Vlasti u Crnoj Gori očekuju da bi u junu mogli da dobiju IBAR – Izvještaj o ispunjenosti prelaznih mjerila u poglavljima 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava. Crna Gora je u februaru 2020. godine prihvatila novu metodologiju Evropske komisije po kojoj se nijedno poglavlje ne može privremeno zatvoriti dok se ne dobije IBAR. Dobijanje IBAR-a pokazatelj je da je država napredovala u oblasti vladavine pravosuđa i da je spremna za narednu fazu u procesu.
O evropskom putu Crne Gore, stanju u oblastima ključnih poglavlja o vladavini prava, izazovima na putu ka punopravnom članstvu "European Western Balkans" razgovarao je sa Maidom Gorčević, ministarkom za evropske poslove u Vladi Crne Gore.
Novinarka European Western Balkans: Da li u Briselu zaista postoji politička volja da Crna Gora postane sljedeća država članica Evropske unije? Kakve se poruke upućuju Vladi čiji ste dio?
Maida Gorčević: Adresiranjem najsloženijih i politički najosjetljivijih pitanja, Crna Gora je poslala jasnu poruku da je svim svojim stručnim i političkim kapacitetima posvećena evropskoj integraciji.
Podsjetiću vas da smo samo u okviru prvih 100 dana rada Vlade, rješili pitanja u oblasti vladavine prava koja su gotovo cijelu deceniju usporavala i opterećivala pregovarački proces sa EU.
Upravo ovaj entuzijazam i rezultati bili su tema Međuvladine konferencije održane nakon dvije godine pauziranog dijaloga na najvišem političkom nivou.
Poruke ohrabrenja koje smo tada čuli u Briselu od država članica EU nastavljaju da prate Crnu Goru, te možemo s ponosom reći da smo povratili poziciju lidera u politici proširenja.
Ostvarenu zasluženu naklonost Brisela, Vlada planira održati isključivo sprovođenjem neophodnih reformi, kojima se pored formalnog napredovanja u evropskoj integraciji, suštinski naše društvo približava evropskim standardima. Na toj liniji, ukazujem na izuzetno intenzivan tempo realizacije aktivnosti u poglavljima 23 i 24, koji ima za cilj konačno dobijanje IBAR-a, te uvođenje Crne Gore u finalnu fazu pregovarackog procesa – zatvaranje poglavlja.
Poruke koje dobijamo iz Brisela i drugih evropskih prijestonica su jasne i daju jasnu evropsku perspektivu Crnoj Gori, pod uslovom da svi zajedno ujedinimo napore i fokusiramo se na brojne obaveze koje članstvo u EU podrazumijeva.
Novinarka European Western Balkans: Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja u regionu koja je izradila predlog plana reformi za povlačenje sredstava iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Koje reforme biste izdvojili kao ključne koje će pomoći napredak i približavanje Crne Gore evropskim standardima?
Maida Gorčević: U saradnji sa Evropskom komisijom, definisali smo prioritetne reforme u četiri vitalna sektora kroz novi Instrument EU za reformu i rast. Naša strategija obuhvata poboljšanja u poslovnom okruženju i konkurentnosti, ključne korake ka energetskoj i zelenoj tranziciji, digitalizaciji, kao i razvoju ljudskog kapitala. Poseban naglasak je, u skladu sa novom Metodologijom u procesu pristupanja EU, stavljen na reforme u oblasti vladavine prava, što uključuje jačanje demokratije, pravosuđa, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, te unapređenje temeljnih prava i slobode medija.
Nacrt reformske agende trenutno predstavlja sveobuhvatan okvir od 32 indikativne reformske mjere u 14 sektora, što će biti temelj za finalizaciju dokumenta do kraja aprila. Svaki od ovih segmenata je ključan za napredovanje naše države na putu ka Evropskoj uniji.
Svjesni smo da realizacija ovih ciljnih reformi nije samo put ka bržem pridruživanju EU, već i prema održivom razvoju i prosperitetu naše zemlje. Stoga, svaki resor je uz visok stepen odgovornosti predložio mjere koje će doprinijeti našem nacionalnom napretku i ispunjenju evropskih standarda do 2027. godine.
Takođe, obradovala nas je nedavna odluka Evropskog parlamenta i Savjeta Evrope da odobri izdašni Plan rasta koji će nam finansijski pomoći da implementiramo sveobuhvtne i ambiciozne planove iz Reformske agende. Cijenimo ovu odluku kao vid namjere da se Zapadnom Balkanu pruži istorijska šansa da se ekonomski i demokratski transformiše, a Crna Gora će uraditi sve da tu priliku iskoristi.
Kroz približavanje jedinstvenom tržištu EU od 500 miliona ljudi, dobićemo pristup benifitima koji su do sada imale samo zemlje članice.
Novinarka European Western Balkans: Crna Gora je jedina zemlja u regionu koja je ratifikovala sve sporazume potpisane u okviru inicijative Zajedničkog regionalnog tržišta. Kakav je značaj ove inicijative za Crnu Goru?
Maida Gorčević: Prije svega, očekujem da će, Novi plan rasta Evropske komisije za Zapadni Balkan kroz CEFTA-u, koja predstavlja centralni mehanizam upravljanja Zajedničkim regionalnim tržištem, doprinijeti unapređenju ekonomske integracije među državama regiona, ali i sa EU.
Vjerujem da će instrumenti koji su nam na raspolaganju, uz značajnu podršku EU, poboljšati one segmete koji se odnose na slobodno kretanje roba, usluga i radnika, kao i pristup Jedinstvenom području plaćanja u eurima i Digitalnom jedinstvenom tržištu.
Dakle, cilj je da, kroz uspostavljanje funkcionalnog zajedničkog regionalnog tržišta, uz podršku u okviru instrumenta Plan rasta Evropske unije, i intenziviranje ključnih reformi, ubrzamo integraciju Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU.
Novinarka European Western Balkans: Neki kažu da je IBAR ovih dana najpopularnija riječ u Crnoj Gori i da se politička scena djeli na vrijeme prije i poslije IBAR-a. Šta dobijanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila zapravo znači za proces evropskih integracija?
Maida Gorčević: U aktuelnom kontekstu evropskih integracija Crne Gore, dobijanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) će predstavljati prekretnicu u procesu pristupanaja EU. Sigurno da evropski put Crne Gore nece biti isti prije i nakon dobijanja IBARa.
IBAR, o kojem se mnogo govori u posljednje vreme, pokazuje da je država ostvarila značajan korak napred u pogledu sprovođenja najzahtjevnijih reformi, razdvajajući političku i društvenu dinamiku na period prije i poslije njegovog dobijanja.
Crna Gora je prva zemlja koja pregovara sa EU po novoj metodologiji za pristupanje, koja je uvedena u februaru 2020. godine. Ova metodologija stavlja u fokus poglavlja 23 i 24, koja se tiču vladavine prava, i koja se među prvima otvaraju, ali se i posljednja zatvaraju u procesu pregovora. Mislim da naše iskustvo u pregovaranju u skladu sa novom metodologijom može biti značajno ostalim državama kandidatima, a Crna Gora je spremna da pomogne i podjeli sve što smo naučili u ovom procesu.
Napredak u oblastima pravosuđa, temeljnih prava, slobode, pravde, i bezbjednosti, odnosno dobijanje IBAR-a, omogućava uspješno zatvaranje drugih poglavlja u kojima je Crna Gora dostigla internu spremnost za članstvo.
Dobijanje IBAR-a ne predstavlja samo prekretnicu, već i potvrdu da je Crna Gora postigla značajan stepen reformi u ključnim oblastima. Ovaj uspjeh omogućava nam da dalje napredujemo u usklađivanju našeg zakonodavstva i standarda sa EU, postavljajući čvrste temelje za zatvaranje ostalih poglavlja i finalizaciju pregovaračkog procesa, dok istovremeno potvrđuje našu odlučnost i sposobnost da kao društvo ostvarimo značajne reforme i pokažemo da možemo biti kredibilna, 28. članica EU.
Novinarka European Western Balkans: Ispunjavanje kojih prelaznih mjerila vidite kao najveće izazove u budućnosti?
Maida Gorčević: Na našem putu ka punopravnom članstvu u EU, posebno se fokusiramo na poboljšanje pravosuđa i temeljnih prava, kao i na unaprjeđenje u oblasti pravde, slobode i bezbjednosti za sve građane, što je obuhvaćeno u pregovaračkim poglavljima 23 i 24. U ovaj proces Crna Gora je krenula sa zadatkom da odgovori na ukupno 83 privremena mjerila, a do sada smo ostvarili značajan napredak, ali i dalje imamo 31 mjerilo pred nama koje zahtjeva rad i posvećenost.
Izdvojili smo dva primarna izazova na tom putu: prvi je poboljšanje efikasnosti našeg pravosudnog sistema, gdje ključnu ulogu igraju pravosnažne presude. Drugi izazov predstavlja primjena standarda i rješenja koje smo uveli novim zakonima. U tom djelu je ključno pitanje da li izmijenjeni, reformski zakoni daju rezultate zbog kojih su donijeti: suštinske reforme u svim poljima.
Vlada je usvojila dinamički plan koji predstavlja njen put u procesu pregovora, a koji se odnosi na ispunjavanje zadataka u okviru privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24. Nisu sva mjerila u rukama izvršne vlasti, ali je Vlada, u onoj mjeri u kojoj jesu, predvidjela i prekomponovala rokove, kako bi odgovorila dinamici koja se od nje očekuje. Znamo da je komunikacija sa Evropskom komisijom ključna, stoga smo pojačali naš dijalog i saradnju, komuniciramo na dnevnom nivou i konačno možemo reći da imamo partnerski odnos.
Svaki zakon ili strategija koju smo u okviru ovih mjerila donijeli, poslati su Evropskoj i Venecijanskoj komisiji na mišljenje. Uključili smo i eksperte iz EU koji su nam pomogli u izradi seta sistemskih zakona u oblasti pravosuđa, medija, borbe protiv korupcije.
Za sada, prema dinamičkom planu za dobijanje IBARa i dogovorenih rokova s EK, sve ide planiranim tokom i očekujemo dobijanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila na ljeto.
Novinarka European Western Balkans: U jednoj od Vaših izjava rekli ste da će Brisel tražiti konkretne rezultate, a ne samo usvajanje zakona zakona. Da li se Vlada može pohvaliti nekim konkretnim rezultatima u dosadašnjem radu?
Maida Gorčević: Za nas je od vitalnog značaja da pokažemo stvarne rezultate i napredak, jer samo tako možemo osigurati brži put Crne Gore ka EU. Svjesni smo izazova, ali smo isto tako odlučni da ih prevaziđemo. Vjerujem da će naša predanost reformama i saradnji sa EU dovesti do ostvarenja naših zajedničkih ciljeva, čineći Crnu Goru boljim mjestom za život svih njenih građana i građanki.
Od samog početka mandata ove Vlade, angažovali smo se u cilju snaženja pregovaračke strukture, kreiranja efikasnog dijaloga između izvršne i zakonodavne vlasti, te jačanja saradnje s parlamentarnom većinom i opozicijom. Takođe, posvetili smo posebnu pažnju unapređenju odnosa s civilnim sektorom i intenzivirali smo komunikaciju sa Evropskom komisijom. Ovo je važno da istaknem jer je proces evropskih integracija inkuzivan, tiče se kompletnog crnogorskog društva i svako može dati značajan doprinos u domenu svojih nadležnosti.
Važno nam je da ojačamo sinergiju na ovom polju, jer je u prethodnom periodu, kroz podjele na gotovo svim nivoima, rasipana energija i fokus. Cilj nam je da konsolidujemo resurse, znanje i ekspertizu, kako bismo postigli zajedničke ciljeve i osigurali napredak koji će biti od koristi svim građanima/kama. Ovome će, sigurna sam, doprinijeti i talas pozitivne energije i entuzijazma koji se osjeća kako u administraciji tako i u društvu, a koji se svakako reflektuje kroz nikad veću podršku građana/ki članstvu u EU.
Osim ovog važnog rezultata koji doprinosi društvenoj koheziji, mnogo je drugih postignutih rezultata u ovom kratkom periodu, ali bih istakla pozitivnu evaluaciju Crne Gore od strane Komiteta Savjeta Evrope za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL), kao i uspješnu pripremu nacrta Reformske agende koji predstavlja korak ka osiguranju značajnih ekonomskih benefita za naše građane, a već sam govorila o značaju Međuvladine konferencije i predstojećeg IBAR-a.
Novinarka European Western Balkans: Dokle se stiglo sa formiranjem pregovaračke strukture i da li su od početka rada nove Vlade ojačani administrativni kapaciteti za vođenje pregovora?
Maida Gorčević: Od početka mandata ove Vlade, angažovani smo na značajnom unaprjeđenju pregovaračke strukture Crne Gore sa EU. Uspješno smo kompletirali sastav radnih grupa za sva 33 poglavlja pravne tekovine EU, okupljajući preko 800 nacionalnih stručnjaka iz raznih sektora, od kojih mnogi dolaze iz civilnog sektora, što potvrđuje našu posvećenost inkluzivnom procesu evropskih integracija.
Uz prethodno imenovanje glavnog pregovarača Crne Gore sa EU i određivanje šest pregovarača za klastere, postavili smo temelje za efikasnu planiranje, odlučivanje i komunikaciju sa predstavnicima Unije i državama članicama, zaokružujući tako najvažniji dio naše pregovaračke strukture.
Međutim, kao mala zemlja suočavamo se sa izazovima vezanim za dostupnost stručnjaka u specifičnim oblastima. U tom smislu, ključnu ulogu igra podrška koju imamo od naših evropskih partnera i različitih međunarodnih organizacija. Ova podrška je ne samo potvrda naše zajedničke posvećenosti evropskim vrijednostima već i neophodan resurs za dalje jačanje naših administrativnih kapaciteta, što nam omogućava kontinuirani napredak na putu ka članstvu u EU.
Bonus video:
