Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost koja je pauzirana 11. oktobra i čija je glavna tema bilo pismo načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Zorana Lazarevića članovima vrhovne komande, u kom optužuje ministra odbrane Dragana Krapovića za djelovanje koje šteti VCG, biće nastavljena sjutra, ali bez prisustva njih dvojice.
“Vijesti” saznaju nezvanično da Lazarević i Krapović nisu pozvani na nastavak sjednice, čiji je dnevni red u međuvremenu dopunjen predlogom resora odbrane za učešće Crne Gore u NATO misiji za uspostavljanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU - NATO Security Assistance and Training for Ukraine), te predlogom ministarstava prosvjete i zdravlja da se omogući prisustvo policije u školama i zdravstvenim ustanovama.
“Vijesti” su neposredno nakon što je sjednica pauzirana objavile, pozivajući se na tvrdnje izvora, da predsjednik Crne Gore i predsjedavajući vrhovne komande Jakov Milatović ne želi da podrži smjenu Lazerevića koju je predložio Krapović, iako su to podržala preostala dva člana vrhovne komande - šef parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) i premijer Milojko Spajić (Pokret Evropa sad).
Prema tvrdnji tog sagovornika, Milatović je tražio na sjednici “da se spusti lopta” i zahtijevao od Krapovića da Lazareviću ukine zabranu aktivnosti u inostranstvu. Krapović je to navodno odbio, poručivši da su to njegove nadležnosti i da neće odstupiti od njih.
Lazarević je počekom oktobra u pismu optužio Krapovića da urušava borbenu gotovost VCG, da je “protiv-propisno i štetno naredio da se iz Plana rada VCG za oktobar... uklone sve aktivnosti načelnika Generalštaba u inostranstvu”, da to radi “neosnovano, smišljeno, i u kontinuitetu...”
“... Pokušavajući da rad jedinica Vojske, kao i njegov rad (Lazarevićev), predstavi kao nekvalitetan, neproduktivan i nedovoljno profesionalan, a sve na način kako ne dolikuje jednom ministru odbrane”.
Prvi čovjek vojske je prethodno, sredinom septembra, uputio Milatoviću zahtjev da “prihvati i potpiše” odluku o njegovom razrješenju sa čela VCG, koje je krajem avgusta predložio Krapović.
Krapović je 28. avgusta dostavio Savjetu predlog o smjeni Lazarevića zbog “procjene da je potrebna smjena generacija i podmlađivanje oficirskog kadra u VCG”, ali je vrhovna komanda to odbila jer nije bilo konsenzusa njenih članova o tome.
Tročlani Savjet, kog čine šefovi države, Skupštine i Vlade, odlučuje jednoglasno, a Krapovićevom predlogu tada se usprotivio Milatović, poručivši da će podržati razrješenje Lazarevića kad mu se kaže šta general nije radio kako treba ili šta je loše uradio.
Krapović je nakon toga, 3. septembra, poništio rješenje kojim je Lazareviću prošle godine produženo vrijeme trajanja službe do juna sljedeće, konstatujući da načelnik Generalštaba ispunjava uslove za prestanak službe, tj. da ima preko 40 godina staža osiguranja i navršenih 55 godina života. Odnosno, da je 4. septembra ove godine imao 41 godinu, jedan mjesec i deset dana staža osiguranja, navršenih preko 56 godina života, te da se u službi u VCG nalazi od 21. jula 1990.
Međutim, Vladina Komisija je sredinom oktobra poništila Krapovićevu odluku.
Ministar vojni dostavio je vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću informacije o, kako je naveo, nezakonitim radnjama Lazaravića, između ostalog i o neizvršenju naredbe o dostavljanju dokumentacije u vezi s odlukom da privatni motor preveze iz Slovenije vozilom VCG.
Jedna od tema sporenja Krapovića i Lazarevića je i pitanje nabavke hrane za VCG. Vojna popisna komisija utvrdila je niz nepravilnosti i mogućih zloupotreba u knjigovodstvu i nabavci hrane za potrebe VCG u magacinu u Zeti, a vojna policija je o tome obavijestila Osnovno tužilaštvo u Podgorici. Krapović optužuje Lazarevića da mjesecima nije reagovao tim povodom, iako je to tražio od njega.
S druge strane, Lazarević je tužio Ministarstvo odbrane za diskriminaciju, poručujući da mu je taj resor brojnim odlukama “povrijedilo oficirsku čast i dostojanstvo”.
Istovremeno sa zahtjevom za razrješenje Lazarevića, Krapović je krajem avgusta podnio predlog za postavljenje pukovnika Miodraga Vuksanovića za novog načelnika Generalštaba, ali vrhovna komanda nije razmatrala to pitanje.
Parlament još ne odlučuje hoće li oficiri VCG obučavati Ukrajince
Iako je vrhovna komanda krajem avgusta podržala predlog Ministarstva odbrane o angažovanju pripadnika VCG u sastavu misije vojne pomoći Evropske unije (EU) za podršku Ukrajini, i iako je on upućen Skupštini na odlučivanje, ona se još nije izjasnila o tome.
“Vijestima” parlament i njegov predsjednik Mandić nisu odgovorili na pitanje kad će na dnevnom redu biti predlog te odluke.
Izvor “Vijesti” pojasnio je u avgustu da je riječ o slanju tri instruktora u neku od zemalja EU (moguće u Sloveniju), oficira VCG, koji će obučavati ukrajinske kolege za oblasti iz svojih specijalnosti.
U toj misiji od 2022. godine učestvuje gotovo svaka članica EU, osim onih koje imaju ambivalentan stav prema agresiji Rusije na Ukrajinu. U misiji mogu učestvovati i treće zemlje, poput Crne Gore.
I učešće u misiji NATO-a NSATU, o kome će sjutra Savjet odlučivati, odnosi se na slanje do dva pripadnika VCG u Visbaden, gdje se obučavaju ukrajinski vojnici.
Bonus video:
