Otvaranje tajnih dosijea uslov za članstvo u EU

Tajne službe su od 1945. godine zloupotrebljavale moć, a posljedica toga su duboke podjele u crnogorskom društvu, navodi se u inicijativi za potpisivanje peticije za donošenje zakona o otvaranju dosijea

60081 pregleda 88 reakcija 47 komentar(a)
Crnogorski zvaničnici obećavali otvaranje dosijea još prije više od 30 godina (ilustracija), Foto: Shutterstock
Crnogorski zvaničnici obećavali otvaranje dosijea još prije više od 30 godina (ilustracija), Foto: Shutterstock

Crna Gora će morati da otvori tajne dosijee ako želi da uđe u Evropsku uniju, jer će to pitanje biti postavljeno odmah nakon dobijanja Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR).

To je “Vijestima” rekao advokat Nikola Angelovski, koji je Skupštini 18. juna podnio inicijativu za potpisivanje peticije za donošenje zakona o otvaranju dosijea i dokumenata civilnih i vojnih obavještajnih službi Crne Gore.

“Crna Gora se mora suočiti sa svojom prošlošću. To je morala da uradi svaka država koja je trebalo da uđe u EU, naravno uz potpunu restituciju i obeštećenja svojih građana”, kazao je Angelovski, pravni zastupnik jednog broja građana koji su tužili državu u slučaju portala “Udar”.

Taj portal je 235 ljudi iz Crne Gore označio špijunima, saradnicima raznih bezbjednosnih službi iz regiona.

Ako inicijativa za potpisivanje peticije za donošenje zakona o otvaranju tajnih dosijea prikupi dovoljno potpisa građana (6.000), postaće peticija, a da bi postala predlog zakona, mora je podržati barem jedan poslanik.

Angelovski ističe da očekuje da će inicijativa prikupiti dovoljno potpisa.

Podsjeća da Parlamentarna Skupština Savjeta Evrope (PSSE) svake godine poziva Crnu Goru da pristupi donošenju zakona o otvaranju tajnih dosijea.

“Ne treba da se izmišlja topla voda, neka uzmu iskustva Njemačke, Češke, Poljske, Slovačke, da vide kako su se ljudi sa tim suočili”, poručio je.

Neka uzmu iskustva Njemačke, Češke, Poljske, Slovačke: Angelovski
Neka uzmu iskustva Njemačke, Češke, Poljske, Slovačke: Angelovskifoto: privatna arhiva

Spoljnopolitički komitet Evropskog parlamenta (EP) usvojio je 2021. godine izvještaj o borbi protiv organizovanog kriminala na Zapadnom Balkanu u kome se navodi da države regiona, uključujući i Crnu Goru, treba što prije da otvore dosijee tajnih službi, i prvenstveno rade na razbijanju kriminalnih organizacija, umjesto da se fokusiraju na individualne slučajeve.

Da se otvore tajni dosijei, traženo je prošle godine i amandmanom na na nacrt izvještaja Evropskog parlamenta (EP) o Crnoj Gori. Taj amandman predala je Željana Zovko, hrvatska poslanica u Evropskom parlamentu, koja je tražila da se omogući pristup dosijeima UDBA i KOS-a radi istraga o zločinima iz doba komunizma.

Inicijativa Angelovskog je objavljena na sajtu Skupštine, a u dokumentu se podsjeća da je Crna Gora jedna od rijetkih bivših komunističkih država u Evropi koja nije u potpunosti pristupila procesu cjelovitog otvaranja dosijea i dokumenata civilnih i vojnih obavještajnih službi.

“Tajne službe, pored svojih zakonskih nadležnosti, još od 1945. godine su zloupotrebljavale svoju moć koju su crpile iz servilnosti partijskim interesima i nedodirljivosti koju su im ovi interesi obezbjeđivali. Posljedica takve prakse njihovog rada su i dalje velike i duboke podjele u crnogorskom društvu”, navodi se u inicijativi.

Podsjeća se da je obavještajna i kontraobavještajna služba Odjeljenje za zaštitu naroda (OZNA) u komunističkoj Jugoslaviji formirana 1944. godine, dok Drugi svjetski rat još nije bio završen, a zatim je 1946. godine reorganizovana i podijeljena na civilno i vojno krilo. Civilna obavještajna služba nazvana je Uprava državne bezbjednosti (UDBA), dok je vojno-obavještajna služba nazvana Kontraobavještajna služba (KOS).

Nakon raspada Jugoslavije u građanskom ratu, novonastale države formirale su svoje civilne i vojne bezbjednosne službe.

“Novonastale civilne i vojne bezbjedonosne službe koji su pravni sljedbenici nekadašnjih OZNA-UDBA i KOS-a preuzeli su službenike, arhivu, opremu, sredstva i predmete, ali i metode rada službe čiji su bili sukcesori”, piše u inicijativi.

Kako se dodaje, civilna kontrola nad službama bezbjednosti u Crnoj Gori nikada nije do kraja sprovedena i neovlašćeni tajni nadzor predstavlja osnov za “dalje zloupotrebe u radu civilnih i vojnih obavještajnih službi (podvale targetiranim ljudima, kompromitovanja u sredinama u kojima žive i rade, pa i u javnosti, pritisci na njihove porodice, montiranje sudskih procesa, pa sve do fizičkog obračuna sa njima)”.

“Ovakvo funkcionisanje bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, svojstveno je autoritarnim režimima, pa međunarodni partneri Crne Gore su to uočili kao nepremostivu prepreku za njenu integraciju u EU”, navodi Angelovski u inicijativi.

Ne postoji savršeni zločin, neki trag će se naći

Kada je UDBA zvanično 1990. godine raspuštena, crnogorski zvaničnici su obećavali da će njeni dosijei biti otvoreni, ali se to nije dogodilo.

Na pitanje da li smatra da je dokumentacija tajnih službi uglavnom uništena, Angelovski odgovorio je da je to moguće, “ali ne postoji savršeni zločin, neki trag će se naći”.

Ističe da su 34 godine mnogo veliki period.

“Ali je došlo vrijeme da i mi to uradimo, ako hoćemo da uđemo u EU do 2028, a ako nećemo sami ćemo biti krivi, kao građani. Ovo je mali korak koji sam uradio, da pokušam, zajedno sa građanima, da dođem do ovog zakona”, kazao je.

Poručuje da narod treba suočiti sa istinom, pa oni koji su to radili neka odgovaraju.

“Vjerovatno će biti lažnih dosijea, ali neka se otvore. Neka ne bude lov na vještice, ali žrtve imaju pravo na pravdu”, poručuje.

Iz Skupštine su objasnili da je rok za potpisivanje inicijative 60 dana, a ako prikupi 6.000 potpisa punoljetnih građana, inicijativa postaje peticija koja se, aktom generalnog sekretara Skupštine, upućuje nadležnom radnom tijelu parlamenta.

“U nedostatku zakonodavnog okvira, odnosno propisa za postupanje po peticijama, čime bi se uspostavio i pravno obavezujući okvir u ovoj oblasti, traženo je 6.000 potpisa, koliko iznosi broj potpisa neophodnih da građani podnesu predlog zakona, preko poslanika koga ovlaste, shodno članu 93 stav 2 Ustava Crne Gore. Ako inicijativa prikupi dovoljno potpisa, ne postaje predlog zakona, već peticija. Da bi postala predlog zakona, bar jedan poslanik mora je podržati tako što će, na osnovu peticije, kreirati predlog konkretnog zakona i uputiti ga predsjedniku Skupštine, čime ga stavlja u proceduru”, kazali su “Vijestima” iz Skupštine.

Da bi peticija postala predlog zakona, mora je podržati barem jedan poslanik: Skupština
Da bi peticija postala predlog zakona, mora je podržati barem jedan poslanik: Skupštinafoto: Skupština Crne Gore

Peticija se upućuje, aktom generalnog sekretara, matičnom odboru.

Moguće je, kažu iz Skupštine, da dva odbora imaju nadležnosti za konkretnu materiju: Odbor za bezbjednost i odbranu, koji, između ostalog, razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata, strategiju i druga pitanja iz oblasti bezbjednosti i odbrane Crne Gore i njenih građana i Odbor za ljudska prava i slobode, koji razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata i druga pitanja koja se odnose na slobode i prava čovjeka i građanina.

“Međutim, shodno članu 129 Poslovnika Skupštine propisano je da su akti Skupštine: Ustav, zakon, prostorni planovi, poslovnik Skupštine, deklaracija, rezolucija, odluka, preporuka i zaključak. Dakle, ne i peticija. Ukoliko je na osnovu peticije, jedan ili više poslanika podnio predlog zakona, trebalo bi da ga razmatraju Zakonodavni odbor, koji razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore i matični odbor, ovdje Odbor za bezbjednost i odbranu ili Odbor za ljudska prava i slobode. Koji će odbor biti matični zavisi od usmjerenja predsjednika ili potpredsjednika Skupštine”, pojasnili su.

Ako se dosijei ne otvore, zloupotrebljavaće ih svaka vlast

Angelovski se zalaže za njemački model otvaranja dosijea.

U inicijativi podsjeća da je Njemačka prva evropska država koja je uredila pitanje otvaranja tajnih dosijea zloglasne službe Štazi koja je djelovala na teritoriji Istočne Njemačke od 1945. do 1990. godine. Njemačka je uspostavila maksimalistička rješenja u pristupu ukupnoj problematici i sprovodila ih je uspješno, kako u smislu ostvarivanja lustracije, tako i u smislu ostvarivanja narušenih individualnih prava, a što se po tom modelu želi i postići ovim zakonom, navodi se u inicijativi.

“Otvaranje dosijea je i sredstvo za sprečavanje manipulisanja dosijeima. Zakonitost je: ako se dosijei ne otvore, zloupotrebljava ih svaka vlast kojoj su dostupni. Uređeno otvaranje dosijea je najbolji naćin za sprečavanje njihove neregulisane upotrebe. Dostupnost dosijea onome na koga se odnosi nekada je i jedini način da se on odbrani od optužbi (pa i one o tome da je sarađivao sa političkom policijom na uštrb tuđih ljudskih prava) i da zaštiti svoja prava od povrede. Otvaranjem dosijea se sprečava, dakle, da nekadašnji instrumenti povrede prava to ponovo postanu, samo na drugi način”.

Iskustva postkomunističkih zemalja ukazuju, kako se dodaje, da je otvaranje dosijea moćan mehanizam suočavanja sa nasljeđem autoritarne prošlosti i put ka uspostavljanju pravne države i pravde u tranzicionim demokratijama.

“Pitanje otvaranja dosijea i dokumentacije je posebno bitno iz razloga što su oni često jedine zvanične verzije dokumenata o mračnoj i surovoj komunističkoj i tranzicionoj prošlosti. Uprkos činjenici da ih je bilo moguće falsifikovati, kao uostalom i sve druge službene dokumente, ovi dosijei i dokumentacija mogu značajno da doprinesu suočavanju s prošlošću. Zato dosijei i dokumentacija treba da budu dostupni ne samo građanima na koje se odnose i njihovim nasljednicima, nego u određenom obliku treba da budu dostupni i za naučna i stručna istraživanja, za obrazovne svrhe i za svrhe informisanja javnosti”, navodi se.

NATO hvatao jednog špijuna u Poljskoj, a u Crnoj Gori nije reagovao

Podsjećajući na slučaj portala Udar, Angelovski navodi da je prije četiri godine 235 ljudi prozvano da su špijuni, a nedavno je NATO na teritoriji Poljske hvatao ruskog špijuna.

“Cijeli NATO se digao da uhvati jednog špijuna, a ovdje 235 ljudi su navodno špijuni, a NATO ništa nije preduzimao”, kazao je.

Podsjeća da je dobio taj slučaj na sudu - pravosnažno je okončan spor u korist njegovog klijenta, ali da i dalje ne može doći do dokumenata jer se, kako je ocijenio, na nezakonit način stavljala oznaka tajnosti na nešto što predstavlja zloupotrebu službe, “odnosno gdje je očigledno da je služba radila protiv svog naroda”.

“Sad žrtve tog portala ne mogu da dođu do dokaza. Mi smo saslušali svjedoka (Dritan) Abazovića, sada treba da saslušamo svjedoka (Dejan) Vukšića. Donošenjem ovog zakona ne bismo samo došli do ovog predmeta, već i nekih drugih koji će biti vrlo interesantni za crnogorsku javnost”, rekao je.

Viši sud u Podgorici je 26. aprila ove godine potvrdio presudu Osnovnog suda u slučaju Vlada Bulatovića, bivšeg vojnog službenika, kojeg je zastupao Angelovski.

Viši sud je obavezao državu da tužiocu isplati 135 eura na ime troškova drugostepenog postupka i revizije.

Prethodno je Osnovni sud 19. maja prošle godine donio presudu kojom je utvrdio da se radi o povredi ugleda i časti osobe, ali je sudija presudio da se umjesto traženih 20.000 isplati 3.000 eura, plus kamata.

“Djelimično se usvaja tužbeni zahtjev pa se obavezuje tužena strana da tužiocu na ime naknade, nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti – prava na psihički (duševni) integritet, prava na čast, prava na ugled i prava na dostojanstvo isplati iznos od 3.000 eura, sa zateznom kamatom od 19. 05. 2023. godine pa do konačne isplate u toku, od 15 dana po pravosnažnosti presude, dok se u preostalom dijelu za iznos od još 17.000 eura do traženih 20.000 eura tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan”, navodi se u presudi.

Demokrate podržavaju donošenje zakona o otvaranju dosijea

U Demokratskoj Crnoj Gori, kako su kazali "Vijestima", vjeruju da je donošenje Zakona o otvaranju dosijea i dokumenata civilnih i vojnih obavještajnih službi važan korak ka jačanju demokratije i transparentnosti u našoj zemlji.

"Ova inicijativa predstavlja značajan iskorak ka suočavanju s prošlošću i rasvjetljavanju uloge koju su obavještajne službe imale u političkom životu Crne Gore. Stoga, naša partija podržava donošenje takvog zakona", rekli su odgovarajući na pitanje da li je za Demokrate prihvatljivo donošenje takvog zakona, odnosno da li bi ga podržali u Skupštini.

Ostale partije većine nijesu odgovorile na to pitanje.

Demokrate smatraju da bi donošenje ovog zakona imalo višestruki značaj za Crnu Goru.

"Prvo i najvažnije, to bi bio korak ka ozdravljenju našeg društva, omogućavajući građanima da saznaju istinu o ulozi obavještajnih službi u formiranju dosijea i prikupljanju informacija o građanima. Ovaj zakon bi takođe doprinio transparentnosti i odgovornosti, što su ključni elementi svakog demokratskog društva. Radi se o vrlo osjetljivom pitanju, posebno s obzirom na način na koji su dosijei formirani u proteklih gotovo sto godina. Moramo biti svjesni da mnogi podaci u tim dosijeima mogu biti netačni ili namjerno iskrivljeni kako bi se diskreditovala određena lica. Zato je važno da se ovaj proces odvija pažljivo i odgovorno, uz poštovanje prava pojedinaca i zaštitu od eventualnih netačnih informacija", poručili su.

Otvaranje dosijea je, kažu, demokratski iskorak koji može pomoći u otkrivanju odgovornih za ratove i progone iz 90-ih, uspostavljanje apsolutne vlasti, progon političkih protivnika, dijeljenje naroda na "patriote" i "izdajnike", te ko je učestvovao u kriminalnim aktivnostima pod okriljem države.

"Kroz ovaj proces, možemo identifikovati one koji su zloupotrijebili obavještajne službe za potrebe jedne partije i njene kriminalne piramide. Zaključujemo da je otvaranje dosijea nužno započeti sukcesivno u odnosu na određena lica i grupe lica, fokusirajući se najprije na službenike sektora bezbjednosti koji su prikupljali i koristili podatke za političke i kriminalne svrhe, zatim na njihove nalogodavce prema principu subordinacije. Ovo će nam omogućiti da prvo razumijemo strukture i mehanizme koji su omogućili zloupotrebu moći, a zatim da se suočimo s posljedicama tih postupaka. Da shvatimo koji su podaci tačni, a koji motivisani sa namjerom da se ljudi diskredituju zarad ostvarenja političkih i kriminalnih planova", kazali su iz Demokratske Crne Gore.

Bonus video: