnih funkcija rade u skladu sa zakonom i samo u domenu nadležnosti koje im resorno ili funkcionalno pripadaju", rekao je Spajić.

On je poručio da će u tom pravcu, u narednom periodu Vlada inicirati reviziju svih strateških dokumenata i zakonskih i podzakonskih akata iz domena nacionalne bezbjednosti, kako bi prvenstveno identifikovali pravne (ali i suštinske) neusklađenosti koje vrlo vjerovatno ostavljaju prostor za različite interpretacije nadležnosti unutar sistema nacionalne bezbjednosti.

"Ovaj prostor odgovoran donosilac političkih odluka svakako neće koristiti na negativan način, ali primjer afere u vezi sa kojom je Vaše pitanje (opet se vraćam na to kao ogledni primjer) najbolje oslikava kakve rizike po demokratiju može imati neodgovoran pojedinac na poziciji moći. Dakle, kroz eliminaciju pravnih nedorečenosti i preciznije formulisanje nadležnosti npr Vijeća za nacionalnu bezbjednost i Biroa za operativnu koordinaciju, ovaj manipulativni prostor nesavjesnom akteru bi potencijalno mogao biti sužen", poručio je Spajić.

U odgovoru je naveo da će možda i važniji zadatak ove Vlade biti podizanje nivoa svjesnosti kod građana kako bi bili u stanju da efikasnije prepoznaju djelovanje domaćih ili stranih aktera čiji karakter ima oblike hibridnih aktivnosti.

"S tim u vezi, jedan od tekućih zadataka Vlade je i kompletiranje prve nacionalne Strategije odgovora za suprostavljanje hibridnim prijetnjama za period 2024-2028 godine. Vjerujem da će ovo biti dobar korak u pravcu izgradnje jakog sistema nacionalne bezbjednosti, sposobnog da se prilagodi i u potpunosti odgovori na sve savremene bezbjednosne izazove, subverzivno djelovanje, propagandu, dezinformacije, miješanje u izborne procese, rizike i prijetnje. Dostizanje željenog nivoa bezbjednosti je preduslov dobrobiti države, društva i svakog pojedinca, jer bezbjednost omogućava progres i prosperitet na svim poljima, garant je domaćih i stranih investicija i katalizator turizma", rekao je Spajić.

Po njegovim riječima, kao jedan od načina zaštite subverzivnog djelovanja Vlada će nastaviti rad na jačanju institucija, posebno pravosudnog sistema, u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i jačanja vladavine prava.

"Na kraju dajem podršku SDT-u da što prije utvrdi ko je sve učestvovao u zloupotrebi Do Kvona za montiranje afere nekoliko dana prije izbora. Izuzetno je važno da nadležni organi utvrde svaki detalj ove afere, kako bismo mnoge stvari istjerali na čistac, razobličili mnoge samozvane borce za pravdu i spriječili sve potencijalne zloupotrebe državnih resursa u političke svrhe", zaključio je Spajić.

12:00h

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Drita Lola je kazala da su uputili pitanja još u januaru da im odgovore dostavi ministar poljoprivrede.

"Kako da radimo ulogu poslanika ako se ne poštuje zakonska obaveza da nam odgovorite u roku? Dobili smo odgovore da jedan dio ministara neće odgovarati u parlamentu do 20 aprila. Obavezu koju imate da dođete i odgovorite ne poštujete", kazala je Lola.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je rekao da se slaže sa Lolom i apelovao je na ministre da dođu u Skupštinu i da odgovore na pitanja poslanika najhitnije što mogu.

"Svaki poslanik predstavlja 4.000 građana", rekao je Mandić.

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević rekao je da su on i njegov klega Boris Mugoša ušli oko 11:05,  te da je sala bila prazna, a da su odgovore dobili tek oko 11:15.

"Izgleda da ćemo morati da ministre lovimo po svijetu jer Vlada više liči na turističku agenciju. Nikad se nije desilo da poslanici ne znaju da li će se premijer pojaviti na premijerskom satu", rekao je Zirojević.  

11:43h

Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar rekao je da imaju problem sa članom 188 Poslovnika gdje piše da je poslanik dužan da dostavi pitanje najmanje 48 sati prije početka sjednice.

"Ja sam očekivao, jer je to bila praksa, da dobijemo raspored odgovaranja ministara jer je praksa da građani dobiju odgovore od ministara. Dobili smo juče informaciju da u narednih 20 dana ne možemo zakazati sjednicu gdje bismo pitali ostale ministre. Možda ta pitanja neće biti relevantna za 20 dana. Parlament nikad nije bio podređeniji željama Vlade nego sad", rekao je Konatar.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je rekao da su juče dogovorili dva dana za ministre - utorak i srijedu jer je u ponedjeljak zasijedanje Romskog parelamenta.

"Napravili smo neki plan. Dogovorili smo se i za kolege iz Bošnjačke stranke (BS) i za ministre koji neće biti tu već na službenom putu. Dobro pamtim kakav je ovaj parlament bio i mislim da nikad nije bio ovoliko slobodan. Kad je premijer bio Milo Đukanović, nije Premijerski sat počinjao dok se ne prebroji jesu li svi poslanici tu", kazao je Mandić.

Konatar je kazao da su ostali poslanici očekivali neki odgovor od Mandića.

"Znao se raspored kad odgovara premijer, kad potpredsjedsnici, kad ministri. Ja sam sa ponosom opozicija Vama i ovoj većini. Mi na početku ove sjednice pojma nemamo kad ćemo dobiti odgovore od ministara", rekao je Konatar

Mandić je Konataru rekao "vi kao član partije Darka Pajovića više uvažavate njegovo predsjedavanje".

Konatar je kazao da je Mandić rekao neistinu da je bio član stranke Darka Pajovića u trenutku kad je on predsjedavao Skupštinom.

"Vi sad pokušavate biti duhoviti, smireni i pokušavate na ličnom nivou. Uvijek jedan drugog možemo pogledati u oči. Ja sam Vama ukazao na kršenje poslovnika i pozvao se na član 188. Pitao sam kad ćete nam dati raspoored i zbog mene, i zbog Vaših poslanika jer mislim da je to uvažavanje Skupšptine. Ne možete mene uvrijediti, ali je dobro što pokazujete pravo lice. Ja ne vjerujem u Vašu pomiriteljsku ulogu koju pokušavate da predstavite. Ja sam se bez ličnih konotacija pozvao na Poslovnik", kazao je Konatar.

Izmjena: 12:05h
11:40h

Spajića će na premijerskom satu pitati o ujaku, kadrovanju, ostavci, Do Kvonu...

Predsjedniku Vlade Milojku Spajiću na današnjem premijerskom satu, pitanja će postavljati poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), Građanskog pokreta (GP) URA, Nove srpske demokratije (NSD), Pokreta Evropa sad (PES), Demokratske narodne partije (DNP), Socijaldemokrata (SD), Bošnjačke stranke (BS), Demokratske unije Albanaca (DUA) te posebnog kluba poslanika.

Bonus video: