Sugestije danas putuju za Brisel

Ministarstvo evropskih poslova (MEP) danas će Evropskoj komisiji (EK) proslijediti sve primjedbe iznijete na jučerašnjoj višesatnoj sjednici Vlade, na kojoj su doneseni zakoni koji bi trebalo da ubrzaju pregovore Crne Gore sa EU.

“Vijestima” je više izvora iz Vlade nezvanično kazalo da će nakon dobijanja odobrenja od EK te primjedbe biti pretočene u amandmane, koje izvršna vlast ima pravo da ugradi u tekstove propisa koji su juče usvojeni na sjednici, a koji će biti proslijeđeni parlamentu na izglasavanje.

Amandmani mogu biti podneseni do završetka rasprave u parlamentu. Kad se zakoni izglasaju, mogu se podnositi samo izmjene i dopune akata.

Vlada je usvojila set zakona potrebnih za dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR). Radi se o medijskim zakonima i sistemskim zakonima u oblasti pravosuđa i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Između ostalog, izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o Državnom tužilaštvu, Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, Zakona o sudovima i Zakona o Centru za obuku u sudstvu i tužilaštvu.

Premijer Milojko Spajić rekao je sinoć da je usvajanjem predloga tih zakona postignut “veliki korak Crne Gore na putu ka EU”, te da se očekuje da ti zakonski tekstovi ubrzo odu u parlament.

“Nakon ove sjednice, što je do nas bilo, sve je urađeno”, rekao je Spajić na TVCG, odgovarajući na na pitanje koliko je Crna Gora bliže dobijanju IBAR-a.

Danas bi trebalo da bude održana sjednica kolegijuma predsjednika Skupštine, na kojoj će poslanici dogovoriti kada će početi rasprava o IBAR zakonima.

Izvori “Vijesti” tvrde da su ministri na jučerašnjoj sjednici iznijeli pregršt primjedbi na račun gotovo svih predloženih zakona, a najviše na tekst izmjena Zakona o sprečavanju korupcije. Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i jedan broj ministara iz Demokratske Crne Gore - Dragan Krapović (odbrana), Tamara Vujović (kultura i mediji) i Danilo Šaranović (unutrašnji poslovi) izdvojili su mišljenje na amandmane na medijske zakone, u dijelu koji se tiče Javnog servisa.

Kako su “Vijesti” ranije objavile, amandmani se odnose na to da se ne povećava broj članova Savjeta RTCG sa devet na 11, da se za direktora traži radno iskustvo od pet godina, umjesto deset kako piše u predloženom Nacrtu zakona, da skupštinski Administrativni odbor ima zadnju riječ koje NVO mogu da predlože članove Savjeta RTCG, a ne da to zavisi od broja relevantnih NVO koje su predložile kandidate.

Predloženo je i da RTCG-u ponovo omogući emitovanje reklama u prajm tajmu i da se komercijalnim televizijama poveća udio sopstvene produkcije na 30 odsto. Spajić je rekao da je taj procenat za komercijalne televizije smanjen na 25 odsto.

Zbog tih amandmana, na koje se čekalo mišljenje EK, tematska sjednica je dva puta odgađana. Prvo je bila najavljena za subotu, a zatim za ponedjeljak. Amandmane na medijske zakone uputio je Spajićev kabinet, nakon već dobijenog pozitivnog mišljenja EK na zakone, a na osnovu primjedbi nekih NVO.

Ministri iz Demokratske Crne Gore imali su desetak primjedbi na predložene izmjene Zakona o sprečavanju korupcije.

Više izvora “Vijesti” reklo je da je većina članova Vlade iskritikovala taj predlog i tražila, između ostalog, da se bolje definiše dio o poklonima, zastari postupka, životnom stila funkcionera, da se vrate nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva (SDT)...

Predloženim izmjenama sužena je nadležnost SDT-a, tako da ono zbog visoke korupcije ne goni sve javne funkcionere, već samo “visoke”, zatim da u njihovoj nadležnosti više ne budu ni krivična djela koja se odnose na povrede izbornih prava, niti za krivična djela koja se tiču zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju i zloupotrebe ovlašćenja u privredi, ako pribavljena imovinska korist prelazi iznos od 40.000 eura.

I Venecijanska komisija imala je primjedbe na sve zakone, a posebno na izmjene i dopune Zakona o sprečavanju korupcije ocjenjujući, između ostalog, je da je nacrt ostao u osnovi isti kao zakon koji je trenutno na snazi, uz nekoliko prilagođavanja u tekstu odredbi.

Amandmani na set medijskih zakona (Zakon o medijima, Zakon o javnom medijskom servisu RTCG i Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama) izazvao je oštre reakcije dijela javnosti, a predsjednik države Jakov Milatović rekao je da su oni korak unazad.

Spajić je sinoć rekao da ga ta izjava “čudi” i da predsjednik “nekad ne zna šta jeste, a šta nije njegova nadležnost”.

Amandmane je odobrila EK, koja je, prema informacijama “Vijesti”, tražila mišljenje od Savjeta Evrope, čiji su eksperti rekli da ne postoje standardi kad su ove stvari u pitanju i da to nije dio “akija (zajedničkog EU zakonodavstva)”. Eksperti su naveli da su u pitanju tehnički amandmani “koji ne pokreću nikakva pitanja u vezi sa standardima Savjeta Evrope”.

Iz Ministarstva kulture i medija tvrde da nijesu vidjeli amandmane, iako su oni zaduženi za te zakone.

“Ministarstvo kulture i medija nije zvanično dobilo mišljenje EK o amandmanima na medijske zakone, zato što nije ni tražilo mišljenje na te dodatne izmjene koje su zahtijevane, od pretpostavljam Kabineta premijera ili nekog drugog člana Vlade, ali mi za to ne znamo, kao Ministarstvo koje je ovlašćeni predlagač medijskih zakona”, rekao je u utorak veče generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu, Neđeljko Rudović.

To su iz Vlade i PES-a negirali. Iz PES-a su juče medijima dostavili dokument “Predlog izmjena medijskih Zakona” koji je 30. aprila ispred Kluba poslanika PES poslao ministarki evropskih poslova Maidi Gorčević. U saopštenju PES-a nije navedeno da je taj dokument poslat Ministarstvu kulture i medija.

Nakon toga, Rudović je medijima dostavio dokument u kojem se vidi da je iz kabineta Spajića 20. maja poslat Ministarstvu kulture i medija u sadržaju identičan dokument koji je krajem aprila upućen ministarki evropskih poslova Maidi Gorčević u vezi sa spornim izmjenama medijskih zakona, a rađen je na šablonu sa znakom Radio televizije Crne Gore (RTCG).

Iz Vlade nijesu odgovorili da li je to tačno.

Olakšaće izbor predsjednika Vrhovnog suda

Spajić je rekao da će usvajanjem Predloga izmjena Zakona o Sudskom savjetu i sudijama olakšati izbor predsjednika Vrhovnog suda.

“Zbog toga smo bili na ivici da ne dobijemo IBAR, ali otvara se put da se to riješi”, kazao je Spajić.

Prema nacrtu teksta, za predsjednika Vrhovnog suda može biti biran kandidat koj ispunjava opšte uslove za sudiju i ima radno iskustvo od najmanje 15 godina, kao sudija ili državni tužilac ili “najmanje 20 godina radnog iskustva kao advokat, notar, profesor pravnih nauka ili na drugim pravnim poslovima”.

Govoreći o medijskim zakonima, rekao je da je Savjet RTCG već veliki jer ima devet članova, i nije fiskalno isplativo da se taj broj poveća. Kaže i da su “smiješne zamjerke” da rješenja o radnom iskustvu prilikom izbora generalnog direktora RTCG služe da se produži mandat aktuelnom rukovodstvu i da je EK navela da je deset godina kao uslov strogo rješenje.

On je rekao da Vladi nije cilj da kontroliše Javni servis, jer je vrijednost EU, kojoj streme, medijska sloboda. Takve zamjerke, kazao je, dolaze od ljudi koji su “zarobljeni od nekih ljudi koji su zarobljeni u prošlosti”.

Rekao je da se u saradnji sa Italijom radi na stvaranju finansijske policije Crne Gore, koja će provjeravati imovno stanje i stil života svih, pa i političara iz ranijeg perioda. Posao poreske policije, kazao je, biće i da naplate 80 odsto poreza svima koji imaju sumnjivu imovinu, “a onda ide inicijativa Specijalnom tužilaštvu”.

Najavio je da će u ponedjeljak otputovati u Brisel i čelniku Savjeta EU Šarlu Mišelu predati sve što je Crna Gora uradila.

Spajić: Za IBAR spreman da platim svaku cijenu

Govoreći o tome očekuje li da će dio partija vlasti povući podršku Vladi, Spajić je rekao da je zarad IBAR-a spreman na sve žrtve, i na sve opcije.

Poručio je da se nada podršci svih partija dobijanju IBAR-a i uspjesima na evropskom putu.

“Nisu donijete neke lake oduke u bliskoj budućnosti, ali su donijete dobre odluke za Crnu Goru”.