Ako razriješe Milovića, niko od poslanika PES-a "ne može" u Vladu: Ministra traže van svojih klupa

Ukoliko bude smijenjen, čelnik resora pravde prvi na listi PES-a za ulazak u parlament

93152 pregleda 66 reakcija 24 komentar(a)
Ne zna se ima li većine za razrješenje, ali se već spekuliše o nasljednicima: Milović, Foto: BORIS PEJOVIC
Ne zna se ima li većine za razrješenje, ali se već spekuliše o nasljednicima: Milović, Foto: BORIS PEJOVIC

Ako Pokret Evropa sad (PES) ne bude želio da se Andrej Milović nakon eventualnog razrješenja s funkcije ministra pravde vrati u parlament, za njegovog nasljednika, ali i za bilo koju drugu poziciju u Vladi, moraće da predloži nekog ko nije njihov poslanik.

Ukoliko to ne učine, odnosno ako predlože nekog od poslanika, a Milović bude smijenjen, on može ponovo steći poslanički mandat koji mu je prestao nakon što je u novembru prošle godine podnio ostavku Skupštini zbog nespojivosti funkcija, odnosno odlaska na ministarsku funkciju.

U Zakonu o izboru odbornika i poslanika (član 101) piše da poslanik kom je prestao mandat na osnovu nespojivosti funkcija, ostaje na izbornoj listi i može ponovo steći taj mandat. Prema istom aktu (član 104) ako poslaniku koji je izabran s koalicione liste prestane mandat prije isteka vremena na koje je izabran, za poslanika će biti izabran kandidat prema redosljedu s konstituenta liste kojoj pripada. Imajući u vidu da je Milović bio četvrti na listi PES-a i još nekoliko manjih partija za prošlogodišnje parlamentarne izbore, a da su prije njega predsjednik Vlade i PES-a Milojko Spajić i ministri vanjskih i evropskih poslova Filip Ivanović i Maida Gorčević, to znači da je ministar pravde prvi u redu za povratak u poslaničke klupe ako ga razriješe.

Na način na koji bi Milović mogao da se vrati u parlament, 2016. godine se vratio bivši lider Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević. On je, neposredno nakon što je u februaru te godine razriješen s funkcije ministra unutrašnjih poslova u vladi Mila Đukanovića, izabran za poslanika SDP-a.

Premijer Spajić predložio je prije dvije sedmice razrješenje Milovića, koji ga je prethodno optužio da PES, Vladu i državu vodi u “ponor”. Spajić je odgovorio da su razlog za njegovu inicijativu Milovićevi “raniji nastupi u javnosti”, i poručio da ministar pravde pokušava da s predsjednikom države Jakovom Milatovićem destabilizuje Vladu.

Skupština bi, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, trebalo na sjednici zakazanoj za petak, 28. jun, da raspravlja o razrješenju Milovića, Predlogu rezolucije o genocidu u Jasenovcu, a eventualno i o rekonstrukciji Vlade.

Iako još nije poznato da li je Spajić obezbijedio većinu za smjenu doskorašnjeg partijskog kolege, u javnosti se uveliko spekuliše da bi Milovića na funkciji mogli da zamijene potpredsjednik Vlade Momo Koprivica ili poslanik PES-a Darko Dragović.

“Vijesti” su u subotu, pozivajući se na izvor iz vlasti, objavile da je moguće da je pitanje razrješenja Milovića povezano s rekonstrukcijom, jer, kako je ocijenio taj sagovornik, partije nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) vjerovatno ne žele da glasaju za smjenu ministra pravde prije nego uđu u izvršnu vlast.

Prema koalicionom sporazumu o vlasti, rekonstrukcija bi trebalo da se obavi “do kraja godine”, ulaskom konstituenata bivšeg DF-a u nju - Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića i Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića.

Spajić je u predlogu za razrješenje naveo da je Vlada preduzela niz aktivnosti na planu ubrzanja ekonomskog rasta, evropskih integracija i jačanja vladavine prava, i da je najveći broj članova njegovog kabineta iskazao “punu posvećenost tim prioritetima kroz profesionalni i lični angažman”. S druge strane, navodi da Milović u više navrata nije bio “na liniji onoga što su bili prioriteti Vlade”, te da je “svojim djelovanjem bez prethodne konsultacije sa predsjednikom i članovima Vlade, narušio ukupan kontekst i ugled cijele Vlade, tako i parlamentarne većine čijom je podrškom izabran na funkciju ministra pravde.”

“S obzirom na to da Milović nije na adekvatan način odgovorio očekivanjima i zadacima, a da je od izuzetnog značaja za pravni i politički sistem da funkciju ministra pravde obavlja lice s najvišim stepenom povjerenja od strane izvršne vlasti, uvjeren sam da je potrebno preduzetl neophodne korake i pristupiti razrješenju ministra. U suprotnom, daljim obavljanjem funkcije dodatno bi se ugrozili interesi Crne Gore s aspekta unutrašnje i vanjske politike, kao i vrijednosti 44. Vlade koje se odnose na meritokratiju i jačanje demokratskih i depolitizovanih institucija”, piše u predlogu.

Bonus video: