Mandić odlučuje hoće li Milović dobiti riječ

Poslovnikom nije definisano mogu li ministri govoriti na sjednicama na kojim se raspravlja o njihovom razrješenju. U posljednjih desetak godina, parlament u nekoliko navrata raspravljao o razrješenjima ministara, ali su oni rijetko govorili na sjednicama. Zadnji takav slučuj desio se 2021, s Vladimirom Leposavićem

85528 pregleda 182 reakcija 118 komentar(a)
Foto: Saša Matić/Vlada Crne Gore
Foto: Saša Matić/Vlada Crne Gore

Od volje predsjednika Skupštine Andrije Mandića zavisiće da li će ministar pravde Andrej Milović moći da učestvuje u radu sjednice parlamenta na kojoj će se odlučivati o njegovom razrješenju.

Razlog zašto je odluka na Mandiću je što ovo pitanje nije definisano Ustavom, zakonima, niti Poslovnikom Skupštine.

Milović je kazao juče “Danu” da očekuje da ga šef zakonodavnog doma pozove na sjednicu, poručujući da bi sve ostalo predstavljalo slučaj bez presedana. Mandić nije odgovorio “Vijestima” na to hoće li pozvati Milovića.

U posljednjih desetak godina, parlament je u nekoliko navrata raspravljao o razrješenjima ministara, ali su oni u rijetkim slučajevima govorili na tim sjednicama. Zadnji takav desio se u junu 2021. godine, kad se raspravljalo o smjeni tadašnjeg ministra pravde Vladimira Leposavića.

On je od tadašnjeg čelnika Skupštine Alekse Bečića tražio da mu se dozvoli da govori na sjednici, za šta je dobio odobrenje.

“Imamo sad jedan zahtjev... tu je sa nama i ministar Leposavić i on je izrazio želju da se obrati Skupštini.... Formalno-pravno gledano, bilo bi upitno obraćanje ministra Leposavića, jer nije predlagač akta... Međutim, imajući u vidu demokratičnost, uvijek našu želju da budemo dobri domaćini, a i da se ovdje radi o ministru Leposaviću, mislim da treba da mu damo mogućnost da se obrati Skupštini, prije završne riječi premijera”, rekao je Bečić tom prilikom.

Leposavić mu se zahvalio, kazavši da zna da Poslovnik ne predviđa mogućnost obraćanja ministra u tom formatu.

“... Nastojaću da budem kratak i da prokomentarišem ono što je predmet rasprave...”, naveo je.

U radu sjednice o razrješenju, učestvovao je i nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević. On je s te funkcije, koju je obavljao u vladi Mila Đukanovića, smijenjen u februaru 2016.

Konjević, međutim, nije govorio na sjednici održanoj krajem oktobra 2022, na kojoj ga je Skupština, s tadašnjim partijskim kolegom Rankom Krivokapićem (Socijaldemokratska partija), razriješila iz vlade Dritana Abazovića. Konjević je bio ministar odbrane, a Krivokapić spoljnih poslova. Ni on nije učestvovao u radu te sjednice. Njih dvojica su razriješeni iako je Abazovićevom kabinetu tri mjeseca ranije izglasano nepovjerenje.

U Poslovniku piše da se njegove odredbe koje se odnose na postupak izbora, odnosno imenovanja funkcionera, primjenjuju i na postupak razrješenja, ako tim dokumentom nije drukčije predviđeno. Neki poslanici s kojima su “Vijesti” razgovarale, to tumače riječima da misle da bi procedura smjene ministra trebalo da bude identična postupku izbora vlade, i da prati rokove koji su se primjenjivali u tom slučaju. Drugi, pak, tvrde da se Poslovnik ne može tumačiti na taj način, jer parlament ne bira ministre pojedinačno, već vladu u cjelini.

Premijer Milojko Spajić predložio je prekjuče razrješenje Milovića, koji ga je prethodno optužio da partiju, Vladu i državu vodi u “ponor”. Spajić je odgovorio da su razlog za njegovu inicijativu Milovićevi “raniji nastupi u javnosti”, i poručio da ministar pravde pokušava da sa šefom države Jakovom Milatovićem destabilizuje Vladu.

Spajić je u predlogu za razrješenje naveo da je Vlada preduzela niz aktivnosti na planu ubrzanja ekonomskog rasta, evropskih integracija i jačanja vladavine prava, i da je najveći broj članova njegovog kabineta iskazao “punu posvećenost tim prioritetima kroz profesionalni i lični angažman”. S druge strane, navodi da Milović u više navrata nije bio “na liniji onoga što su bili prioriteti Vlade”, te da je “svojim djelovanjem bez prethodne konsultacije sa predsjednikom i članovima Vlade, narušio ukupan kontekst i ugled cijele Vlade, tako i parlamentarne većine čijom je podrškom izabran na funkciju ministra pravde”.

“S obzirom na to da Milović nije na adekvatan način odgovorio očekivanjima i zadacima, a da je od izuzetnog značaja za pravni i politički sistem da funkciju ministra pravde obavlja lice sa najvišim stepenom povjerenja od strane izvršne vlasti, uvjeren sam da je potrebno preduzetl neophodne korake i pristupiti razrješenju ministra. U suprotnom, daljim obavljanjem funkcije dodatno bi se ugrozili interesi Crne Gore s aspekta unutrašnje i vanjske politike, kao i vrijednosti 44. Vlade koje se odnose na meritokratiju i jačanje demokratskih i depolitizovanih institucija”, piše u predlogu.

Još bez termina sjednice o Miloviću

Šef Skupštine Mandić nije odgovorio “Vijestima” kad će parlament raspravljati o razrješenju Milovića.

Poslanica Demokratske narodne partije (DNP) Maja Vukićević, kazala je preksinoć u emisiji “Reflektor” na TV “Vijesti” da bi predlog o razrješenju mogao da bude uvršten pod tačku izbori i imenovanja šeste sjednice parlamenta, koja je otvorena, ali za koju nije utvrđen dnevni red ni termin nastavka.

Jedan poslanik pojasnio je nezvanično “Vijestima” da bi šef Skupštine mogao da predloži da se, iako je tačka izbori i imenovanja uvijek posljednja na dnevnom redu, prvo raspravlja o zahtjevu Spajića.

Bonus video: